Dječja poliklinika Helena u Zagrebu dobitnica je BIG SEE nagrade za arhitekturu i dizajn, čime je prepoznata kao projekt koji donosi kvalitetna rješenja u oblikovanju zdravstvenih prostora. Riječ je o projektu koji je predstavljen na međunarodnoj platformi BIG SEE, koja okuplja najbolje primjere arhitekture i dizajna iz regije i šire.

BIG SEE Festival 2026 okuplja arhitekte i dizajnere oko pitanja budućnosti prostora

Arhitektica s vizijom iza projekta poliklinike Helena

Projekt potpisuje Ured ovlaštene arhitektice Sandre Meštrović, koji razvija prostorne koncepte usmjerene na korisnika i njegovo iskustvo prostora. U središtu svakog projekta je čovjek, a svaki element oblikovan je s ciljem stvaranja kvalitetnog i funkcionalnog okruženja.

Sandra Meštrović prepoznatljiva je po suptilnom minimalističkom pristupu, u kojem naglasak stavlja na pažljivo odabrane elemente, svjetlo i atmosferu, bez suvišnih detalja.

Arhitektica i dizajnerica interijera s više od 30 godina iskustva, obrazovala se u području arhitekture te dodatno usavršavala u Firenci i Milanu. Njezin rad obilježen je spojem arhitekture i scenografije, zbog čega prostor promatra kao cjelovito iskustvo.

Prostor prilagođen djeci i roditeljima

Projekt dječje poliklinike Helena osmišljen je s ciljem stvaranja ugodnog i pristupačnog prostora za djecu i njihove roditelje. Interijer je oblikovan tako da odstupa od klasičnog bolničkog okruženja, s naglaskom na toplinu i vizualnu pristupačnost prostora.

Korišteni su materijali i boje koji doprinose ugodnijem boravku, a prostor je organiziran tako da omogućuje jednostavno kretanje i snalaženje korisnika.

Naglasak na materijalima i atmosferi prostora

U oblikovanju interijera korišteni su prirodni materijali i nježne boje, čime se postiže smireniji vizualni dojam. Oblikovanje prostora prati cjeloviti koncept u kojem su svi elementi međusobno usklađeni – od zidnih obloga do namještaja i rasvjete.

Takav pristup omogućuje stvaranje prostora koji je istovremeno funkcionalan i vizualno uravnotežen.

Upoznajte arhitekticu Sandru Meštrović, zaljubljenicu u visoku modu i interijere

Funkcionalnost zdravstvenog prostora

Poliklinika je projektirana u skladu sa zahtjevima zdravstvene namjene, pri čemu su zadovoljeni svi tehnički i funkcionalni uvjeti. Prostor uključuje organizirane zone za pregled, čekanje i kretanje korisnika, uz jasno definirane komunikacije.

Dizajn interijera prilagođen je svakodnevnoj uporabi, uz naglasak na dugotrajnost i praktičnost.

Izložbeni prostor trgovine elektroopremom osvojio BIG SEE

BIG SEE platforma i nagrada

BIG SEE je međunarodna platforma koja promovira kreativne industrije, uključujući arhitekturu, dizajn i inovacije. Kroz godišnje nagrade prepoznaje projekte koji se ističu kvalitetom, konceptom i izvedbom.

Uvrštavanje dječje poliklinike Helena među nagrađene projekte potvrđuje njezinu relevantnost u kontekstu suvremenog pristupa oblikovanju zdravstvenih interijera.

U svijetu uređenja interijera više nije dovoljno samo lijepo urediti prostor. Sve se češće govori o storytellingu — pristupu u kojem prostor ne služi samo funkciji, već prenosi identitet, emociju i poruku. Storytelling u dizajnu interijera pretvara ured u snažan alat komunikacije. Zvuči apstraktno? U praksi to znači razliku između ureda koji je ‘samo ured’ i ureda koji od trenutka ulaska komunicira tko ste, čime se bavite i kako radite.

Svaki interijer, bilo stambeni ili poslovni, počinje od istog pitanja — kome je namijenjen i kako će se koristiti. No dok je u obiteljskom domu fokus na navikama i željama ukućana, u poslovnim prostorima zadatak je znatno složeniji. Mag. ing. arh. Robert Križnjak objašnjava razliku.

„Kod projektiranja ureda je drugačije jer u uredima treba prikazati taj brend. Da li je to mladenačka firma, da li su to odvjetnici, da li je to mlada IT firma ili modna industrija — različiti su kriteriji za svaki od tih prostora.”

Robert Križnjak, mag. ing. arh.

Priča počinje od brand booka, ne od boje zidova

Mag. ing. arh. Martina Križnjak opisuje kako storytelling u dizajnu ureda funkcionira u praksi. Proces ne počinje odabirom materijala ili boja, već upoznavanjem tvrtke — njezine knjige standarda (brand booka), logotipa, boja, načina komunikacije.

„Pričanje priče u dizajnu ureda nije samo puko bojanje zidova. To je promišljeni proces u kojem mi kao projektanti moramo zadovoljiti funkcionalnost, pa proučiti brand book — boje, logotip, način na koji tvrtka komunicira. I što je taj koncept, ta priča jača — to je projekt bolji.”

Martina Križnjak, mag. ing. arh

U praksi to znači da odvjetnički ured gradi priču o ozbiljnosti i povjerenju kroz tamnije materijale i klasične elemente, dok ured modne industrije koristi razigranost, vesele boje i elemente prenesene iz vlastitih trgovina. Križnjak navodi primjer firme u kojoj su intervju vodili — modne tvrtke čiji ured zapravo vizualno nastavlja priču njihovih trgovina.

„Ti prostori su toliko fotogenični i ugodni da oni mogu u digitalni svijet prenijeti svoju poruku firme — kako funkcioniraju kao firma unutar firme i kako se odnose prema svojim klijentima.”

Martina Križnjak, mag. ing. arh

Ako je tlocrt loš, ni priča ne funkcionira

No Martina Križnjak posebno naglašava jednu stvar koja se u razgovorima o dizajnu lako previdi — da nikakav storytelling ne može popraviti loše posloženu funkcionalnost.

„Ako vi loše napravite taj dio, svakodnevna komunikacija unutar zaposlenika neće biti dobra i oni neće biti zadovoljni, što znači da ni storytelling ustvari nije dobro postavljen ako nismo dobro posložili taj prvi dio.”

Martina Križnjak, mag. ing. arh.

Zato se proces uvijek odvija u fazama — prvo se definira tlocrt i raspored zona, a tek nakon toga dolazi dizajn koji gradi priču. U konkretnom uredu u kojem je vođen razgovor to znači da recepcija služi kao prvi reprezentativan dojam, zatim slijede dvorane za sastanke koje su multifunkcionalne, a u tamnijem dijelu prostora iskorišteno je zelenilo kako bi zaposlenicima pružilo osjećaj ugodnosti.

Dizajn koji se osjeća u produktivnosti

Da kvaliteta prostora nije samo pitanje dojma, potvrđuje i investitorica Ana Babić, koja u dobro osmišljenom uredu prepoznaje konkretne posljedice za svakodnevni rad.

„Ako imamo dobru ergonomiju, dobru akustiku, to može pomoći da se lakše koncentriramo, manji je faktor pogreške. Ako je sam ured lijep, ako su ta estetika i harmonija na mjestu — to pokazuje da vodimo brigu o svojim zaposlenicima i kakva je kultura naše kompanije.”

Ana Babić, investitorica

Babić naglašava da dizajn nije primarni faktor produktivnosti, ali da je njegov neizravan utjecaj jak — dobri radni uvjeti i ugodna atmosfera donose dodatnu vrijednost koja se osjeća u zadovoljstvu zaposlenika.

Na kraju, storytelling u dizajnu interijera nije prolazni trend ni marketinški trik. To je način na koji prostor govori o brendu, ljudima i vrijednostima koje tvrtka želi živjeti. A kada je ta priča dobro ispričana, prostor se ne samo vidi — nego i osjeća.

Damjan Geber u razgovoru otkriva: Intuicija i analiza ponašanja oblikuju suvremeni prostorni dizajn