Arhitekti i arhitektonski projekti
3LHD: Kako je nastao i opstao jedan od najistaknutijih arhitektonskih ureda u Hrvatskoj
Otkrijte priču o Studiju 3LHD!
Studio 3LHD danas je sinonim za suvremenu arhitekturu koja spaja inovaciju i interdisciplinarnost. No, iza svakog uspjeha stoji priča o nastanku, izazovima i upornosti.
Evo kako su se osnivači 3LHD-a okupili, razvijali i postali jedno od najprepoznatljivijih imena u arhitekturi.
Kako je nastao arhitektonski ured 3LHD?
Sve je počelo na fakultetu kada su se Saša Begović, Silvije Novak, Marko Dabrović i Tatjana Grozdanić Begović povezali kroz zajedničke projekte.
“Radili smo manje interijere, a zatim nas je jedan natječaj, na kojem smo sudjelovali kao ‘lucky losers’, doveo do pobjede. Onda smo se morali nekako preko noći osnovati tvrtku. I trebali smo preko noći smislit ime.”, prisjeća se Tatjana Grozdanić Begović.

Ime 3LHD nastalo je spontano, inspirirano njihovim zajedničkim karakteristikama.”Naziv dolazi od tri ljevaka i hard diska. Svi smo ljevoruki, a tada sam ja bio jedini koji je koristio računalo. Htjeli smo ime koje nije prezimensko, nešto drugačije.” objasnio je Marko Dabrović.

Opstati u poratnom vremenu
Početak rada ureda bio je obilježen poratnim razdobljem i izazovima preživljavanja kroz robnu razmjenu. Tatjana kaže:
“Razmjenjivali smo projekte za kopirke, mobitele, pa čak i za auto. Tržište je tek kasnije postalo stabilnije, a mi smo napokon počeli zarađivati.”
Svoju arhitektonsku praksu započeli su koristeći stare alate poput ravnala i rapidografa, a postupno su prešli na digitalne alate i BIM tehnologiju, čime su unaprijedili učinkovitost i preciznost u projektiranju, nadovezao se Saša Begović.
“Cijelo vrijeme trudili smo se našu struku pragmatizirati i razvijati alate koji omogućuju kvalitetniju gradnju i suradnju.”, rekao je Begović.

Širenje kroz izazovne projekte
Prvi značajni projekt koji je obilježio ured bio je Most hrvatskih branitelja u Rijeci iz 2000. godine. Most hrvatskih branitelja je prostorna intervencija i urbani javni objekt, konstrukcija s taktilnim svojstvima i simboličan objekt.

“Kao mladi arhitekti pobijedili smo na natječaju za most, a taj projekt nas je naučio puno i donio prvu međunarodnu nagradu.”, prisjetio se Silvije Novak. Kaže da je studio organski rastao, kao rezultat poslova koji su dolazili i gdje je trebalo odgovarati na sve veće izazove.

Silvije Novak
Kasniji uspjesi uključuju dvoranu Bale, Hotel Lone u Rovinju, Kampus Rimac i Akvarij u Karlovcu.

Hotel Lone, hotel s pet zvjezdica okružen je bogatim zelenilom park-šume Zlatni Rt, može se pohvaliti bogatom ponudom koja uključuje sushi bar, restorane, wellness centar, noćne klubove i barove, bio je posebno važan za Tatjanu:
“Taj projekt za mene je bio vrhunac jer je spojio sve što smo dotad naučili i postavio smjer kojim smo krenuli.”

Što 3LHD čini posebnim?
3LHD je usmjeren na integraciju različitih disciplina: arhitekture, urbanog i pejzažnog krajolika, dizajna i umjetnosti. Suvremeni pristup arhitekturi temelji se na suradnji i znanju, a uredi se ponose time što nisu specijalizirani za jednu namjenu. Marko Dabrović ističe:
“Radimo sve, od interijera do urbanizma, jer svaki projekt donosi novi izazov i priliku za učenje.”

Timski rad i inovativnost ključni su za njihov uspjeh. Paula Kukuljica, priključila se timu 2009. godine te nakon rada na brojnim projektima, postala je i partner 2016. godine.

Iako se pridružila uredu devet godina nakon osnutka, a naglašava da ih povezuje strast prema projektima:
“Stvorili smo alate i metode koji omogućuju da svaki projekt donese najbolje rješenje, bez obzira tko je začetnik ideje.”
Uspjesi kroz godine
3LHD je do danas realizirao projekte u Hrvatskoj i svijetu, od Kine, Japana i Kanade do Švicarske.
Svjetski uspjeh hrvatskih arhitekata: Kineski Hotel LN Garden
Njihova arhitektura odražava suvremeno vrijeme, kako kroz funkcionalnost, tako i kroz estetsku kompleksnost.
“Suvremena arhitektura trebala bi biti odraz vremena u kojem nastaje. Mi se inspiriramo dizajnom, umjetnošću, filmom i glazbom.” kaže Begović.
Tajna njihovog uspjeha
Unatoč izazovima, ovaj studio opstao je zahvaljujući fokusu na projekt. “Ako je projekt na prvom mjestu, timski rad dolazi prirodno.”, zaključio je Silvije Novak.
Danas 3LHD ostaje simbol inovativne i suvremene arhitekture, dok nastavlja istraživati nove metode i preuzimati izazove, kako u Hrvatskoj, tako i širom svijeta.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Wonderwoods u Utrechtu proglašen globalnim modelom pametne gradnje
Wonderwoods Vertical Forest pokazuje kako arhitektura može integrirati prirodu i potaknuti zdraviji gradski život.
Utrecht, 7. studenoga 2025. — Projekt Wonderwoods Vertikalna šuma iz Utrechta dobio je nagradu “Global Model of Smart Green Building” na ovogodišnjoj dodjeli New Sustainable Cities and Human Settlements Awards 2025, održanoj Ženevi. Riječ je o međunarodnom priznanju koje dodjeljuje Global Forum on Human Settlements (GFHS) uz podršku Ujedinjenih naroda s ciljem poticanja razvoja održivih gradova i naselja širom svijeta.
Zeleni krovovi: Urbane oaze koje hlade grad i oživljavaju prostor
Zeleni krovovi i vertikalni vrtovi – spoj arhitekture i prirode

Photo by: Giovanni Nardi
Nagrada u sklopu globalnog programa za održive gradove
Program nagrada pokrenut je prije 20 godina, a prepoznaje projekte koji doprinose ostvarivanju UN-ovih ciljeva održivog razvoja, posebice cilja SDG 11 — održivi gradovi i zajednice. Ove je godine 19 projekata iz različitih dijelova svijeta nagrađeno za doprinos u području urbanizma i klimatskih rješenja. Žiri su činili međunarodno priznati stručnjaci, među kojima Carlos Moreno, urbanist i autor koncepta “15-minutnog grada”, te Vicente Guallart, bivši glavni arhitekt Gradskog vijeća Barcelone . Nagrade su uručene na svečanosti u sjedištu Svjetske meteorološke organizacije (WMO), uz potpisivanje tzv. Ženevske deklaracije o urbanim transformacijama i održivom razvoju.

Photo by: Giovanni Nardi
Živi vertikalni ekosustav u srcu grada
Wonderwoods Vertical Forest dio je urbanističkog kompleksa u središtu Utrechta koji obuhvaća dvije povezane zgrade — jednu koju je projektirao talijanski studio Stefano Boeri Architetti, a drugu nizozemski MVSA Architects. Boeri je poznat po projektu Bosco Verticale u Milanu, a Wonderwoods je 14. izvedba koncepta “vertikalna šuma”. Zgrada je prepoznatljiva po fasadi prekrivenoj biljkama, stablima i grmljem. U ovoj vertikalnoj šumi raste ukupno oko 360 stabala i 50.000 biljaka, što odgovara površini jednog hektara šume. Ovo je istinski urbani ekosustav potiče bioraznolikost i pruža utočište lokalnim vrstama ptica, zahvaljujući kružnim otvorima za smještaj ptičjih gnijezda posebno integriranim u fasadu zgrada.

Photo by: Giovanni Nardi
Arhitektura posvećena ljudima i prirodi
Projekt nije samo stambena zgrada, već “vertikalni zeleni grad” — s restoranima, uredima, sportskim sadržajima, javnim prostorima i podignutim pješačkim mostom koji povezuje oba tornja. Most na sedmom katu pretvoren je u panoramsku šetnicu i vrt dostupan svim građanima. Stanovi imaju prostrane terase s bogatom vegetacijom, obiljem dnevnog svjetla i otvorenim pogledima na grad, dok sofisticirani sustav senzora upravlja navodnjavanjem i održavanjem bilja.

Photo by: Giovanni Nardi
Tehnička izvedba i održivost
Vertical Forest Wonderwoods je izgrađena korištenjem prefabriciranih elemenata kako bi se smanjio utrošak materijala i vrijeme gradnje. Arhitektonska forma oblikovana je kroz sustav rotirajućih volumena i terasa koje omogućuju optimalno osvjetljenje i prostor za rast bilja. Wonderwoods je dosad već osvojio više međunarodnih priznanja, uključujući MIPIM Awards 2025 i International Architecture Awards 2025.

Photo by: Giovanni Nardi
Primjer nove generacije urbanizma
Vertical Forest Wonderwoods smatra se primjerom novog pristupa urbanom planiranju u kojem se bioraznolikost i klimatska otpornost integriraju u svakodnevni život grada. Svojim pristupom, Wonderwoods pridonosi širem cilju stvaranja održivijih i zdravijih gradskih prostora, što je u središtu suvremenih europskih i globalnih urbanističkih politika.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Zeleni krovovi i vertikalni vrtovi – spoj arhitekture i prirode
U svijetu u kojem beton i staklo dominiraju horizontom, zeleni krovovi i vertikalni vrtovi vraćaju prirodu u gradska središta.
Život u gradu donosi brojne prednosti poput dostupnosti kulturnih sadržaja, blizine škola, vrtića i poslovnih prilika. Ipak, jedan od njegovih najvećih nedostataka nesumnjivo je odvojenost od prirode i nedostatak zelenila. Srećom, moderna arhitektura pronašla je način da i u prenapučenim gradovima ponovno približi čovjeka prirodi. Zeleni krovovi i vertikalni vrtovi postali su svjetski trend, a sve češće ih susrećemo i u Hrvatskoj. Ti projekti ne samo da uljepšavaju urbani prostor, već pridonose i boljoj mikroklimi, pročišćavanju zraka te stvaranju ugodnijeg životnog okruženja.
Zeleni krovovi: Urbane oaze koje hlade grad i oživljavaju prostor
Krovni vrtovi za povratak prirode u urbanim sredinama
U nastavku donosimo nekoliko najimpresivnijih primjera koji pokazuju kako arhitektura i priroda mogu savršeno koegzistirati.

Photo: Patrick Bingham-Hall, Skyshot Pte Ltd, courtesy of WOHA
Parkroyal Collection Pickering – Singapur
Rad arhitektonskog studija WOHA, smješten u srcu Singapura, plijeni pažnju svojim raskošnim zelenim terasama. Projekt dokazuje da i u gusto naseljenim gradskim centrima možemo ne samo zadržati zelenilo, već i povećati količinu zelenih površina, i to na vizualno upečatljiv i održiv način. Inspiraciju za ovaj projekt arhitekti su pronašli u obližnjem Hong Lim Parku i rižinim terasastim poljima jugoistočne Azije. Zgrada koristi napredne ekološke tehnologije poput prirodne ventilacije i solarno napajanog sustava navodnjavanja. Ovakav pristup nagrađen je Singapurskom Green Platinum ocjenom, najvišim nacionalnim ekološkim certifikatom.

Photo by: Dimitar Harizanov, courtesy of Boeri Studio
Il Bosco Verticale – „Vertikalna šuma“ u Milanu
Jedan od najpoznatijih svjetskih primjera održive urbane arhitekture je milanski Bosco Verticale – „vertikalna šuma“. Osmislili su je Stefano Boeri, Gianandrea Barreca i Giovanni La Varra. Dva nebodera visine 80 i 112 metara dom su za više od 400 velikih stabala, 11.000 trajnica i 5.000 grmova. Ovaj pionirski projekt transformirao je milanski horizont i donio novu razinu bioraznolikosti u središte metropole. Zahvaljujući inovativnom pristupu, Bosco Verticale je 2014. osvojio International Highrise Award, a godinu kasnije proglašen je najljepšim i najinovativnijim neboderom na svijetu prema Council on Tall Building and Urban Habitat.
Namba Parks – prirodna oaza u Osaki
Kada su arhitekti studija Jerde Partnership dobili zadatak redefinirati identitet Osake, odgovorili su projektom koji spaja arhitekturu i prirodu na jedinstven način. Namba Parks proteže se uz poslovnu i rezidencijalnu zgradu visine 30 i 40 katova, dok se ispod krovnog parka smjestio komercijalni centar. Park počinje u razini ulice i postepeno se uzdiže prema vrhu, stvarajući osjećaj šetnje kroz prirodni pejzaž unutar urbanog okruženja. Projekt je postao simbol modernog japanskog pristupa koji slavi interakciju ljudi, kulture i rekreacije.
Hrvatski primjeri zelenih arhitektonskih oaza
I u Hrvatskoj sve više projekata spaja luksuz, održivost i prirodu. Neki od njih postali su pravi primjeri urbane i turističke harmonije.

Photo by: Jure Živković, curtesy of 3LHD
Park kneževa – zeleni urbani koncept u Zagrebu
Park kneževa u Zagrebu jedan je od najmodernijih stambeno-poslovnih kompleksa u Hrvatskoj koji arhitekturu promatra kroz prizmu održivog razvoja. Projekt je djelo renomiranog arhitektonskog studija 3LHD, poznatog po suvremenom pristupu koji povezuje javni prostor, pejzaž i arhitekturu u harmoničnu cjelinu. Kompleks uključuje prostrane zelene površine, drvorede i mirne pješačke zone koje unose dašak prirode u samo središte grada. Poseban naglasak stavljen je na očuvanje prostora za druženje i boravak na otvorenom, a stambene zgrade okružene su pažljivo uređenim vrtovima i travnjacima koji stanovnicima omogućuju svakodnevni kontakt s prirodom bez napuštanja urbanog okruženja.

Grand Park Hotel Rovinj – luksuz u simbiozi s prirodom
Smješten uz marinu i s pogledom na starogradsku jezgru Rovinja, Grand Park Hotel Rovinj primjer je kako luksuzna arhitektura može biti u potpunoj harmoniji s okolišem. Projekt potpisuje hrvatski arhitektonski studio 3LHD, dok je za dizajn interijera zaslužan poznati talijanski arhitekt i dizajner Piero Lissoni. Zgrada se savršeno uklapa u mediteranski pejzaž zahvaljujući kaskadnim zelenim terasama i obilju autohtonog bilja koje prekriva krovove i pročelja. Svaki kat otvara se prema moru i prirodi, stvarajući dojam da se hotel „stapa“ s obalom. Ovaj pristup ne samo da smanjuje vizualni utjecaj zgrade, već posjetiteljima pruža osjećaj boravka u prirodnom resortu, a ne u urbanom hotelu.
Hotel Bellevue Lošinj – spoj zdravlja, mora i zelenila
Na Lošinju, otoku poznatom po svojoj ljekovitoj mikroklimi, mirisima borova i raskošnoj vegetaciji, nalazi se Hotel Bellevue – suvremeno redizajnirana inačica nekadašnjeg hotela Zdravka Bregovca iz 1966. godine. Projekt rekonstrukcije i modernizacije potpisuje arhitektonski tim Rusanov ured, koji je pažljivo obnovio prepoznatljive obrise zgrade i prilagodio ih današnjim standardima luksuza i održivosti. Hotel je okružen borovom šumom i hortikulturno uređenim vrtovima koji unose svježinu i miris mediterana u svaki kutak. Zeleni krovovi i terase s pogledom na more čine Bellevue idealnim spojem luksuza i ekološke osviještenosti, naglašavajući ravnotežu između suvremenog dizajna i prirodnog okruženja.
Zeleni krovovi i održivi arhitektonski projekti nisu samo estetski dodatak – oni su nužnost budućnosti. Bilo da se radi o svjetskim metropolama poput Milana i Singapura, ili o hrvatskim primorskim biserima poput Rovinja i Lošinja, spoj arhitekture i prirode donosi novi način življenja – skladniji, zdraviji i održiviji.





