Arhitektura i dizajn
Uređenje dječje poliklinike: Dizajn interijera koji je zasluženo osvojio Grand Prix nagradu
Ideja investitora bila je kreirati prostor kojim će se odmaknuti od klasičnih interijera zdravstvenih ustanova
Na međunarodnom natjecanju Big See, zagrebački arhitektonski studio osvojio je Grand Prix nagradu u kategoriji uređenja interijera. Posjetili smo ih i na kratko uživali u toplini jednog prostora.
Projektni zadatak uređenja dječje poliklinike bio je smjestiti 5 liječničkih ordinacija, dvoranu i sve potrebne servisne prostorije u već izgrađeni objekt.
“S obzirom na samu organizaciju prostora, smjestili smo sve prostorije liječničke ordinacije uz pročelja, uz znači fronte koje smo imali na raspolaganju, tako da se zapravo ulaz u polikliniku nalazi u samom središnjem dijelu dok ulazite na prijemni pult i jednom vezom se šećete odnosno komunicirate prema svim ordinacijama. Tako da je dobra povezanost liječnika međusobno, da mogu komunicirati, a sve ordinacije imaju sve potrebne elemente koje svaka ordinacija mora imati.”, pojasnila je Andrea Hržić Šesnić, dipl. ing. arh.
Ideja investitora bila je kreirati prostor kojim će se odmaknuti od klasičnih interijera zdravstvenih ustanova.
Marija Bošnjak, Ravnateljica dječje poliklinike ističe kako je cilj bio da se osjeti toplina, pristupačnost, da poliklinika dizajnom bude moderna… “Angažirali smo hrvatske dizajnere, recimo za lampe, mislili smo kako o roditeljima tako i o djeci, da taj prostor bude djeci zanimljiv kao igraonica, a opet nismo htjeli baš ići onako skroz u dječji vrtić, nego da imamo elemente Montessorija, ja bih rekla, onako nekakve drvene elemente…da imamo dosta slikovnica, da to bude područje koje će djeci biti kreativno i poticat će njihovu kreativnost, igru, radoznalost koju djeca prirodno imaju.”, dodala je.
Raspored prostorija prati kružni tok oko središta čime je postignuta visoka funkcionalnost, a cijeli je prostor projektiran u bojama i formama koje će djeci osigurati ugodan boravak.
“Prilikom oblikovanja prostora koristili smo organske forme koje smo mogle ostvariti materijalima koje smo upotrebljavale. Njih smo probali iskoristiti gdje god je bilo moguće. Imamo određene umetke intarzije u podu gdje smo naglašavali koloritima u nekim kružnim, zaobljenim formama mjesta zadržavanja. Imamo elemente ugradbenog namještaja i fiksne elemente u prostoru koje smo zbog sigurnosti djece ali i zbog fluidnosti same organske forme koristili u oblikovanju od klupa do zidnih obloga.
Materijali koje smo upotrebljavali u samom prostoru su drvo, pleteni vinil na podu, imamo akustični perforirani strop koji pomaže da se u, kad je veća koncentracija ljudi da se stvara žamor ili buka. I neutralne boje i kolorit koji smo zapravo koristili. Ono što je funkcionalno bila nama zadatost je ako nemamo niti čekaonice niti komunikaciju sa prirodnim direktnim osvjetljenjem, onda smo osmislile vertikalne staklene pregrade kojima smo se povezali sa ordinacijama, a istovremeno osvijetlili i dali na neki način taj kontakt sa prirodnim osvjetljenjem prema komunikacijama, hodnicima.” pojašnajva Hržić Šesnić.
Mladi umjetnik Nikola Grabovac svojim je ilustracijama na temu mora, džungle i savane, hodnik pretvorio u slikovnicu koja komplimentira odabranom koloritu poliklinike, a specifični elementi su ormari koji su morali zadovoljiti nekoliko funkcija.
“Unutar ormara smo zapravo stavljali i elemente grijanje i elemente za sterilizaciju prostora, UV lampe, tako da veći broj raznih elemenata uz sve medicinske aparate koji će se nalaziti u prostoru smo htjeli svesti na minimum da ne bi okupirali previše zidnih ploha. Tako smo napravili ormare od perforiranog lima u različitim bojama koji su postali i platforma za interakciju djece i za personifikaciju svakog ormara unutar pojedinih ordinacija koje doktor može prema svojim željama na neki način ukrasiti.”, izjavio je.
Korišteni su i neki Feng shui elementi, poput primjene boja na određenim stranama svijeta, a ideja za uređenje došla je iz svakodnevnog života arhitektica.
“Inspiracija je sigurno došla djelomično iz iskustva našeg, moje Ane Marije Rem Šebek i mene, obje mame i zapravo stalnim hodanjem po ostalim poliklinikama znale smo što bi bilo lijepo djeci da možda da im se omogući unutar ovakvog prostora.”
Stilovi u arhitekturi
Mala povijest arhitekture kroz stilove
Razumijevanje stilova pomaže nam da današnje gradove čitamo svjesnije i promišljenije oblikujemo prostore u kojima živimo
Kako su se mijenjali prostori – i način na koji u njima živimo
Arhitektura je jedan od najtrajnijih zapisa ljudske civilizacije. Dok se društva, tehnologije i ideje neprestano mijenjaju, prostori koje gradimo ostaju kao materijalni tragovi načina na koji živimo, razmišljamo i organiziramo svakodnevicu. Povijest arhitekture kroz stilove nije niz estetskih smjena, već priča o tome kako se čovjek odnosio prema prostoru, zajednici i samome sebi.
Umjetna inteligencija u arhitekturi: Alat budućnosti ili prijetnja kreativnosti?
Svaki arhitektonski stil nastaje kao odgovor na konkretne potrebe svoga vremena. Ponekad je to potreba za sigurnošću, ponekad za reprezentacijom, duhovnošću, učinkovitošću ili identitetom. Upravo zato stilovi nisu zatvorene epohe, već se nadovezuju jedan na drugi, reagirajući na promjene u društvu i kulturi življenja.
Antika – arhitektura javnog života i zajednice
(otprilike od 7. stoljeća pr. Kr. do 5. stoljeća)
U antičkom svijetu svakodnevni život odvijao se ponajprije u javnom prostoru. Trgovi, hramovi, kupališta i kazališta bili su mjesta političkog odlučivanja, društvenih susreta i kulturnih događanja, dok je privatni prostor imao sporednu ulogu.
Arhitektura se temelji na jasnoći proporcija, simetriji i redu, a monumentalne građevine izražavaju stabilnost, moć i organiziranost države ili grada.
Neki od reprezentativnih primjera su Partenon u Ateni i Kolosej u Rimu u svijetu te Dioklecijanova palača u Splitu i Arena u Puli u Hrvatskoj.
Rani srednji vijek – arhitektura povlačenja i duhovnog središta
(od 6. do 10. stoljeća)
Nakon pada Rimskog Carstva gradovi gube svoju nekadašnju važnost, a život se fragmentira i povlači u manje, zatvorene zajednice. Arhitektura se koncentrira oko sakralnih građevina koje postaju središta duhovnog, ali i društvenog života.
Prostor se ne oblikuje radi udobnosti ili reprezentacije, već radi simbolike, trajnosti i osjećaja sigurnosti u razdoblju političke i društvene nestabilnosti.
Neki od reprezentativnih primjera su Palatinska kapela u Aachenu u svijetu te crkve sv. Donata u Zadru i sv. Križa u Ninu u Hrvatskoj.
Romanika – arhitektura sigurnosti i zatvorenog svijeta
(11. i 12. stoljeće)
Romanika se razvija u vremenu čestih sukoba i nesigurnosti, pa arhitektura poprima masivne, teške i zatvorene oblike. Debeli zidovi, mali prozori i jednostavni volumeni stvaraju osjećaj zaštite i trajnosti.
Život se odvija unutar jasno definiranih okvira, a crkve i samostani postaju središta rada, obrazovanja i svakodnevnog okupljanja zajednice.
Neki od reprezentativnih primjera su katedrala u Pisi u svijetu te romanička jezgra Trogira i katedrala sv. Stošije u Zadru u Hrvatskoj.
Gotika – arhitektura svjetla, rasta i urbanog života
(od 12. do 15. stoljeća)
Razvojem trgovine i jačanjem gradova arhitektura se uzdiže u visinu i otvara svjetlu. Tehnički napredak omogućuje vitke konstrukcije, velike prozore i vitraje, a prostor dobiva novu duhovnu i simboličku dimenziju.
Katedrale postaju vizualna i društvena središta gradova, dok se urbanizam razvija oko javnih prostora, cehova i trgova.
Neki od reprezentativnih primjera su katedrale Notre-Dame u Parizu i Chartres u svijetu te Zagrebačka katedrala i katedrala sv. Stjepana u Hvaru u Hrvatskoj.
Renesansa – arhitektura čovjeka i svakodnevice
(15. i 16. stoljeće)
Renesansa vraća čovjeka u središte prostora i promatra arhitekturu kao racionalno oblikovan okvir svakodnevnog života. Inspiracija antičkim uzorima donosi jasnoću, simetriju i sklad.
Stanovanje postaje ugodnije, prostori se logično organiziraju, a grad se promatra kao cjelina prilagođena ljudskoj mjeri i društvenom životu.
Neki od reprezentativnih primjera su Firenca i Villa Rotonda u svijetu te renesansna urbana cjelina Dubrovnika i Trogira u Hrvatskoj.
Barok – arhitektura dojma i društvene moći
(17. i 18. stoljeće)
Barokna arhitektura prostor oblikuje kao snažan emocionalni doživljaj. Dinamične forme, raskošni interijeri i naglašene vizure služe stvaranju dojma moći i autoriteta.
Način života viših društvenih slojeva obilježen je ceremonijom i reprezentacijom, a arhitektura jasno odražava društvenu hijerarhiju.
Neki od reprezentativnih primjera su palača Versailles i barokni Rim u svijetu te Varaždin i crkva sv. Katarine u Zagrebu u Hrvatskoj.
19. stoljeće – grad kao organizirani sustav života
Industrijska revolucija donosi snažne promjene u načinu života i gradnje. Stanovanje, higijena i infrastruktura postaju ključne teme urbanog planiranja.
Gradovi se planski oblikuju kroz avenije, parkove i javne institucije, a arhitektura se sve više prilagođava potrebama rastuće građanske klase.
Neki od reprezentativnih primjera su bečka Ringstrasse i secesijska Barcelona u svijetu te Zelena potkova u Zagrebu i urbana jezgra Osijeka u Hrvatskoj.
Moderna – arhitektura novog načina življenja
(prva polovica 20. stoljeća)
Moderna arhitektura odgovara na ubrzani ritam industrijskog društva i uvodi funkcionalne, svijetle i racionalne prostore. Ornament se odbacuje, a naglasak stavlja na konstrukciju, funkciju i higijenu.
Stan se promatra kao promišljena cjelina koja mora podržavati svakodnevni život, zdravlje i dugoročnu kvalitetu stanovanja.
Neki od reprezentativnih primjera su Bauhaus i Villa Savoye u svijetu te zagrebačka moderna stambena arhitektura u Hrvatskoj.
Suvremena arhitektura – prostor identiteta i održivosti
(kraj 20. i 21. stoljeće)
Današnja arhitektura ne pripada jednom stilu, već kombinira tehnologiju, održivost, lokalni kontekst i autorski izraz. Umjesto univerzalnih rješenja, naglasak se stavlja na prilagodbu stvarnim potrebama korisnika.
Kvaliteta života ponovno postaje ključno mjerilo, a prostor se vrednuje prema tome koliko podržava svakodnevicu, zajednicu i odnos prema okolišu.
Neki od reprezentativnih primjera su Heydar Aliyev Center u svijetu te Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu i Hotel Lone u Rovinju u Hrvatskoj.
Povijest arhitekture kroz stilove
Povijest arhitekture kroz stilove pokazuje da se prostor neprestano prilagođava čovjeku, ali i da čovjek kroz prostor izražava svoje vrijednosti, ambicije i način života.
Razumijevanje tih stilova pomaže nam da današnje gradove čitamo svjesnije i promišljenije oblikujemo prostore u kojima živimo.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Najiščekivaniji arhitektonski projekti u 2026. godini
Riječ je o godini u kojoj se arhitektonske vizije napokon pretvaraju u stvarnost – vidljivu, opipljivu i trajnu
Godina 2026. bit će iznimno važna za suvremenu arhitekturu. Nakon dugih planiranja, višegodišnjih gradnji i brojnih odgoda, svijet će napokon dobiti niz konkretnih, dovršenih arhitektonskih projekata koji već sada izazivaju globalnu pažnju. Riječ je o građevinama koje ne donose samo nove vizure gradova, već i nove standarde u projektiranju, tehnologiji i odnosu prema prostoru.
U nastavku donosimo pregled najiščekivanijih arhitektonskih projekata u 2026. godini – koje će se moći posjetiti, koristiti i doživjeti.
1. Sagrada Família – završetak stoljetne gradnje
Barcelona, Španjolska
Jedan od najpoznatijih arhitektonskih projekata u povijesti konačno bi trebao biti dovršen 2026. godine, točno sto godina nakon smrti Antonija Gaudíja. Završetkom središnjeg tornja visine 172,5 metara, Sagrada Família postaje najviša crkva u Europi.
Ova građevina ostaje jedinstven primjer arhitekture koja spaja prirodne oblike, sakralnu simboliku i konstrukcijsku inovaciju, a njezin dovršetak jedan je od najznačajnijih arhitektonskih događaja desetljeća.
2. The Line – prvi završeni segmenti linearnog grada
NEOM, Saudijska Arabija
Projekt koji je od samog početka izazvao globalne rasprave ulazi u svoju prvu operativnu fazu. The Line je linearni grad dug 170 kilometara, zamišljen bez automobila, s vertikalnim gradskim slojevima i potpuno integriranom infrastrukturom.
Prvi dovršeni segmenti, planirani za 2026., omogućit će stvarno testiranje ovog radikalnog urbanističko-arhitektonskog koncepta, čime The Line postaje jedan od najiščekivanijih arhitektonskih projekata u 2026. godini.
3. Guggenheim Abu Dhabi – kulturni landmark Bliskog istoka
Abu Dhabi, Ujedinjeni Arapski Emirati
Projektiran od strane Franka Gehryja, Guggenheim Abu Dhabi trebao bi biti najveći muzej iz Guggenheimove mreže. Njegova kompleksna volumetrija i prepoznatljiv arhitektonski potpis čine ga jednom od najočekivanijih kulturnih građevina desetljeća.
Otvaranjem 2026. godine, ovaj muzej dodatno učvršćuje Saadiyat Island kao globalno kulturno središte.
Arhitektura 2026.: Godina velikih dovršetaka
Svi ovi projekti potvrđuju da najiščekivaniji arhitektonski projekti u 2026. godini nisu samo vizualni spektakli, već građevine koje oblikuju identitet gradova i postavljaju nova pravila za budućnost arhitekture.
Riječ je o godini u kojoj se arhitektonske vizije napokon pretvaraju u stvarnost – vidljivu, opipljivu i trajnu.
