Arhitektura
Svjetski uspjeh hrvatskih arhitekata – u Kini otvoren hotel koji su projektirali
Za izgradnju ovog luksuzno opremljenog hotela površine veće od 60 tisuća kvadrata bilo je potrebno tri i pol godine. Hotel se nalazi na ušću Biserne rijeke, u centru trenutačno najveće aglomeracije na svijetu koja obuhvaća megalopolis s preko 60 milijuna stanovnika.

28. kolovoza 2018. u Kini je svečano otvoren 3LHDov projekt Hotel LN Garden. Hotel površine 61068m2, s ukupno 365 soba dio je Nansha Seaside parka na ušću Biserne rijeke u kineskom gradu Guangzhou. Njegov volumen i velika površina vizualno su horizontalnim linijama fasade uklopljeni u prirodu koja ga okružuje.

Foto: Studio 3LHD
Biti će kategoriziran kao „platinum-five star“ – prema kineskim pravilima kategorizacije takvi hoteli imaju značajno viši standard od hotela s pet zvjezdica.
Za izgradnju ovog luksuzno opremljenog hotela bilo je potrebno tri i pol godine. Prvi upit stigao je na 3LHDovu mail adresu u prosincu 2013. godine. Nakon inicijalnih sastanaka i komunikacije preko interneta uslijedio je i prvi posjet lokaciji te početak rada na projektu.

Foto: Studio 3LHD
Glavni javni prostor hotela na zapadu ima pogled na zaljev a na istočnoj strani gleda na Seaside Park. U njemu dominiraju dva vertikalna lobija i velika vodena površina. Na projektu je ostvarena suradnja s hrvatskom umjetnicom Ivanom Franke, autoricom dviju umjetničkih instalacija postavljenih u glavnom lobiju hotela. Kolege iz kineskih tvrtki Guangzhou Urban and Design Institute i Citygroup su razrađivali detalje projekta te koordinirali radove na gradilištu u suradnji s 3LHDom.

Foto: Studio 3LHD
Jednostavna fasada definira odnos između soba i vanjskih prostora, stvarajući kontinuiranu zonu terasa koje štite unutrašnjost od sunca, osiguravajući privatnost između soba i oblikujući vizualno prepoznatljiv identitet hotela. Njegov volumen i velika površina su horizontalnim linijama fasade uklopljeni u prirodu koja ga okružuje.

Foto: Studio 3LHD
Gosti mogu birati između nekoliko restorana koji se nalaze u hotelu – svaki od njih nudi drugačije iskustvo i atmosferu postignutu različitim materijalima i namještajem. Dvorana za bankete, prvenstveno namijenjena za organizaciju posebnih događaja, oblikovana je da dočara kazališno iskustvo. Kineski restoran, s dvostrukom visinom stropova nudi panoramski pogled na okruženje. Stolovi u prostranom „zapadnom“ restoranu organizirani su oko centralnog „trga“, smješteni ispod krošnji drveća i zelenila, s dvostranim pogledom na okoliš i centralni lobby.

Foto: Studio 3LHD
Naglasak je u interijeru, posebno u smještajnim jedinicama, stavljen na luksuzne prirodne materijale a netipičnom prostornom organizacijom omogućen je neometani pogled prema okolišu.
Sjeverni dio prizemlja hotela rezerviran je za opuštanje i različite tipove aktivnosti. Zdravstveni i spa centar, s unutarnjim bazenom s whirlpoolima, hidro masažom, dvadesetmetarskim trakama za plivanje i vanjskim proširenjem smješten je u sjeverozapadnom krilu hotela.

Foto: Studio 3LHD
Vanjski prostori hotela oblikovani su tako da povežu građevinu s krajobrazom, zelenim elementima koji se ponavljaju u unutrašnjosti građevine interijer se stapa s okolišem. Izmjenom osunčanih i sjenovitih zona, vodenih i zelenih površina i streha, oblikovani su otvoreni prostori.

Foto: Studio 3LHD
Investitor je Lingnan Grupa, velika tvrtka čija je primarna djelatnost hotelijerstvo i turizam. U njihovom je vlasništvu više od 60 hotela i hotelskih lanaca diljem Kine. Njihovi poslovni interesi uključuju i prehrambenu industriju, logistiku, maloprodajne lance, te transportne usluge.
Arhitektura
Neobično zdanje u Grčkoj koje gledano iz zraka nimalo ne liči na kuću
Kuća je u potpunosti u simbiozi s prirodom.

Gledana odnaprijed, lijepa kamena prizemna kuća. No, ako je se gleda iz zraka, onda je nema. Tako bismo mogli opisati ovu vrlo zanimljivu kuću smještenu u pustoši otoka Milos u Grčkoj. No, nije jedina takva tamo izgrađena. Riječ je o posebnom projektu nazvanom Voronoi’s Corrals.

Na području veličine oko 90 000 četvornih metara smješteno je pet ovakvih “koralja”, odnosno objekata. “Ovakav dizajn odvaja ruralna područja krajolika od divljih s jasno definiranim granicama”, naveli su arhitekti.
Ideja je bila da kuće za odmor budu prošarane kulturnim utjecajima obala južne Europe. Također, umjesto da velike površine divljine i poljoprivrednog zemljišta prepuste pritiscima turističke industrije, ti koralji reinterpretiraju lokalno nasljeđe stvaranja teritorija za zajednički život i međusobno očuvanje divljih, ruralnih i domaćih vrsta.

Oko kuće i na samom krovu kuće uzgajaju se brojne biljne vrste. Krugovi koji se vide na krovu su zapravo krovni prozori.

U unutrašnjem dijelu ove kuće u Grčkoj, uobičajena slika modernih interijera. Minimalističko uređenje, naglasak na prirodnim materijalima i puno prirodnog svjetla.
Arhitektura
Znate li što je biofilija?
Gradovi diljem svijeta je prihvaćaju, a biofilija polako ulazi i u hrvatsku arhitekturu.

Biofilija je sve zastupljeniji trend u uređenju interijera, a u posljednje vrijeme sve je češće pronalazimo i u arhitekturi. Ideja “Biofilije” u drevnoj je Grčkoj bila definirana kao “ljubav prema životu”. Taj koncept prvi je 1964. godine uveo psiholog Erich Fromm, a potom ga je 1980. godine popularizirao biolog Edward O. Wilson . Proučavali su nedostatak povezanosti s prirodom uzrokovan gradskim životom.

Nit vodilja je vrlo jednostavna: povezati ljude s prirodom kako bi poboljšali njihovu dobrobit i kvalitetu života. Kako je to mogla arhitektura? Traženjem alternativa za integriranje prirode – bilo kroz prirodne elemente ili tehnike – u njezin dizajn.
Najčešći je pristup ugrađivanje prirodnih obilježja u izgrađeno okruženje. Voda, vegetacija, sunčeva svjetlost i prirodni materijali koriste se prilično često. Ostakljene zgrade, zgrade sa vertikalnim vrtovima i bazenima na krovovima danas nisu rijetkost.

Sljedeća tipična karakteristika biofilnih projekata je uporaba organskih oblika i silueta umjesto ravnih linija. Također, prisutne su i boje koje pronalazimo u prirodi.
Gradovi diljem svijeta prihvaćaju ovu promjenu, a biofilija polako ulazi i u hrvatsku arhitekturu.
