Arhitekti i arhitektonski projekti
3LHD: Kako je nastao i opstao jedan od najistaknutijih arhitektonskih ureda u Hrvatskoj
Otkrijte priču o Studiju 3LHD!
Studio 3LHD danas je sinonim za suvremenu arhitekturu koja spaja inovaciju i interdisciplinarnost. No, iza svakog uspjeha stoji priča o nastanku, izazovima i upornosti.
Evo kako su se osnivači 3LHD-a okupili, razvijali i postali jedno od najprepoznatljivijih imena u arhitekturi.
Kako je nastao arhitektonski ured 3LHD?
Sve je počelo na fakultetu kada su se Saša Begović, Silvije Novak, Marko Dabrović i Tatjana Grozdanić Begović povezali kroz zajedničke projekte.
“Radili smo manje interijere, a zatim nas je jedan natječaj, na kojem smo sudjelovali kao ‘lucky losers’, doveo do pobjede. Onda smo se morali nekako preko noći osnovati tvrtku. I trebali smo preko noći smislit ime.”, prisjeća se Tatjana Grozdanić Begović.
Ime 3LHD nastalo je spontano, inspirirano njihovim zajedničkim karakteristikama.”Naziv dolazi od tri ljevaka i hard diska. Svi smo ljevoruki, a tada sam ja bio jedini koji je koristio računalo. Htjeli smo ime koje nije prezimensko, nešto drugačije.” objasnio je Marko Dabrović.
Opstati u poratnom vremenu
Početak rada ureda bio je obilježen poratnim razdobljem i izazovima preživljavanja kroz robnu razmjenu. Tatjana kaže:
“Razmjenjivali smo projekte za kopirke, mobitele, pa čak i za auto. Tržište je tek kasnije postalo stabilnije, a mi smo napokon počeli zarađivati.”
Svoju arhitektonsku praksu započeli su koristeći stare alate poput ravnala i rapidografa, a postupno su prešli na digitalne alate i BIM tehnologiju, čime su unaprijedili učinkovitost i preciznost u projektiranju, nadovezao se Saša Begović.
“Cijelo vrijeme trudili smo se našu struku pragmatizirati i razvijati alate koji omogućuju kvalitetniju gradnju i suradnju.”, rekao je Begović.
Širenje kroz izazovne projekte
Prvi značajni projekt koji je obilježio ured bio je Most hrvatskih branitelja u Rijeci iz 2000. godine. Most hrvatskih branitelja je prostorna intervencija i urbani javni objekt, konstrukcija s taktilnim svojstvima i simboličan objekt.
“Kao mladi arhitekti pobijedili smo na natječaju za most, a taj projekt nas je naučio puno i donio prvu međunarodnu nagradu.”, prisjetio se Silvije Novak. Kaže da je studio organski rastao, kao rezultat poslova koji su dolazili i gdje je trebalo odgovarati na sve veće izazove.
Silvije Novak
Kasniji uspjesi uključuju dvoranu Bale, Hotel Lone u Rovinju, Kampus Rimac i Akvarij u Karlovcu.
Hotel Lone, hotel s pet zvjezdica okružen je bogatim zelenilom park-šume Zlatni Rt, može se pohvaliti bogatom ponudom koja uključuje sushi bar, restorane, wellness centar, noćne klubove i barove, bio je posebno važan za Tatjanu:
“Taj projekt za mene je bio vrhunac jer je spojio sve što smo dotad naučili i postavio smjer kojim smo krenuli.”
Što 3LHD čini posebnim?
3LHD je usmjeren na integraciju različitih disciplina: arhitekture, urbanog i pejzažnog krajolika, dizajna i umjetnosti. Suvremeni pristup arhitekturi temelji se na suradnji i znanju, a uredi se ponose time što nisu specijalizirani za jednu namjenu. Marko Dabrović ističe:
“Radimo sve, od interijera do urbanizma, jer svaki projekt donosi novi izazov i priliku za učenje.”
Timski rad i inovativnost ključni su za njihov uspjeh. Paula Kukuljica, priključila se timu 2009. godine te nakon rada na brojnim projektima, postala je i partner 2016. godine.
Iako se pridružila uredu devet godina nakon osnutka, a naglašava da ih povezuje strast prema projektima:
“Stvorili smo alate i metode koji omogućuju da svaki projekt donese najbolje rješenje, bez obzira tko je začetnik ideje.”
Uspjesi kroz godine
3LHD je do danas realizirao projekte u Hrvatskoj i svijetu, od Kine, Japana i Kanade do Švicarske.
Svjetski uspjeh hrvatskih arhitekata: Kineski Hotel LN Garden
Njihova arhitektura odražava suvremeno vrijeme, kako kroz funkcionalnost, tako i kroz estetsku kompleksnost.
“Suvremena arhitektura trebala bi biti odraz vremena u kojem nastaje. Mi se inspiriramo dizajnom, umjetnošću, filmom i glazbom.” kaže Begović.
Tajna njihovog uspjeha
Unatoč izazovima, ovaj studio opstao je zahvaljujući fokusu na projekt. “Ako je projekt na prvom mjestu, timski rad dolazi prirodno.”, zaključio je Silvije Novak.
Danas 3LHD ostaje simbol inovativne i suvremene arhitekture, dok nastavlja istraživati nove metode i preuzimati izazove, kako u Hrvatskoj, tako i širom svijeta.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Od mračnog hodnika do svijetlog, otvorenog interijera: Pogledajte kako je ovaj stan dobio potpuno novi doživljaj prostora
Projekt potpisuje arhitektonski studio šen, koji je kroz novi raspored i pažljivo odabrane materijale prostoru dao potpuno novu logiku
Stan iz 70-ih na zagrebačkim Ravnicama, u neposrednoj blizini parka Maksimir, prošao je temeljitu transformaciju koja pokazuje koliko kvalitetna adaptacija stana može promijeniti način života. Projekt potpisuje arhitektonski studio šen, koji je kroz novi raspored i pažljivo odabrane materijale prostoru dao potpuno novu logiku.
Zašto se u nekim domovima osjećamo bolje nego u drugima? Odgovor je u rasporedu
Iako je stan i u izvornom stanju imao značajnu prednost, obilje prirodnog svjetla i pogled na krošnje, njegova unutarnja organizacija to nije pratila. Upravo je zato adaptacija bila usmjerena na oslobađanje prostora, smanjenje komunikacijskih zona i stvaranje protočnog, suvremenog interijera.
Renovacija stana prije i poslije: od zatvorenog tlocrta do protočnog prostora
Stan je prije adaptacije bio ispunjen pregradama, a velik dio površine zauzimao je hodnik. Takav raspored bio je tipičan za razdoblje gradnje, no u suvremenom načinu života pokazao se kao ograničavajući.
“Stan smo zatekli s velikim udjelom hodnika i nizom pregrada koje su ograničavale njegov potencijal”, objašnjava arhitekt.
Prostorije su bile jasno odvojene – dvije spavaće sobe, kuhinja, dnevni boravak i kupaonica – ali njihov međusobni odnos nije omogućavao maksimalno korištenje svjetla i prostora. Dnevna zona, iako smještena uz otvore, nije u potpunosti koristila potencijal prirodnog osvjetljenja.
Nakon adaptacije stana uklonjen je višak pregrada, a prostor je dobio novu protočnost. Razlika između prije i poslije najviše se očituje u dojmu – interijer je danas otvoreniji, svjetliji i vizualno povezan.
Lounge umjesto hodnika
“Postojeći raspored soba, s obzirom na raspodjelu otvora, pokazao se kao logična osnova za novo rješenje. Polazišna točka bila je pojačati prisutnost svjetla i pogleda na krošnje”, ističe arhitekt.
Umjesto klasičnog hodnika uveden je centralni prostor koji funkcionira kao svojevrsni lounge – linearna zona koja povezuje sve dijelove stana. Upravo taj prostor postaje ključna točka interijera i najveća promjena u odnosu na izvorni tlocrt.
Lounge više nije samo komunikacija, već aktivni dio stana. Opremljen je klupama, diskretnom rasvjetom i ogledalom koje reflektira svjetlo i dodatno produbljuje prostor.
Posebnu fleksibilnost omogućuju klizna vrata pune širine, koja prostor po potrebi zatvaraju ili otvaraju. Time stan postaje prilagodljiv različitim scenarijima – od otvorenog dnevnog prostora do intimnijih cjelina.
Više svjetla i povezanost s okolinom
Jedan od glavnih ciljeva projekta bio je naglasiti prirodno svjetlo kao ključni element interijera. To je postignuto premještanjem spavaćih soba prema središtu stana, čime su pročelja oslobođena za dnevne zone.
Rezultat je prostor u kojem svjetlo prodire dublje u interijer, dok pogled na zelenilo Maksimira postaje sastavni dio svakodnevnog iskustva. Stan koji je prije djelovao zatvoreno danas odiše prozračnošću i smirenošću.
Pametna organizacija servisnih prostora
Uz sjeverni nosivi zid organiziran je kompaktan servisni blok koji uključuje ulazni prostor, kupaonicu i kuhinju. Smanjenjem tih zona na optimalne dimenzije oslobođen je dodatni prostor za dnevne funkcije.
Kuhinja je pritom značajno povećana i danas djeluje kao ravnopravan dio stana. Nekada izdvojena i ograničena, sada je funkcionalnija i vizualno povezana s ostatkom interijera.
Materijali i boje: ravnoteža između neutralnog i naglašenog
Interijer se temelji na neutralnoj paleti – bijelim zidovima i svijetlom mikrocementu koji se proteže kroz većinu prostora. Takva baza omogućuje kontinuitet i naglašava prostornu protočnost.
Središnje zone, poput spavaćih soba, dodatno su naglašene parketom koji unosi toplinu i jasno definira različite funkcionalne cjeline.
Karakter prostoru daju pažljivo uvedeni akcenti – kuhinja u desaturiranoj zelenoj boji te crveni stolarski elementi u loungeu i kupaonici. Namještaj je većinom odabran u smirenim tonovima kako bi se postigla ravnoteža između dinamike i jednostavnosti.
Prostor je dodatno obogaćen biljkama, umjetninama i detaljima, među kojima se ističe rad „Crvena zemlja“ autora Tomislava Šen.
Adaptacija stana kao primjer suvremenog stanovanja
Ovaj projekt jasno pokazuje kako adaptacija stana može nadmašiti estetsku razinu i postati alat za unapređenje kvalitete života. Bez povećanja kvadrature, prostor je dobio novu funkcionalnost, više svjetla i veću fleksibilnost.
Uklanjanjem suvišnih pregrada i uvođenjem prilagodljivih zona stvoren je interijer koji odgovara suvremenim potrebama – otvoren, ali istovremeno intiman kada je to potrebno.
Ova adaptacija pokazuje da ključ kvalitetnog stanovanja nije u veličini prostora, već u promišljenom rasporedu.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Stan na Srebrnjaku osvojio BIG SEE nagradu: Suvremeni interijer s pogledom na prirodu
Zagrebački stan ističe se promišljenom organizacijom prostora, korištenjem prirodnog svjetla i jasnim odnosom između interijera i okoline.
Stan na Srebrnjaku dobitnik je BIG SEE nagrade za dizajn interijera u kategoriji stanovanja. Projekt je realiziran u Zagrebu, a prepoznat je kao primjer kvalitetnog i promišljenog oblikovanja suvremenog stambenog prostora.
Nalazi u novijoj zgradi smještenoj na padini, s pogledom na zelenu dolinu, a njegova pozicija i orijentacija uvelike su utjecale na organizaciju interijera.
Dječja poliklinika Helena osvojila BIG SEE nagradu za inovativan pristup dizajnu
Arhitektica s vizijom iza projekta
Projekt potpisuje arhitektica Sandra Meštrović, koja u svom radu razvija prostorne koncepte usmjerene na korisnika i njegov doživljaj prostora. U središtu svakog projekta nalazi se čovjek, a svaki element promišljen je s ciljem stvaranja funkcionalnog i kvalitetnog okruženja.
Prepoznatljiva je po suptilnom minimalističkom izrazu, u kojem naglasak stavlja na pažljivo birane elemente, svjetlo i atmosferu, izbjegavajući suvišne detalje.
Kao arhitektica i dizajnerica interijera s više od 30 godina iskustva, obrazovala se u području arhitekture te dodatno usavršavala u Firenci i Milanu. Njezin rad obilježava spoj arhitekture i scenografije, zbog čega prostor promatra kao cjelovito i iskustveno oblikovano okruženje.
Upoznajte arhitekticu Sandru Meštrović, zaljubljenicu u visoku modu i interijere
Jasna podjela prostora i logična organizacija
Stan je organiziran kroz tri etaže, s centralno smještenim ulazom koji dijeli prostor na dnevnu i noćnu zonu. Ulazni dio nalazi se na srednjoj razini, dok su pomoćni sadržaji poput praonice i spremišta smješteni u donjoj etaži.
Glavni dnevni prostor smješten je na gornjoj razini, čime se maksimalno iskorištava prirodno svjetlo i pogled. Stan je orijentiran na sve četiri strane svijeta, s dominantnom zapadnom orijentacijom dnevnog prostora.
Stan u središtu Zagreba iz 1912. obara s nogu
Konstrukcija kao polazište dizajna
Zgrada je izvedena u armiranobetonskoj konstrukciji s vidljivim gredama, koje su postale važan element u oblikovanju interijera. Strukturna mreža korištena je kao osnova za oblikovanje prostora i koloristički koncept.
Tamnije nijanse povlače konstrukciju u pozadinu, dok svjetliji tonovi i naglašeni elementi usmjeravaju fokus na prostor i pogled prema van.
U interijer su integrirani i sustavi grijanja i hlađenja u stropu, što dodatno doprinosi čistoći prostora i vizualnoj jednostavnosti.
Prostor usmjeren prema svjetlu i pogledu
Dnevni prostor otvoren je prema eksterijeru, s naglaskom na povezivanje interijera i krajolika. Velike staklene površine omogućuju kontinuiran dotok prirodnog svjetla i vizualnu povezanost s okolinom.
Boravak, kuhinja i blagovaonica oblikovani su kao jedinstvena cjelina, dok su spavaće sobe smještene u odvojenom, mirnijem dijelu stana.
BIG SEE nagrada kao potvrda kvalitete
Projekt je nagrađen BIG SEE nagradom za dizajn interijera, čime je potvrđena njegova vrijednost u kontekstu suvremenog stanovanja. BIG SEE platforma okuplja projekte iz područja arhitekture, dizajna i kreativnih industrija te prepoznaje rješenja koja se ističu kvalitetom, konceptom i izvedbom.
Stan na Srebrnjaku predstavlja primjer suvremenog pristupa oblikovanju stambenog prostora, u kojem su prostorna organizacija, konstrukcija i orijentacija ključni elementi dizajna. Projekt pokazuje kako arhitektonska rješenja i interijer mogu djelovati kao cjelina, stvarajući funkcionalan i jasno definiran životni prostor.
