Gornji grad

Ljepote zagrebačkog Gornjeg grada i danas oduzimaju dah brojnim građanima i posjetiteljima. Da mogu govoriti, zidovi starih građevina ispričali bi nam mnoge tajne. Zato, u modernim vremenima, imaju svoje glasnogovornike koji ne dopuštaju da se povijest zaboravi.

Kroz povijest ovog dijela grada proveo nas je gospodin Aleksandar Bašić, diplomirani inženjer arhitekture.

1647. tadašnji magistrat Grada Zagreba odobrio je časnim sestrama Klarisama gradnju samostana. Samostan je omeđen srednjovjekovnim obrambenim zidom na sjeveroistoku, a na zapadu ulicom na čijem vrhu se nalazi Popov toranj – utvrda koja je u 13. stoljeću bila u vlasništvu zagrebačkog biskupa zbog kojeg se u narodu i ustalio ovaj naziv.

“Zanimljivo je da je u vrijeme kada se gradio samostan, do njegova ukinuća, prema današnjoj Opatičkoj ulici postojao dio koji je spajao tri krila. I tu se nalazio hodnik koji je povezivao ta tri krila, a prema ulici nije imao prozore, jer je red bio vrlo strog i onda su ti prozori oslikani na donjoj etaži. Kasnije su probijeni drugi otvori, međutim, zanimljivo je da u originalnom nacrtu tih prozora nema i nisu bili.“, ističe arhitekt Bašić.

Stara vura kao primjer aktivne zaštite povijesnih građevina

Prozori nisu jedini koji su se počeli otvarati. Cijeli kompleks otvorio se građanima. Na vrhu Popova tornja od 1903. građani i posjetitelji mogu uživati u prekrasnom pogledu u nebo u Zvjezdarnici. A samostanska zgrada, koja je doživjela dosta preinaka u 19. stoljeću, obogatila je kulturnu i ugostiteljsku ponudu grada.

U atriju nekadašnje zgrade samostana, koja je danas u funkciji Muzeja Grada Zagreba, nalazi se i restoran Stara vura.

U unutrašnjosti restorana, osim savršenog spajanja okusa, spojio se i moderni dizajn sa starom arhitekturom. Zaštita povijesnih građevina pokazala se najboljom kad je aktivna – što znači da građevine imaju sadržaje koji će omogućiti njihovo redovito održavanje.

Prema arhitektu Barišiću, prostor restorana Stara vura prikazuje uspješnu mogućnost doživljaja povijesnog trenutka u jednom suvremenom ambijentu. Kameni blokovi kao temeljno ziđe za gradnju samostana, svodovi od opeke i žbuka skinuta sa zidova za bolji doživljaj građevinskih struktura oplemenjeni su modernim i funkcionalnim elementima. Prije svega, rasvjetom.

Svjetlost u ovaj podrumski prostor unijela su ogledala postavljena na svodovima i zidovima, a za dašak luksuza zaslužan je odabir baršunastih stolaca i biljaka. Poseban pečat i intimnost ovom interijeru daje kutak s klavirom i udobnom sofom.

Za one koji vole boraviti na otvorenom tu je i terasa. Uz čašu dobrog vina i zalogaj rade se najbolji planovi. A planskom prenamjenom starih prostora u moderne i njihovim korištenjem, središtima gradova udahnut ćemo novi život.

Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Klaster za energetsku učinkovitost i održivost u zgradarstvu – nZEB.hr u sklopu aktivnosti Stručnog usavršavanja AF-a pripremaju cjelodnevni stručni skup:

nZEB u praksi
Projektiranje zgrada prema nZEB standardima

Stručni skup održati će se na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, Kačićeva 26, u velikoj dvorani 81 (kapaciteta 360 mjesta) 20.02.2020. godine.

Teme ovog stručnog skupa su:

• propisi, smjernice i planovi iz područja energetske učinkovitosti i održivog razvoja u zgradarstvu
• predstavljanje Smjernica za zgrade gotovo nulte energije
• projektiranje i izvedba novih i obnova postojećih energetski visoko učinkovitih i održivih zgrada
• materijali, proizvodi i sustavi za energetski visoko učinkovite i održive zgrade
• iskustva i izvedeni primjeri energetski visoko učinkovitih i održivih zgrada

Više informacija o skupu nalazi se na stranici: www.nzeb.hr

Mlađe generacije imaju sve fleksibilnije radno vrijeme, bitno nam je da samo imamo dobar pristup internetu i većinu posla možemo obavljati od kuće. U svijetu taj trend je još izraženiji i zato postaje sve popularnije opet živjeti u kućama izvan grada i uzgajati svoje vlastitio voće i povrće. Primjer takve suvremene “kolibe” je kuća Yin & Yang, arhitektonskog ureda Penda.

Foto: ArchDaily

Kuća Yin & Yang nalazi se u Njemačkoj na selu i osmišljena je na način da omogući maloj obitelji da uzgaja svoju vlastitu hranu i ostvari stil života u harmoničnom odnosu između javnih i radnih prostora doma. Autori su se ovdje također bavili temom današnje otuđenosti od izvora naše hrane i neodrživom industrijskom agrikulturom, te zato ponudili kuću kao živi organizam na kojem će se odraziti promjene godišnjih doba i koja će biti oblikovana prirodom.

Foto: ArchDaily

U duhu ideje povezanosti s prirodom, krov kuće je osmišljen kao prirodni krajolik. Dva uzvišenja simboliziraju brda a između njih se nalazi dolina. Nagib krova će također omogućiti skupljanje kišnice kako bi se voda mogla iskoristiti za zaljevanje biljaka u sušnim razdobljima. Također, autori su osmislili i male fleksibilne staklenike za zimske mjesece, te sadnice za bilje, povrće i voće na krovu.

Foto: ArchDaily

Kada arhitektura pruža mogućnost uzgoja hrane za naše vlastite potrebe, ona na neki način postaje više od samo “kuće” i “zgrade”. Danas sve više arhitekata predlaže mladima da se vrate selu ali na suvremeniji način. Projekt Yin & Yang kuće bio je dio izložbe u Kasselu u Njemačkoj, kojoj je cilj bio osvjestiti javnost i ponuditi načine kako bi se oživjela pokrajina Edersee.

Foto: ArchDaily

Izvor: archdaily