Arhitektura i dizajn
Studentski dom u Varaždinu – dom koji ima sve
Studentski dom i restoran u Varaždinu imaju sve. Solarni kolektori na krovu proizvode električnu energiju i za okolne zgrade. Kišnicom se navodnjava okoliš, a koristi se i kao tehnološka voda.
Nekada austrougarska vojarna, a danas dom za varaždinske studente. Domu je trebalo više kreveta pa su, kod osmišljavanja projekta, Sveučilište u Zagrebu i Studentski centar Varaždin u suradnji s lokalnom zajednicom i ministarstvima pred sebe stavili izazovan zadatak. A to je da naprave suvremeni kompleks za buduće generacije. Sudeći prema viđenom, u tome su i uspjeli. Kako objašnjava jedan od projektanata, riječ je kontekstualnoj arhitekturi gdje je nova kuća svojevrsna interpretacija onoga što već postoji na lokaciji.
Vedran Pedišić, dipl.ing.arh. usporedio je dvije građevine:”S jedne strane imamo pruge interpretirane između nivoa etaža, s druge strane imamo i element tih vijenaca koji se nalaze na starijoj građevini. Stara građevina ima kose krovove, a nova ravne. Međutim, na spoju između objekata imamo lagano uzmicanje prema natrag, tj. svojevrsni dijalog između dva objekta.”
Studentski restoran
Osim nove i stare zgrade doma, cijeloj je priči dodan i restoran. Kako je ta zgrada u komunikaciji sa starim i modernim, njezina je vanjština, ali isto tako i unutrašnjost obogaćena drvenim oblogama. Tog se zadatka prihvatila tvrtka Kalcer koja ima tridesetogodišnje iskustvo sa spuštenim i akustičnim stropovima, ali i raznim zidnim oblogama.
Energetski učinkovit
Krov restorana, kao i novog studentskog doma krije pravu solarnu elektranu. “Imamo solarne kolektore koji stvaraju struju, struja snabdijeva dizalice topline, na taj smo način riješili grijanje i hlađenje objekta. Dok se kišnica koristi za ispiranje wc školjki i za navodnjavanje zelenih površina u kompleksu”, objašnjava Pedišić.

Sustav ACO Monoblock korišten je ispred garaže i štiti je od poplave, s obzirom na to da se nalazi na najnižoj točki objekta. Uz to, sustav ima veliku nosivost, garantira siguran i dugotrajan promet preko njega, te ima veliku hidrauličku moć za odvodnju vode.

Garaža je opremljena s dva punjača za električne automobile. Za to se koristi struja iz vlastite proizvodnje. Novi dom isto tako strujom opskrbljuje staru zgradu.

“Ušteda je ogromna, objekti su jako različiti i po kapacitetu pa se ne mogu uspoređivati, ali kad to svedemo na nekakav ležaj ako ogovorimo o domovima, dakle, mi imamo 2 – 3 puta manje troškove, manji su troškovi na jednom objektu koji ima 600 kreveta, nego u objektu koji ima 286”, kaže ravnatelj Studentskog centra Varaždin Nenad Milijaš.

Dom koji ima sve
Ovaj dom, osim studentskih soba, studentima daje i cijeli niz dodatnih sadržaja. Imaju spremište za bicikle, besplatnu praonicu rublja, ambulantu, prostor studentskog kluba, ali i sprave za vježbanje na otvorenom. Izvrstan je to primjer projekta za mnoge koji dolaze učiti iz njega.
Valja još napomenuti da je projekt u visokom postotku financiran sredstvima iz Europskih fondova.

Arhitektura i dizajn
Nekadašnje crkve kao životni prostori, teretane ili kafići
Otkrijte kako izgleda život u prenamijenjenim sakralnim objektima

U vremenu kada se traže kreativna i održiva rješenja za prenamjenu napuštenih prostora, nekadašnje crkve sve češće dobivaju novu funkciju – postaju domovi, teretane, knjižnice, pa čak i umjetničke galerije. Crkve kao životni prostor nisu za svakoga, ali svakako privlače one koji žele dom s karakterom, poviješću i nesvakidašnjim arhitektonskim doživljajem.
Visoki svodovi, vitraji, impresivne fasade i sakralna tišina transformiraju se u stambene jedinice koje odišu posebnošću. Ovi prostori često nude prozračnost, obilje svjetla i atmosferu koja se teško može replicirati u suvremenim zgradama.

Crkve kao životni prostori – inspiracija i izazovi
Prenamijeniti crkvu znači suočiti se s nizom izazova – od tehničkih do estetskih. Potrebno je pažljivo riješiti pitanje grijanja i termoizolacije, često kroz ugradnju podnog grijanja i energetski učinkovitih sustava. Istovremeno, važno je zadržati što više autentičnih elemenata: vitraja, svodova, kamena, drvenih konstrukcija.
Obnova Zagreba nakon potresa: Suradnja s Austrijom kao put prema održivoj baštini
Upravo ta kombinacija starog i novog daje ovim prostorima jedinstvenu atmosferu. Oni više nisu samo mjesta bivše sakralne funkcije – oni su sada tople, prostrane oaze suvremenog života, koje poštuju povijest, ali nude udobnost današnjice.
Crkva u teretani, ili teretana u crkvi?
Prenamjena crkava u različite namjene nije novi trend, ali u posljednjih desetak godina postaje sve popularniji – pogotovo u urbanim sredinama gdje je sve manje prostora, a sve više interesa za očuvanje kulturne baštine.
Optimizacija životnog prostora u Nizozemskoj uobičajena je praksa. Crkve ćete pronaći posvuda, čak i u najmanjim selima. Ipak, mlađe generacije danas su većinom agnostičke. No crkve su i dalje tu – uglavnom neiskorištene.
Rješenje? Prenamjena. U hotele, teretane, pa čak i noćne klubove.
Fontevraud L’Hôtel, Anjou, Francuska
Kraljevska opatija Fontevraud, lokalitet pod zaštitom UNESCO-a, kroz povijest je imala brojne funkcije. Osnovana 1101. godine, stoljećima je bila središte poznate monaške zajednice. Godine 1804. Napoleon ju je pretvorio u jedan od najzloglasnijih zatvora u Francuskoj.
U 2013. godini, djelomično zahvaljujući ulaganju od 16 milijuna eura iz regije Pays de la Loire, opatija se ponovno transformirala – ovaj put u dizajnerski hotel s 54 sobe. Dizajneri Patrick Jouin i Sanjit Manku pažljivo su redizajnirali interijere samostana Saint-Lazare kako bi stvorili iznimno moderan hotelski prostor.
Povede li vas put u Belgiju, popijte pivu u crkvi!
Belgijski pivski bar Olivier Utrecht smješten je u nekadašnjoj skrivenoj crkvi Maria Minor, na adresi Achter Clarenburg. Mnogi elementi schuilkerka iz 1860. godine sačuvani su, poput oltara, svodova i orgulja, što ovo mjesto čini posebnim u Utrechtu.
Crkve s novom svrhom
U svijetu u kojem se sve više cijeni održivost i identitet prostora, prenamjena napuštenih crkava u funkcionalne prostore ima višestruku vrijednost. Ne samo da se time produžuje život građevinama koje bi možda propale, već se stvaraju prostori koji obogaćuju zajednicu – bilo kao domovi, teretane, knjižnice ili kulturni centri.
Bez obzira na namjenu, crkve u novom ruhu ostaju arhitektonski dragulji koji podsjećaju da svaki prostor – ako mu damo novu priliku – može ponovno živjeti.
naslovna fotografija: THE WALLSTREET JOURNAL
Arhitektura i dizajn
Obnova Zagreba nakon potresa: Suradnja s Austrijom kao put prema održivoj baštini
Nedavno održani stručni skup okupio je hrvatske i austrijske stručnjake kako bi razmijenili iskustva i tehnologije u području obnove povijesne arhitekture

Potres koji je 2020. pogodio Zagreb ostavio je iza sebe ozbiljna oštećenja, posebno na objektima koji čine temelj kulturnog identiteta grada. No, ta nesreća pokrenula je procese koji nadilaze pukotinu u zidu – otvorila je dijalog o važnosti obnove kulturne baštine, njezinoj održivosti, kontinuitetu i ulozi u budućnosti gradova.
Nedavno održani stručni skup okupio je hrvatske i austrijske stručnjake kako bi razmijenili iskustva i tehnologije u području obnove povijesne arhitekture. Beč i Zagreb – dvije europske metropole s bogatim arhitektonskim naslijeđem – suočavaju se sa sličnim izazovima, ali i različitim pristupima.

Obnova kulturne baštine: Hrvatska uči iz austrijskog modela
Austrija godinama ulaže u očuvanje svojih povijesnih zgrada kroz sustavne, planske procese. “U Austriji postoji velika tradicija redovite obnove, posebno kod zgrada koje pripadaju kulturnoj baštini”, istaknula je Snježana Turalija, suorganizatorica skupa. Dodaje kako Austrijanci raspolažu naprednim tehnologijama i proizvodima za brzu, učinkovitu i zelenu obnovu – pristup koji se želi prenijeti i u Hrvatsku.
Klimatske promjene dodatno pojačavaju potrebu za uvođenjem održivih rješenja. Ulaganje u obnovu kulturne baštine danas ne znači samo očuvanje izgleda, već i poboljšanje energetske učinkovitosti, sigurnosti i otpornosti na buduće ugroze.

Iskustvo Zagreba: od štete prema znanju
Na više od 500 objekata u Zagrebu provodila se obnova, od čega je 268 već završeno. Zagrebačka katedrala, kao jedan od najmonumentalnijih sakralnih objekata u Hrvatskoj, postala je simbol tog procesa. Njezin predsjednik programskog odbora Arhibau sajma, arhitekt Tihomil Matković, istaknuo je kako su europska sredstva bila ključan katalizator.
“Sreća u nesreći je što smo dobili značajna sredstva kroz EU fond solidarnosti, koja su omogućila obnovu brojnih kulturnih dobara – a proces se nastavlja”, ističe Matković, naglašavajući važnost kontinuiteta i sustavnog pristupa.

Znanje kao trajno ulaganje
Gerhard Schlattl, savjetnik za trgovinske odnose, podsjetio je kako Austrijanci gledaju na svoje zgrade kao naslijeđe koje treba trajati: “Mi gradimo za sadašnjost, ali obnavljamo za idućih 150 godina.”
Kao odgovor na dosadašnju praksu ad-hoc pristupa obnovi samo nakon nesreća, cilj suradnje s austrijskim partnerima jest stvaranje novog standarda – održivog, planskog i educiranog odnosa prema baštini.

Zajednička budućnost povijesnih gradova
U ovom trenutku, ukupna ulaganja u obnovu objekata pod zaštitom u Hrvatskoj dosežu 1,5 milijardi eura. I dok brojke pokazuju napredak, još je važnija poruka koju šaljemo – da obnova kulturne baštine nije trošak, već dugoročna investicija u identitet, sigurnost i kulturu.

Zahvaljujući znanju i tehnologijama koje nam dolaze iz Austrije, Hrvatska ima priliku ne samo popraviti ono što je stradalo, već izgraditi temelje za bolji, pažljiviji i dugoročno održiv odnos prema prostoru u kojem živimo.
Pingback: Studentski dom u Varaždinu - Menerga HR