Povežimo se

Arhitektura i dizajn

Stara vura – povijesnom prostoru udahnut novi život

Interijer restorana Stara vura je sinergija povijesne gradnje i modernističkih elemenata i primjer aktivne zaštite povijesnih građevina.

Gornji grad

Ljepote zagrebačkog Gornjeg grada i danas oduzimaju dah brojnim građanima i posjetiteljima. Da mogu govoriti, zidovi starih građevina ispričali bi nam mnoge tajne. Zato, u modernim vremenima, imaju svoje glasnogovornike koji ne dopuštaju da se povijest zaboravi.

gornji-grad-zagreb-stara-vura-domnakvadrat
Foto: DOMnaKVADRAT

Kroz povijest ovog dijela grada proveo nas je gospodin Aleksandar Bašić, diplomirani inženjer arhitekture.

stara-vura-kompleks-bivseg-samostana-domnakvadrat
Foto: DOMnaKVADRAT

1647. tadašnji magistrat Grada Zagreba odobrio je časnim sestrama Klarisama gradnju samostana. Samostan je omeđen srednjovjekovnim obrambenim zidom na sjeveroistoku, a na zapadu ulicom na čijem vrhu se nalazi Popov toranj – utvrda koja je u 13. stoljeću bila u vlasništvu zagrebačkog biskupa zbog kojeg se u narodu i ustalio ovaj naziv.

ulaz-u-staru-vuru-opaticka-ulica-domnakvadrat
Foto: DOMnaKVADRAT

Zanimljivo je da je u vrijeme kada se gradio samostan, do njegova ukinuća, prema današnjoj Opatičkoj ulici postojao dio koji je spajao tri krila. I tu se nalazio hodnik koji je povezivao ta tri krila, a prema ulici nije imao prozore, jer je red bio vrlo strog i onda su ti prozori oslikani na donjoj etaži. Kasnije su probijeni drugi otvori, međutim, zanimljivo je da u originalnom nacrtu tih prozora nema i nisu bili.“, ističe arhitekt Bašić.

Stara vura kao primjer aktivne zaštite povijesnih građevina

Prozori nisu jedini koji su se počeli otvarati. Cijeli kompleks otvorio se građanima. Na vrhu Popova tornja od 1903. građani i posjetitelji mogu uživati u prekrasnom pogledu u nebo u Zvjezdarnici. A samostanska zgrada, koja je doživjela dosta preinaka u 19. stoljeću, obogatila je kulturnu i ugostiteljsku ponudu grada.

popov-toranj-zvjezdarnica-gornji-grad-zagreb-domnakvadrat
Foto: DOMnaKVADRAT

U atriju nekadašnje zgrade samostana, koja je danas u funkciji Muzeja Grada Zagreba, nalazi se i restoran Stara vura.

dvoriste-stara-vura-muzej-grada-zagreba-domnakvadrat
Foto: DOMnaKVADRAT

U unutrašnjosti restorana, osim savršenog spajanja okusa, spojio se i moderni dizajn sa starom arhitekturom. Zaštita povijesnih građevina pokazala se najboljom kad je aktivna – što znači da građevine imaju sadržaje koji će omogućiti njihovo redovito održavanje.

stara-vura-unutrasnjost-restorana-stare-cigle-domnakvadrat
Foto: DOMnaKVADRAT

Prema arhitektu Barišiću, prostor restorana Stara vura prikazuje uspješnu mogućnost doživljaja povijesnog trenutka u jednom suvremenom ambijentu. Kameni blokovi kao temeljno ziđe za gradnju samostana, svodovi od opeke i žbuka skinuta sa zidova za bolji doživljaj građevinskih struktura oplemenjeni su modernim i funkcionalnim elementima. Prije svega, rasvjetom.

unutrasnjost-stara-vura-rasvjeta-domnakvadrat
Foto: DOMnaKVADRAT

Svjetlost u ovaj podrumski prostor unijela su ogledala postavljena na svodovima i zidovima, a za dašak luksuza zaslužan je odabir baršunastih stolaca i biljaka. Poseban pečat i intimnost ovom interijeru daje kutak s klavirom i udobnom sofom.

stara-vura-klavir-i-zid-domnakvadrat
Foto: DOMnaKVADRAT

Za one koji vole boraviti na otvorenom tu je i terasa. Uz čašu dobrog vina i zalogaj rade se najbolji planovi. A planskom prenamjenom starih prostora u moderne i njihovim korištenjem, središtima gradova udahnut ćemo novi život.

detalj-ljetne-terase-stara-vura-domnakvadrat
Foto: DOMnaKVADRAT

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Arhitektura i dizajn

La Fábrica – kako je napuštena cementara postala arhitektonska ikona

Bofill ju je zamislio kao “prostor stalne transformacije”, gdje se arhitektura ne doživljava kao statična forma, već kao živi organizam koji raste i razvija se zajedno s onima koji u njemu žive i stvaraju

La Fabrica

U industrijskom predgrađu Barcelone, ondje gdje su nekoć vladali buka strojeva i sivi oblaci prašine, danas se nalazi jedno od najfascinantnijih arhitektonskih ostvarenja 20. stoljeća –  La Fábrica.

Ovaj jedinstveni projekt, djelo vizionarskog arhitekta Ricarda Bofilla, primjer je kako kreativnost i poštovanje prema prošlosti mogu stvoriti prostor koji nadahnjuje i pola stoljeća nakon svoje obnove.

Ovako izgledaju stanovi u centru Barcelone! 5 primjera inspirativnih renovacija

Napuštenu cementaru Bofill je otkrio 1973. godine. Pokrenuo je radikalnu, višegodišnju transformaciju prostora, odlučan u namjeri da zadrži industrijski karakter, ali mu udahne novi, suvremeni život.

Suživot prirode i industrije

Jedna od najupečatljivijih karakteristika projekta je način na koji su priroda i arhitektura dovedeni u savršeni balans. Zidine koje su nekoć bile simbol industrijskog napretka, danas su prekrivene penjačicama, čempresima i eukaliptusima. Vrt koji okružuje kompleks nije samo dekoracija – on je integralni dio koncepta, zamišljen kao “zeleni filter” između unutarnjeg i vanjskog svijeta.

Unutrašnjost je jednako impresivna. Prostorije su prostrane, s visokim stropovima i velikim prozorima koji propuštaju obilje prirodnog svjetla. Materijali su ostali vjerni izvornoj industrijskoj estetici – beton, metal, sirovo drvo – no sve je oplemenjeno elegantnim detaljima i sofisticiranim interijerima. Posebnu pažnju plijeni stubište, skulpturalno i gotovo monumentalno, koje spaja razine nekadašnjih silosa s lakoćom i stilom.

La Fábrica kao dom, studio i manifest

Iako na prvi pogled izgleda kao umjetnička instalacija, La Fábrica je uistinu dom – i to dom koji se koristi. Bofill je ovdje smjestio svoj privatni život, ali i profesionalni studio, stvarajući prostor u kojem granice između rada i odmora, između umjetnosti i svakodnevice – jednostavno ne postoje. Ova multifunkcionalnost samo potvrđuje osnovnu ideju projekta: prostor se ne treba definirati svojom prošlošću, već mogućnostima koje otvara.

Osim što je dom, La Fábrica postala je i manifest arhitektonske filozofije. Bofill je njome želio dokazati da je svaki prostor vrijedan transformacije, da je svaka zgrada potencijalni medij kreativnosti. Njegov pristup restauraciji – zadržati što se može, redefinirati što se mora – danas se sve više prepoznaje kao održiva i odgovorna praksa u suvremenoj arhitekturi.

Gordana Đerić: Arhitektura nije forma ni trend, već sredstvo za kvalitetniji život

Danas, desetljećima nakon završetka projekta, La Fábrica i dalje izaziva divljenje. Njezina estetika, funkcionalnost i filozofija čine je jedinstvenom pojavom u svijetu arhitekture. I što je najvažnije – pokazuje kako prava ljepota može nastati upravo tamo gdje je drugi najmanje očekuju.

Naslovna fotografija: ArchDaily

Nastavite čitati

Dizajn i trendovi

Eichholtz by Mashroom i Intera hub uspješno održali ekskluzivni masterclass za profesionalce u dizajnu interijera

Ekskluzivni masterclass spojio je stručnjake iz dizajna interijera na inspirativnom i edukativnom događaju.

U showroomu Eichholtz by Mashroom, u suorganizaciji s portalom Intera hub, 11. lipnja održan je iznimno uspješan stručni događaj — masterclass radionica namijenjena arhitektima, dizajnerima interijera, građevinskim investitorima i hotelijerima. Događaj je okupio velik broj relevantnih sudionika iz industrije i poslužio kao platforma za umrežavanje, razmjenu ideja i praćenje najnovijih trendova u svijetu interijera.

Program je započeo inspirativnim predavanjem predstavnika brenda Eichholtz, koji su sudionicima predstavili filozofiju brenda, razvojne smjernice te pretpremijerno otkrili novu liniju proizvoda koja se službeno lansira u rujnu 2025. Ova nova kolekcija namijenjena je profesionalnom projektiranju interijera u ugostiteljskom sektoru, s naglaskom na izdržljivost, funkcionalnost i estetsku vrijednost, ali i mogućnost personalizacije prema zahtjevima krajnjih korisnika.

Kroz niz primjera i demonstracija, prisutni su imali priliku upoznati se s inovativnim rješenjima koja podižu standard dizajna i dodaju stvarnu vrijednost prostoru — bilo da je riječ o luksuznim hotelima, restoranima ili suvremenim kafićima.

Uz edukativni sadržaj, masterclass je bio popraćen vrhunskim gastronomskim doživljajem u izvedbi chefova iz restorana Forty Two, dok je za opuštenu atmosferu tijekom večeri bio zadužen DJ Sven Pravica.

Odaziv i reakcije sudionika potvrđuju da je ovakva vrsta događanja iznimno važna za daljnje jačanje profesionalne zajednice. Ostvareni su brojni novi kontakti, pokrenute buduće suradnje i potvrđena zajednička želja za nastavkom edukacije i inspiracije u industriji.

“Eichholtz nije samo brend namještaja – to je platforma za povezivanje, profesionalni razvoj i poticanje kreativnosti u interijerima.”

Zahvaljujemo svim sudionicima na prisutnosti, entuzijazmu i podršci. S nestrpljenjem iščekujemo sljedeće prilike za susret i nastavak stvaranja jedinstvenih iskustava u svijetu dizajna.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice