Dizajn prostora, namještaja i dekoracija
Luksuzna vila čiji dizajn interijera poziva na odmor
Ova luksuzna vila nije rezultat samo jednog stručnjaka…
Zimski mjeseci idealno su vrijeme za bijeg iz svakodnevice – vrijeme kada vikend u kući za odmor, vikendici ili povremenom mjestu za boravak postaje najbolji način da se isprazni glava i napuni energija. Upravo zato projekti luksuznih vila imaju posebnu ulogu: moraju pružiti atmosferu opuštanja, doživljaj koji se pamti i interijer koji goste poziva da se udobno smjeste i prepuste odmoru.
Jedna takva vila, s pogledom na more i površine 400 četvornih metara, savršen je primjer kako se promišljenim dizajnom može stvoriti prostor koji odiše luksuzom.
Za uređenje interijera zaslužna je dizajnerica Tina Kurpez (Studio Karas), koja ističe da dizajn kuća za povremeni boravak funkcionira po drugačijim pravilima.
Kada se radi dizajn vile za odmor, pravila se razlikuju od projektiranja klasičnog doma. Prostor se ne gradi oko svakodnevnih navika i rutine, nego oko doživljaja. Gost koji boravi povremeno želi atmosferu, emociju, pogled i osjećaj odmaka od svakodnevice.
Upravo zato dizajn takvih interijera traži drukčiji pristup bojama, materijalima, svjetlu i rasporedu prostora.
Dizajn vile za odmor po logici uređenja prostora za povremeni boravak
Za razliku od domova u kojima se živi svakodnevno, prostor za povremeni boravak ne treba biti podređen rutini, nego dojmu. “Kad se projektira kuća za najam, odnosno za nekakav povremeni boravak, na drugačiji način koristim boje, materijale i svjetlo”, objašnjava Tina.
Ovdje je ključ – stvoriti mjesto koje gost osjeti u prvim sekundama. U ovoj vili presudan je bio pogled na more, koji je Tina pretvorila u osnovni element interijera.
“Kuća ima pogled na more i to sam u svakom slučaju htjela iskoristiti. Kad se sjedi u dnevnom boravku da se gleda na more”, kaže. Spavaće sobe na katu rasporedila je tako da se iz kreveta vidi direktno prema horizontu: “Ako imam priliku uživati u tome, željela sam da i gosti mogu uživati u istome.”
To je temeljni princip luksuznih vila za odmor – interijer se gradi oko doživljaja.
Nova svrha suterena: sobe koje izlaze na bazen
Od izvorne arhitekture, Tina je zadržala samo otvore na fasadi i nosive zidove. Sve ostalo – preoblikovala je. Suteren je prvotno bio predviđen za wellness i tehničke prostorije, no dizajnerica je prepoznala njegov skriveni potencijal.
“Budući da se iz suterena izlazi direktno na bazen, vidjela sam priliku da ondje organiziram dvije spavaonice koje imaju pogled i direktan izlazak na bazen”, objašnjava. Tako su u prostoru nastale još dvije sobe s hotelijerskim osjećajem privatnosti i blizinom vode, dok su strojarnica i vešeraj premješteni u stražnji dio prostora.
Intimne, tamnije spavaonice koje stvaraju atmosferu za dizajn vile za odmor
U vilama za povremeni boravak tamni tonovi nisu riskantni – oni stvaraju atmosferu.
“Spavaonice su u mat tonovima, prevladavaju bež ili crno, skroz mat. To nisu prostori u kojima netko živi stalno, nego samo povremeno. Mislim da jako dobro izgleda”, kaže Mladen Lovreković, direktor Elgrada.
Jedna od soba ima posebno zanimljivo rješenje: uzglavlje kreveta odmaknuto je od zida, a iza njega je smješten toaletni stolić – detalj koji prostoru daje hotelsku eleganciju. Svaka spavaonica ima vlastitu kupaonicu, odvojenu staklom u metalnim okvirima, pa sobe djeluju moderno i vrlo luksuzno.
Dnevna zona: klasični stil u suvremenoj interpretaciji
Dnevni boravak, kuhinja i blagovaonica nose klasične elemente reinterpretirane na moderan način. Tina navodi da je najveći izazov bio pronaći boje koje neće biti prenapadne, a opet će zadržati ugodnu i intimnu atmosferu: “Trebala sam pronaći ton koji nije pretaman, a da ostavlja dojam. Zato su ovdje korištene svjetlije, nježnije nijanse.”
Moderna klasika – kako prepoznati i primijeniti bezvremenski stil u svom domu
Štukature i arhitektonski detalji stvaraju osjećaj profinjenosti, dok suvremeni namještaj održava dom u duhu modernog luksuza.
Fenix kao materijal koji definira vizualni identitet kuhinje
U kuhinji dominira Fenix, jedan od najnaprednijih materijala za suvremene interijere. Direktor stolarije Sol Ray Miroslav Križanović objašnjava njegovu prednost:
“Fenix se mora prešati jer se dobiva u listovima ultrapasa. Antifingerprint je, otporan i kvalitetan. Od njega možete raditi stvari koje od iverala ne možete. Stol koji smo izradili od njega izgleda kao nov i nakon tri godine korištenja.”
Lovreković dodaje još jedan ključni detalj:
“Fenix je potpuno mat, nema refleksije svjetla i mikro ogrebotine se mogu sanirati temperaturom. Idealno je rješenje za radne ploče, fronte i stolove.”
U ovoj vili korišten je dekor Fenix – Acciaio Hamilton, metalik nijansa koja prostoru daje profinjenu, pomalo industrijsku notu.
Keramika, orah i prirodni furnir: ravnoteža topline i luksuza
Kuhinja kombinira više materijala, svaki s vlastitom funkcijom i estetikom. Prednja strana otoka izrađena je od iverala u dekoru oraha, što unosi toplinu. Radnu plohu čini keramička ploča velikog formata, izuzetno otporna i pogodna za intenzivno korištenje.
Lovreković objašnjava:
“Keramika dolazi u velikim pločama, preko tri metra dužine. To omogućuje stvaranje velikih, monolitnih površina bez spojeva. Izuzetno je čvrsta i dugotrajna.”
U dnevnoj sobi dominira prirodni furnir u toplim tonovima drva. On daj prostoru sofisticiranost i prirodnu teksturu koju gosti vole osjetiti. “On je prirodan i ljudi ga vole. Mekši je i osjetljiv, ali je za dnevni boravak savršen”, pojašnjava Lovreković.
Suradnja različitih stručnjaka pretvorila je prostor u doživljaj
Ova luksuzna vila nije rezultat jednoga stručnjaka, nego skladne suradnje dizajnerice, proizvođača namještaja i dobavljača materijala. Kombinacija Tininog dizajnerskog koncepta, Elgradovih vrhunskih materijala i precizne izvedbe stolarije Sol Ray stvorila je interijer koji nudi upravo ono što od luksuzne vile očekujemo – mir, eleganciju i prostor koji vas poziva na odmor.
To je vila koja pruža više od smještaja. Ona pruža doživljaj, mjesto gdje i jedan vikend može postati pravo malo povlačenje iz svakodnevice.
Naslovna fotografija: Saša Ćetković
Dizajn prostora, namještaja i dekoracija
Zašto je grad ljeti vruć, a park hladan i što zelenilo u gradu ljeti radi s mikroklimom
Parkovi, drvoredi i živice nisu ukras. Oni su infrastruktura. I što ih je više, to su ljeta u gradu podnošljivija – za sve.
Tko je ikad prošetao od Ilice prema Zrinjevcu na vrućem srpanjskom poslijepodnevu, osjetio je razliku i bez termometra. Ispod krošnji starih platana temperatura pada osjetno. Zrak postaje blaži, a buka grada nekako se prigušuje.
Nije to slučajnost ni puka ugoda. Iza toga stoji konkretna fizika. Drveće isparava vlagu, krošnje blokiraju sunčevo zračenje, a tlo pod njima ostaje hladno umjesto da akumulira toplinu poput asfalta. Zrinjevac ne hladi samo one koji sjede na klupi – hladi cijeli taj dio grada.
Razumijevanje tog principa mijenja kako gledamo na zelenilo u gradu ljeti. Parkovi, drvoredi i živice nisu ukras. Oni su infrastruktura. I što ih je više, to su ljeta u gradu podnošljivija – za sve.
Klimatski neutralni gradovi u borbi protiv klimatskih promjena
Što je urbani toplinski otok i zašto Zagreb pati od njega
Urbani toplinski otok pojava je u kojoj grad postaje topliji od svoje okolice. Beton, asfalt i krovovi upijaju sunčevo zračenje i potom ga polako otpuštaju kao toplinu. Asfalt i beton na izravnoj sunčevoj svjetlosti mogu doseći površinske temperature i do 82 stupnja Celzijusa u najtoplijim danima. Noću se ta toplina vraća u zrak, pa grad ni tada ne može dovoljno ohladiti. Tko je ikad pokušao spavati u stanu bez klime usred kolovoza, zna točno o čemu se govori.
Ako se usporede podaci s dviju zagrebačkih meteoroloških postaja, Maksimira i Griča, može se primijetiti da je na Griču temperatura zraka nerijetko viša nego u Maksimiru. To je živi dokaz da zelenilo oko postaje Maksimir stvarno mijenja izmjerene vrijednosti. Ublažujući učinak na toplinsko opterećenje u Zagrebu imaju Medvednica, ali i parkovi poput Maksimira, Zrinjevca, Botaničkog vrta te područja Bundeka i Jaruna.
Nije to samo osjećaj koji se ima dok se leži na travi. Radi se o mjerljivoj razlici koja utječe na kvalitetu života, spavanje, potrošnju energije za hlađenje – i zdravlje.
Kako biljke hladi prostor oko sebe
Biljke rashladuju okoliš na dva načina: sjenom i evapotranspiracijom. Sjena je jednostavna – krošnja drveta blokira izravno sunčevo zračenje i sprječava zagrijavanje površina ispod nje. Evapotranspiracija je nešto suptilnija: biljka kroz listove ispušta vlagu, a isparavanje te vlage troši energiju iz okolnog zraka i snižava temperaturu. To je slično principu na kojem radi znojenje kod ljudi.
Zrak u gradu ljeti je u prosjeku 2 do 4 stupnja Celzijusa topliji od onog oko naselja, a relativna vlažnost zraka u gradu znatno je niža od vlažnosti u okolini. Drvoredi i parkovi taj deficit vlage djelomično nadoknađuju upravo evapotranspiracijom.
Biljke na balkonu ljeti: Kako zelenilom rashladiti stan i stvoriti ugodniji prostor
Drvoredi prave hlad na pješačkim stazama i kolnicima, spuštaju temperaturu, a istovremeno stanare čiji su prozori orijentirani prema ulici štite od buke i zagađenja. Zbog toga drvored uz ulicu nije samo estetski detalj urbanog planiranja – on funkcionalno mijenja mikroklimu cijele ulice. Ista logika vrijedi i za manje razmjere: živica umjesto betonskog zida, penjačica uz fasadu, ili vertikalni vrt na terasi koji ozeleni i inače goli zid – sve to lokalno snižava temperaturu i stvara ugodniji mikrookoliš.
Zagreb: grad koji ima zelenilo, ali ga ne koristi ravnomjerno
Zagreb je, za razliku od nekih europskih gradova, zapravo relativno zelen – ima Medvednicu, Maksimir, Bundek, Jarun, Botanički vrt i Zrinjevac kao dio Lenucijeve potkove. Problem nije u tome što zelenila nema, nego u tome gdje ga nema.
Analiza je pokazala da se postojeći vrtići i domovi za starije i nemoćne u velikom postotku nalaze u dijelovima grada koji su pod iznimnim toplinskim opterećenjem, a s vrlo malo zelenih površina. To znači da najosjeteljiviji dio stanovništva živi upravo tamo gdje je ljeti najtoplije – a drveća i parkova ima najmanje. Nije apstraktna urbanistička zabrinutost; to je svakodnevna stvarnost za mnoge četvrti koje su izgrađene u drugom planu, bez ikakve zelene infrastrukture.
Stručnjaci upozoravaju da klimatska kriza donosi ekstremne promjene u kratkom roku – ne samo toplinu, nego i utjecaj vjetra te obilne oborine u kratkim vremenskim razdobljima. Prirodnija rješenja, poput uvođenja otpornih biljnih vrsta i formiranja retencijskih područja kao što su kišni vrtovi, postaju ključna obrana od klimatskih ekstrema.
Zelenilo u gradu ljeti: čak i mali komad čini razliku
Nije potreban park da bi se osjetio učinak. Čak i male zelene površine imaju povoljan učinak na klimatske uvjete u gradu. Živica umjesto betonskog zida, drvo uz parkiralište, zeleni krov na poslovnoj zgradi… Svaki od tih elemenata lokalno snižava temperaturu i pridonosi boljem zraku.
Izvedbom zelenih krovova i zelenih zidova na zgradama, kao i povećanjem zelenih površina oko zgrada, smanjuje se okolna temperatura i ostvaruje ušteda u troškovima energije za hlađenje. U praksi to znači da svaki vlasnik kuće koji posadi stablo uz južno pročelje, ili postavi živu ogradu umjesto punog betonskog zida, konkretno snižava temperaturu u dvorištu i smanjuje potrebu za klimatizacijom. Čak i dobro osmišljen balkon s nekoliko vrsta biljaka može promijeniti mikroklimu oko prozora i rashladiti prostor koji inače prima udarni val popodnevnog sunca.
Za one koji tek kreću sa zelenilom na otvorenom, dobra polazna točka su biljke prilagođene za balkon – vrste koje podnose izloženost, ne traže previše njege i pritom stvaraju onaj tanak, ali stvaran zeleni zastor između stana i vrućeg ljetnog zraka. Za veće ambicije, vertikalni vrt može prekriti i znatno veću površinu bez da zauzme puno prostora na tlu.
Tema zelenila u gradu ljeti ne staje na razini parkova i urbanih politika. Ona počinje na balkonu, uz ogradu, uz prozor.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Podcast Prostor okuplja poznata imena arhitektonske scene i otvara teme o kojima se premalo govori
Sve smo ih već imali prilike upoznati u Dom na kvadrat, a sada se okupljaju u podcastu Prostor da zajedno razgovaramo o arhitekturi, urbanizmu i prostoru koji nas svakodnevno okružuje.
Prostor u kojem živimo oblikuje kvalitetu našeg svakodnevnog života, no o arhitekturi, urbanizmu, održivosti i uređenju prostora rijetko se razgovara dovoljno otvoreno i bez stručnih fraza. Upravo zato predstavljamo podcast Prostor, novi format koji će se uskoro početi emitirati, a okuplja poznata imena hrvatske arhitektonske i dizajnerske scene te otvara teme koje se tiču svih nas – bez obzira jesmo li investitori, projektanti ili jednostavno prolaznici u prostoru.
Kroz razgovore s gostima iz različitih područja podcast će se baviti temama koje oblikuju naše gradove, domove i javne prostore, ali i pitanjima koja se često nalaze izvan fokusa stručne i šire javnosti.
Održivost, zelena gradnja i budućnost gradova
Jedna od sudionica podcasta bit će Snježana Turalija, koja će se baviti temama zelene gradnje, održivosti, kružnog gospodarstva i zelene infrastrukture.
„Vjerujem da sam ovdje zato da se bavim temama koje imaju veze sa zelenom gradnjom, održivošću kao takvom, možda nešto malo urbanizma iz ove perspektive zelenog, jednako tako zelenom infrastrukturom, kružnim gospodarenjem i zgradama“
Poseban interes usmjerit će prema investitorima i njihovom pogledu na održivu gradnju.
„Zanimat će me kako investitori doživljavaju trenutačno tržište, što im znači pojam zelene i održive gradnje, zašto bi uopće išli u tom smjeru i koji su njihovi razlozi“, kaže Turalija.
Baština iz perspektive onih koji s njom žive
Arhitekt Dražen Arbutina u podcast donosi temu očuvanja i korištenja kulturne baštine.
„Bavit ću se baštinom“, kratko i jasno opisuje svoj fokus.
No iza te jednostavne definicije kriju se brojna pitanja – kako živjeti u zaštićenim povijesnim prostorima, kako ih održavati te kako pronaći ravnotežu između očuvanja i suvremenih potreba.
„Želim razgovarati sa svima koji na baštini rade, koji od baštine žive i koji s baštinom imaju problema“
Interijeri kao odraz načina života
Jedan od voditelja podcasta bit će i arhitekt Damjan Geber, koji će se baviti temama interijera i prostora koji nas svakodnevno okružuju.
„Prvenstveno ću se baviti prostorom koji nas okružuje. Ne prostorom kroz koji se krećemo, nego prostorom koji je svugdje oko nas. To su interijeri – poslovni, privatni i javni interijeri. Zapravo svi oni prostori koji su na neki način drugačiji od klasičnih“
No njegov interes ne staje samo na dizajnu prostora.
„Nadam se da ćemo kroz razgovore otvoriti teme o kojima se možda premalo govori. Ne samo o prostoru, nego i o svemu što dolazi prije nego što taj prostor nastane – o načinu poslovanja, stanju struke i izazovima s kojima se susreću profesionalci“, ističe.
Urbanizam i život u gradovima
Arhitekt Marko Dabrović bavit će se aktualnim pitanjima urbanizma, razvoja gradova i kvalitete života u urbanim sredinama.
„U podcastu Prostor bavit ću se aktualnim temama arhitekture, urbanizma i življenja u gradovima danas“, kaže Dabrović.
Posebno ga zanimaju problemi nekontroliranog širenja gradova i nedostatka kvalitetnog urbanističkog planiranja.
„Gradovi su se jako razvukli. Ne radi se planirano, radi se individualno i često bez adekvatne infrastrukture. To su teme koje treba probuditi u Hrvatskoj“
Razgovori koji idu ispod površine
Iako će svatko od voditelja imati svoj tematski fokus, zajednički cilj podcasta Prostor jest otvoriti iskrene, stručne i sadržajne razgovore o temama koje oblikuju našu svakodnevicu.
Kroz razgovore s arhitektima, investitorima, dizajnerima, urbanistima, stručnjacima za održivost i ljudima koji svakodnevno oblikuju prostor oko nas, podcast će ponuditi drukčiji pogled na arhitekturu i gradove od onoga na koji smo navikli.
Jer prostor nije samo ono što vidimo oko sebe. To su domovi u kojima živimo, gradovi kroz koje prolazimo, zgrade koje nas okružuju i odluke koje danas donosimo, a koje će oblikovati kvalitetu života generacija koje dolaze.
