Povežimo se

Arhitektura

Ured u trgovačkom centru! Izazov kojem nisu mogli odoljeti

Prostor trgovine koriste kao svojevrsni laboratorij, a u pravi ured ulazi se pritiskom na veliki crveni gumb.

Proteklih 12 godina njihova je misija pretvoriti prostor u jedinstveni doživljaj. To su uspjeli i uređenjem svog novog ureda smještenog u trgovačkom centru. Njihova je agencija specijalizirana za dizajn trgovina i ureda pa nije ni čudo da su svoj novi ured sakrili iza trgovine u shopping centru.

„Zapravo trgovački centar je i najprirodnije mjesto gdje bi mi i trebali biti. Kako se Brigada bavi interijerima koji su prvenstveno uredski i prodajni, dakle trgovine i uredi, nekako nam je bilo najlogičnije bilo da pokušamo te dvije stvari spojit u jedno“, kaže za Dom na kvadrat, Damjan Geber, osnivač i kreativni direktor Brigade.

Damjan-Geber-Brigada-dom-na-kvadrat
Damjan Geber, osnivač i kreativni direktor Brigade

Dućan ureda kao laboratorij doživljaja

U ured se ulazi kroz dućan. „Dućane smo morali uzeti sa uredom zato što su sastavni dio i onda je to došlo zapravo kao jedan blagoslov jer smo rekli pa mi konačno imamo svoj dućan, ajmo vidjeti šta se s tim dućanom da napraviti“, priča nam poznati hrvatski arhitekt.

Od jednog dućana napravili su showroom čije instalacije često mijenjaju. Ovaj prostor je zapravo svojevrsni laboratorij u kojem testiraju sve bitne elemente doživljaja interijera.

„Sve sa ciljem da u javnom prostoru dostupnom svima, koji je otvoren za sve posjetitelje centra nekako pokušamo i mi istražiti interakciju ljudi sa tim prostornim instalacijama koje radimo, na koji način oni na njih reagiraju i šta možemo novo, dakle da sami sebe stalno potičemo. Prve rekacije su kao i obično došle od djece. Djeca jednostavno kada ovo vide, utrče unutra i nedaju se van tako da smo imali po 10-tak djece koja su trčali pola sata i otkrili nam neke stvari koje nismo ni znali o ovoj instalaciji a to je da kada se puše u cijevi se stvaraju dosta neugodni zvukovi, a pogotovo kada 10-tero djece puše u cijevi onda je cijeli shoppig centar bio pun simfonije neugodnih zvukova koja je na kraju postala jako ugodna i zabavna“, s veseljem se prisjeća Geber.

Iza ove instalacije nalazi se ured, ali prije njega zavirit ćemo u drugi izlog koji nije otvoren za posjetitelje. Radi se o sobi za sastanke.

Retro soba za sastanke

„Opremljena je mojom dugogodišnjom kolekcijom dizajnerskog namještaja iz 70-tih i 60-tih, a ima i nešto 80-tih, sa područja bivše države. Stolice su dizajnera Nike Kralja, originalne, nepopravljene. Tu je i poznata lampa od Mebla, koju je Meblo radio po Gucinijevoj licenci, koju je također relativno teško nać zato što je napravljena od plastike koja se vrlo lako lomi tako da sve te lampe koje smo skoro svi nekada imali kod kuće, više ne postoje i to je bio jedan od vrlo dobrih ulova”, objašnjava Geber.

Damjan-Geber-dizajn-Brigada-dom-na-kvadrat

U cijelu sobu odllično su uklopili i komodu koja je njihov vlastiti produkt dizajn.

Brigada-produkt-dizajn-dom-na-kvadrat

Speak easy ured

I u uređenju ureda pokazali su da stvaraju interijere prepune doživljaja. Njihov ured skriven je iza instalacije, a u njega se ulazi pritiskom na veliki crveni gumb.

„Svi su uvijek pozvani da dođu do nas, međutim, kada bi ured bio previše otvoren prema trgovini možda bi malo previše ljudi dolazili onda ne bi imali ništa vremena da radimo svoj posao. Pa je ideja bila da sakrijemo ured, da napravimo jedan moment iz prohibicijskih vremena, takozvani speak easy prostori.  Tada su bili speak easy barovi. Barovi u koje se ulazilo kroz telefonske govornice, trebala se znat posebna šifra, koji su opet naravno popularni po cijelome svijetu, e pa mi smo napravili speak easy ured koji je sakriven iza dućana“, ističe Geber.

Dizajn bez dizajna

Dizajn ovog ureda nazivaju dizajn bez dizajna, odnosno dizajnom kroz doživljaj prostora.

„Naš ured zapravo nema gotovo ništa dizajnerskog namještaja. Odlučili smo ići sa najjednostavnijim materijalima. Koristili smo gumene podove, šperploču, obične pocinčane čelične police. Dakle, neke stvari bi više sretali u skladištima nego uredima. Međutim, u kombinaciji jedne sa drugima i posebice sa rasvjetom i naravno velikim fokusom koji je pogled na terasu, a to je pogled na zelenilo, ured je ugodan. I to je ono s čime sam najsretniji u ovom prostoru što dizajn je sekundaran, doživljaj je ono čega se svi sjećamo i čega se svi naši gosti sjećaju kad odlaze iz ureda“, naglasio je Geber u razgovoru za Dom na kvadrat.

Urbani vrt i velika terasa dio su Brigadinog novog ureda

Svi će se zacijelo sjećati mira i ugode koju pruža 90 kvadrata predivne terase sa stablima i urbanim vrtom. Želja za njim došla je u vrijeme lockdowna.

„Tada sam shvatio da znam projektirati bilo šta, a zapravo ne znam uzgojiti niti mrkvu a kamoli nešto ozbiljnije poput paradajza ili tikvice. I onda smo rekli, kada ćemo jednog dana, nać novi ured, trebao bi imati veliku terasu na kojoj ćemo moć imat i urbani vrt“, iskren je Geber.

Krenuli su sa jednom povišenom gredicom, a sada ih imaju pet. U njima su osim rajčica i tikvica, svoje mjesto našle i feferone, salata i začinsko bilje.

Sve ovo konzumiraju naravno u uredu, a već iduće godine imaju u planu ozbiljno proširenje urbanog vrta koji sada ima i pašnjak za pčelice.

Budućnost uredskih prostora je ured u koji će zaposlenici željeti doći. Ovaj ured to zasigurno je.

Arhitektura

Arhitektonski ured koji donosi nove trendove u svijet arhitekture

Gradilišta su ga fascinirala još dok je bio dijete. Kaže, držao sam se za ogradu i maštao da sam druge strane. Dječačke snove je ostvario. I više od toga. Danas gradi, stvara i predstavlja nove trendove. On je arhitekt Dario Šišak. 

Sve je krenulo još dok je bio dijete

Još kao mali govorio je da će biti zidar. Omiljeni predmet u školi bio mu je sat tehničke kulture. Već je tada počeo crtati svoju kuću iz snova.

A od svoje kućice iz snova nikada nije odustao. I kao da ga je sve u životu vodilo k tome. Prvo je upisao srednju građevinsku školu, a potom arhitektonski fakultet. Već uz studij, počeo je raditi u jednom uredu i stjecati znanja. Tamo je upoznao cijelu materiju, detalje, proces od početka do kraja.

Ambicije su samo rasle

Željan praktičnog znanja, odlučio je da neće ostati samo na izradi projekata. Želio je vidjeti i kako ono što osmisli funkcionira u stvarnosti, te je počeo izvoditi radove u Veda art studiju.

Danas živi svoj san. Samozatajno stvara u vlastitom arhitektonskom uredu u kojem radi kako kaže, posao iz snova, jer o njemu priča s toliko ljubavi i poštovanja.

Što znači biti pravi arhitekt?

“Ne mora biti zvijezda, ne mora biti eksponiran, jer kuća tj. produkt rada našeg rada je ono što je bitan i to je nešto što ostaje iza nas. Zato ja arhitekte, neka se nitko ne uvrijedi, smatram jednim od najbitnijih zanimanja koje možete imati. To je jedno jako odgovorno zanimanje jer mi krojimo kako će netko živjeti”, zaključuje.

Dario svakom svom projektu pristupa kao novom. Za njega je svaki novi projekt izazov, a glavni mu je cilj da krajnji korisnik bude zadovoljan i dobije idealno rješenje.

Izazov mu je uvijek ići korak naprijed. Učiti, nadograđivati se i rasti kroz svaki projekt. Voli eksperimentirati i biti inovativan.

Zidne kuće su i dalje hrvatska tradicija

Dosta ljudi dolazilo mu je s upitima da bi htjeli bi montažnu kuću, ali tradicija kod nas je ipak zidana kuća i CLT je nekako popunio tu rupu između klasične montažne drvene kuće i zidane, betonske.

CLT je križno lamelirano drvo. Nazivaju ga i beton budućnosti. Iako su ljudi u početku dvojili oko gradnje od ovog materijala, danas je njegova upotreba sve veća.

Najdraži projekt mu je…

Na pitanje koji mu je projekt najdraži, Dario Šišak odgovara da mu je najdraži onaj zadnji jer u svakom projektu podiže ljestvicu izazova i svaki novi projekt ga povuče naprijed.

Za kraj, moramo vam otkriti da je Daria bilo izuzetno teško nagovoriti na javni istup. Ovaj mladi arhitekt, koji iza sebe ima brojna priznanja kaže da u cijeloj priči on nije bitan.

“Projekti bi trebali pričati sami za sebe. Ja ne bih trebao ništa govoriti. Uvijek mi je želja da ljudi znaju za naše građevine, da uživaju u njima, ali da ne moraju znati tko ju je napravio” skromno zaključuje.

Nastavite čitati

Arhitektura

Fingers house, kuća sa prekrasnim pogledom

U sljedećim minutama pogledajte neobičnu suvremena kuću Fingershouse. Jedna kuća, zapravo su dvije neovisne stambene jedinice, a kako i naziv kaže, čine prste jedne ruke. Na Velikom brdu iznad Makarske, između planine Biokovo s jedne strane, i mora na drugoj strani, ova se kuća savršeno stopila s prirodom.

Savršen spoj prirode i modernog

Pogled na ovo prekrasno zdanje ostavlja bez riječi. Arhitektonsko rješenje uspješno je pomirilo moderan koncept projekta i krajolik, te iskoristilo najbolje od njega.

Koncept projekta bio je u tome da se sjeverna strana prema Biogradu kompletno zatvori kako bi bila introvertna, a da prostor prema jugu, odnosno prema moru bude jako ekstrovertan i otvoren sa velikim elementima kubusa koji pružaju prekrasan pogledu prema Hvaru, Braču i Pelješcu.

Zahtjevan teren bio je pravi izazov

S obzirom na vrlo zahtjevan teren gdje je objekt trebalo sagraditi i želje naručitelja koje je trebalo poštovati, bilo je potrebno osmisliti koncept koji će sve to i ostvariti.  

Sistem je bio da se stvore dvije stambene jedinice budući da su bila dva investitora. Iako ostavlja jedinstveni dojam, zapravo je riječ o dvjema građevinama koje pružaju prostor za uživanje i privatnost. Svaka od dvije jedinice ima i svoj bazen i terasu ispred prostora kuće.

Naš sugovornik voli reći da arhitekti režiraju prostor. Pri tome, naglašava da obiteljska kuća ima jednu filozofiju, a kuće za odmor sasvim drugu. Najvažnije je imati natkriveni vanjski prostor kako biste se zaštitili od bure i vjetra, a preporuča se napraviti i nadstrešnicu za zaštitu od sunca.

Bijela fasada najbolji je odabir za ovakvu vrstu kuće

Cijeli projekt nepravljen je u skladu s prirodom i podnebljem u kojem se nalazi. Upravo zato, kuća je bijela jer ona najbolje prima na sebe sjene i boje koje ju okružuju.

Bijela boja je ujedno karakteristika mediterana jer se suprotstavlja plavom moru, zelenim borovima, ali i sivim planinama i žutom suncu.

Važna je interakcija eksterijera i interijera

Dok se vanjski izgled kuće pokušavao što bolje uklopiti sa okolinom, unutrašnji dio trebao je biti nastavak te priče.

Koncept interijera se temelji na ozračju arhitekture kuće koja ima sve elemente mediteranske kuće, no interpretirane na suvremeni način. Autorice interijera, arhitektice Sunčica Mastelić Ivić i Ana Miše osmislile su interijer koji je definiran bjelinom minimalizma, jasnim obrisima te kadrovima punim mora i neba. Koloritetu i kadriranju eksterijera se pridružuje ono interijersko – u obliku sirovih slikarskih platna, velikih obojenih površina i točkasto izraženih jarkih boja.

A da bi ugođaj bio potpun, stihovi Georgea Michaela odzvanjali su kućom, no u gluho doba noći na repertoaru bi se mogla pronaći i dalmatinska klapa, zaključuju arhitektice.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Oglas

Izbor urednice