Arhitekti i arhitektonski projekti
3LHD: Kako je nastao i opstao jedan od najistaknutijih arhitektonskih ureda u Hrvatskoj
Otkrijte priču o Studiju 3LHD!
Studio 3LHD danas je sinonim za suvremenu arhitekturu koja spaja inovaciju i interdisciplinarnost. No, iza svakog uspjeha stoji priča o nastanku, izazovima i upornosti.
Evo kako su se osnivači 3LHD-a okupili, razvijali i postali jedno od najprepoznatljivijih imena u arhitekturi.
Kako je nastao arhitektonski ured 3LHD?
Sve je počelo na fakultetu kada su se Saša Begović, Silvije Novak, Marko Dabrović i Tatjana Grozdanić Begović povezali kroz zajedničke projekte.
“Radili smo manje interijere, a zatim nas je jedan natječaj, na kojem smo sudjelovali kao ‘lucky losers’, doveo do pobjede. Onda smo se morali nekako preko noći osnovati tvrtku. I trebali smo preko noći smislit ime.”, prisjeća se Tatjana Grozdanić Begović.
Ime 3LHD nastalo je spontano, inspirirano njihovim zajedničkim karakteristikama.”Naziv dolazi od tri ljevaka i hard diska. Svi smo ljevoruki, a tada sam ja bio jedini koji je koristio računalo. Htjeli smo ime koje nije prezimensko, nešto drugačije.” objasnio je Marko Dabrović.
Opstati u poratnom vremenu
Početak rada ureda bio je obilježen poratnim razdobljem i izazovima preživljavanja kroz robnu razmjenu. Tatjana kaže:
“Razmjenjivali smo projekte za kopirke, mobitele, pa čak i za auto. Tržište je tek kasnije postalo stabilnije, a mi smo napokon počeli zarađivati.”
Svoju arhitektonsku praksu započeli su koristeći stare alate poput ravnala i rapidografa, a postupno su prešli na digitalne alate i BIM tehnologiju, čime su unaprijedili učinkovitost i preciznost u projektiranju, nadovezao se Saša Begović.
“Cijelo vrijeme trudili smo se našu struku pragmatizirati i razvijati alate koji omogućuju kvalitetniju gradnju i suradnju.”, rekao je Begović.
Širenje kroz izazovne projekte
Prvi značajni projekt koji je obilježio ured bio je Most hrvatskih branitelja u Rijeci iz 2000. godine. Most hrvatskih branitelja je prostorna intervencija i urbani javni objekt, konstrukcija s taktilnim svojstvima i simboličan objekt.
“Kao mladi arhitekti pobijedili smo na natječaju za most, a taj projekt nas je naučio puno i donio prvu međunarodnu nagradu.”, prisjetio se Silvije Novak. Kaže da je studio organski rastao, kao rezultat poslova koji su dolazili i gdje je trebalo odgovarati na sve veće izazove.
Silvije Novak
Kasniji uspjesi uključuju dvoranu Bale, Hotel Lone u Rovinju, Kampus Rimac i Akvarij u Karlovcu.
Hotel Lone, hotel s pet zvjezdica okružen je bogatim zelenilom park-šume Zlatni Rt, može se pohvaliti bogatom ponudom koja uključuje sushi bar, restorane, wellness centar, noćne klubove i barove, bio je posebno važan za Tatjanu:
“Taj projekt za mene je bio vrhunac jer je spojio sve što smo dotad naučili i postavio smjer kojim smo krenuli.”
Što 3LHD čini posebnim?
3LHD je usmjeren na integraciju različitih disciplina: arhitekture, urbanog i pejzažnog krajolika, dizajna i umjetnosti. Suvremeni pristup arhitekturi temelji se na suradnji i znanju, a uredi se ponose time što nisu specijalizirani za jednu namjenu. Marko Dabrović ističe:
“Radimo sve, od interijera do urbanizma, jer svaki projekt donosi novi izazov i priliku za učenje.”
Timski rad i inovativnost ključni su za njihov uspjeh. Paula Kukuljica, priključila se timu 2009. godine te nakon rada na brojnim projektima, postala je i partner 2016. godine.
Iako se pridružila uredu devet godina nakon osnutka, a naglašava da ih povezuje strast prema projektima:
“Stvorili smo alate i metode koji omogućuju da svaki projekt donese najbolje rješenje, bez obzira tko je začetnik ideje.”
Uspjesi kroz godine
3LHD je do danas realizirao projekte u Hrvatskoj i svijetu, od Kine, Japana i Kanade do Švicarske.
Svjetski uspjeh hrvatskih arhitekata: Kineski Hotel LN Garden
Njihova arhitektura odražava suvremeno vrijeme, kako kroz funkcionalnost, tako i kroz estetsku kompleksnost.
“Suvremena arhitektura trebala bi biti odraz vremena u kojem nastaje. Mi se inspiriramo dizajnom, umjetnošću, filmom i glazbom.” kaže Begović.
Tajna njihovog uspjeha
Unatoč izazovima, ovaj studio opstao je zahvaljujući fokusu na projekt. “Ako je projekt na prvom mjestu, timski rad dolazi prirodno.”, zaključio je Silvije Novak.
Danas 3LHD ostaje simbol inovativne i suvremene arhitekture, dok nastavlja istraživati nove metode i preuzimati izazove, kako u Hrvatskoj, tako i širom svijeta.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Stan na Srebrnjaku osvojio BIG SEE nagradu: Suvremeni interijer s pogledom na prirodu
Zagrebački stan ističe se promišljenom organizacijom prostora, korištenjem prirodnog svjetla i jasnim odnosom između interijera i okoline.
Stan na Srebrnjaku dobitnik je BIG SEE nagrade za dizajn interijera u kategoriji stanovanja. Projekt je realiziran u Zagrebu, a prepoznat je kao primjer kvalitetnog i promišljenog oblikovanja suvremenog stambenog prostora.
Nalazi u novijoj zgradi smještenoj na padini, s pogledom na zelenu dolinu, a njegova pozicija i orijentacija uvelike su utjecale na organizaciju interijera.
Dječja poliklinika Helena osvojila BIG SEE nagradu za inovativan pristup dizajnu
Arhitektica s vizijom iza projekta
Projekt potpisuje arhitektica Sandra Meštrović, koja u svom radu razvija prostorne koncepte usmjerene na korisnika i njegov doživljaj prostora. U središtu svakog projekta nalazi se čovjek, a svaki element promišljen je s ciljem stvaranja funkcionalnog i kvalitetnog okruženja.
Prepoznatljiva je po suptilnom minimalističkom izrazu, u kojem naglasak stavlja na pažljivo birane elemente, svjetlo i atmosferu, izbjegavajući suvišne detalje.
Kao arhitektica i dizajnerica interijera s više od 30 godina iskustva, obrazovala se u području arhitekture te dodatno usavršavala u Firenci i Milanu. Njezin rad obilježava spoj arhitekture i scenografije, zbog čega prostor promatra kao cjelovito i iskustveno oblikovano okruženje.
Upoznajte arhitekticu Sandru Meštrović, zaljubljenicu u visoku modu i interijere
Jasna podjela prostora i logična organizacija
Stan je organiziran kroz tri etaže, s centralno smještenim ulazom koji dijeli prostor na dnevnu i noćnu zonu. Ulazni dio nalazi se na srednjoj razini, dok su pomoćni sadržaji poput praonice i spremišta smješteni u donjoj etaži.
Glavni dnevni prostor smješten je na gornjoj razini, čime se maksimalno iskorištava prirodno svjetlo i pogled. Stan je orijentiran na sve četiri strane svijeta, s dominantnom zapadnom orijentacijom dnevnog prostora.
Stan u središtu Zagreba iz 1912. obara s nogu
Konstrukcija kao polazište dizajna
Zgrada je izvedena u armiranobetonskoj konstrukciji s vidljivim gredama, koje su postale važan element u oblikovanju interijera. Strukturna mreža korištena je kao osnova za oblikovanje prostora i koloristički koncept.
Tamnije nijanse povlače konstrukciju u pozadinu, dok svjetliji tonovi i naglašeni elementi usmjeravaju fokus na prostor i pogled prema van.
U interijer su integrirani i sustavi grijanja i hlađenja u stropu, što dodatno doprinosi čistoći prostora i vizualnoj jednostavnosti.
Prostor usmjeren prema svjetlu i pogledu
Dnevni prostor otvoren je prema eksterijeru, s naglaskom na povezivanje interijera i krajolika. Velike staklene površine omogućuju kontinuiran dotok prirodnog svjetla i vizualnu povezanost s okolinom.
Boravak, kuhinja i blagovaonica oblikovani su kao jedinstvena cjelina, dok su spavaće sobe smještene u odvojenom, mirnijem dijelu stana.
BIG SEE nagrada kao potvrda kvalitete
Projekt je nagrađen BIG SEE nagradom za dizajn interijera, čime je potvrđena njegova vrijednost u kontekstu suvremenog stanovanja. BIG SEE platforma okuplja projekte iz područja arhitekture, dizajna i kreativnih industrija te prepoznaje rješenja koja se ističu kvalitetom, konceptom i izvedbom.
Stan na Srebrnjaku predstavlja primjer suvremenog pristupa oblikovanju stambenog prostora, u kojem su prostorna organizacija, konstrukcija i orijentacija ključni elementi dizajna. Projekt pokazuje kako arhitektonska rješenja i interijer mogu djelovati kao cjelina, stvarajući funkcionalan i jasno definiran životni prostor.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Podcast Prostor okuplja poznata imena arhitektonske scene i otvara teme o kojima se premalo govori
Sve smo ih već imali prilike upoznati u Dom na kvadrat, a sada se okupljaju u podcastu Prostor da zajedno razgovaramo o arhitekturi, urbanizmu i prostoru koji nas svakodnevno okružuje.
Prostor u kojem živimo oblikuje kvalitetu našeg svakodnevnog života, no o arhitekturi, urbanizmu, održivosti i uređenju prostora rijetko se razgovara dovoljno otvoreno i bez stručnih fraza. Upravo zato predstavljamo podcast Prostor, novi format koji će se uskoro početi emitirati, a okuplja poznata imena hrvatske arhitektonske i dizajnerske scene te otvara teme koje se tiču svih nas – bez obzira jesmo li investitori, projektanti ili jednostavno prolaznici u prostoru.
Kroz razgovore s gostima iz različitih područja podcast će se baviti temama koje oblikuju naše gradove, domove i javne prostore, ali i pitanjima koja se često nalaze izvan fokusa stručne i šire javnosti.
Održivost, zelena gradnja i budućnost gradova
Jedna od sudionica podcasta bit će Snježana Turalija, koja će se baviti temama zelene gradnje, održivosti, kružnog gospodarstva i zelene infrastrukture.
„Vjerujem da sam ovdje zato da se bavim temama koje imaju veze sa zelenom gradnjom, održivošću kao takvom, možda nešto malo urbanizma iz ove perspektive zelenog, jednako tako zelenom infrastrukturom, kružnim gospodarenjem i zgradama“
Poseban interes usmjerit će prema investitorima i njihovom pogledu na održivu gradnju.
„Zanimat će me kako investitori doživljavaju trenutačno tržište, što im znači pojam zelene i održive gradnje, zašto bi uopće išli u tom smjeru i koji su njihovi razlozi“, kaže Turalija.
Baština iz perspektive onih koji s njom žive
Arhitekt Dražen Arbutina u podcast donosi temu očuvanja i korištenja kulturne baštine.
„Bavit ću se baštinom“, kratko i jasno opisuje svoj fokus.
No iza te jednostavne definicije kriju se brojna pitanja – kako živjeti u zaštićenim povijesnim prostorima, kako ih održavati te kako pronaći ravnotežu između očuvanja i suvremenih potreba.
„Želim razgovarati sa svima koji na baštini rade, koji od baštine žive i koji s baštinom imaju problema“
Interijeri kao odraz načina života
Jedan od voditelja podcasta bit će i arhitekt Damjan Geber, koji će se baviti temama interijera i prostora koji nas svakodnevno okružuju.
„Prvenstveno ću se baviti prostorom koji nas okružuje. Ne prostorom kroz koji se krećemo, nego prostorom koji je svugdje oko nas. To su interijeri – poslovni, privatni i javni interijeri. Zapravo svi oni prostori koji su na neki način drugačiji od klasičnih“
No njegov interes ne staje samo na dizajnu prostora.
„Nadam se da ćemo kroz razgovore otvoriti teme o kojima se možda premalo govori. Ne samo o prostoru, nego i o svemu što dolazi prije nego što taj prostor nastane – o načinu poslovanja, stanju struke i izazovima s kojima se susreću profesionalci“, ističe.
Urbanizam i život u gradovima
Arhitekt Marko Dabrović bavit će se aktualnim pitanjima urbanizma, razvoja gradova i kvalitete života u urbanim sredinama.
„U podcastu Prostor bavit ću se aktualnim temama arhitekture, urbanizma i življenja u gradovima danas“, kaže Dabrović.
Posebno ga zanimaju problemi nekontroliranog širenja gradova i nedostatka kvalitetnog urbanističkog planiranja.
„Gradovi su se jako razvukli. Ne radi se planirano, radi se individualno i često bez adekvatne infrastrukture. To su teme koje treba probuditi u Hrvatskoj“
Razgovori koji idu ispod površine
Iako će svatko od voditelja imati svoj tematski fokus, zajednički cilj podcasta Prostor jest otvoriti iskrene, stručne i sadržajne razgovore o temama koje oblikuju našu svakodnevicu.
Kroz razgovore s arhitektima, investitorima, dizajnerima, urbanistima, stručnjacima za održivost i ljudima koji svakodnevno oblikuju prostor oko nas, podcast će ponuditi drukčiji pogled na arhitekturu i gradove od onoga na koji smo navikli.
Jer prostor nije samo ono što vidimo oko sebe. To su domovi u kojima živimo, gradovi kroz koje prolazimo, zgrade koje nas okružuju i odluke koje danas donosimo, a koje će oblikovati kvalitetu života generacija koje dolaze.
