Arhitektura i dizajn
Rok Žnidaršić otkrio tajnu projektiranja javnih prostora
On je nagrađivani slovenski arhitekt koji je nedavno imao izložbu u Zagrebu. Rok Žnidaršić sjeo je pred naše kamere i odgovorio nam na nekoliko pitanja.
Kao svježe diplomirani arhitekt, Rok Žnidaršić, dobio je Plečnikovu nagradu za tezu studentskog rada, da bi kasnije s arhitektom Kobeom podijelio tu najznačajniju nagradu slovenske arhitekture za projekt Lutkarskog kazališta u Mariboru.
Nagrađivani slovenski arhitekt: Puno sam naučio od starijih
Arhitekt i docent na ljubljanskom arhitektonskom fakultetu na ovogodišnjim je Danima Orisa govorio o projektu adaptacije kartuzijanske crkve u Žičkoj kartuziji. I upravo na tom primjeru pokazao kako treba cijeniti starenje, kako kod kuća tako i kod ljudi.
„Sada su samo mladi ljudi nešto što vrijedi, ali ja, moja priča je da sam kao klinac mnoge stvari razumio zbog starih ljudi jer sam mnogo vremena proživio s njima, uz šetnju, uz šetnju i uz rad i to mislim da je nešto što se trebamo opet naučiti“, kazao je za Dom na kvadrat.
Rok Žnidaršić projektirao je puno javnih prostora
U dosadašnjoj je karijeri puno projektirao javne prostore. Za njih je, kaže, najvažnije da se ljudi, koristeći ih, dobro osjećaju. „Jer javni prostor je nešto što nam se zdi da je oduvijek i da će trajati, ali to nije istina. Istina je da će postojati onaj prostor kojeg ćemo sačuvati i kojeg ćemo istrgat kapitalu. To je bitno jer ovaj prostor je prostor za sve, ne prostor za one koji traže novac, nego za sve i to je bitno, najbitnije, ja mislim“, objasnio je Žnidaršić.
Jer, kad se projektira javni prostor, kaže, najveći je problem u tome da se ljudi plaše promjena. Imao je jedno takvo iskustvo još kao student, prije 21. godinu kada je pobijedio na javnom natječaju za uređenje umjetnog jezerca na rubovima Ljubljane.
„I našla se neka civilna inicijativa koja je za 6 godina blokirala projekt i onda poslije šest godina se ovaj projekt išao u izgradnju. Sada je to jedan, najbolje obljudenih javnih prostora u Ljubljani i ako bi danas htio napraviti neku promjenu, opet bi imao civilne inicijative“, kazao je nagrađivani slovenski arhitekt.
Tajna uređenja takvih prostora je u tome da se koriste na suvremen način i zato je važno da su fleksibilni, otvoreni, prolazni i dostupni svima.
Izložba Međuprostor i Međuvrijeme i u Zagrebu
Žnidaršićeva izložba Međuprostor i Međuvrijeme koja je iz Ljubljane došla u Zagreb, bila je dostupna svima. Arhitekt kaže da je to bio korona projekt njegova biroa na kojem su predstavljena četiri u potpunosti različita projekta – sportska dvorana, drvena obiteljska kuća u prirodnom krajoliku, obnova seoskog gospodarstva u alpskom prostoru, te već spomenuta obnova ruševne crkve.
„Bitno nam je bilo da izložbu napravimo kao neki izazov u smislu toga da se pitamo kako se rastavlja arhitekturu i odlučili smo se da je možda najbolje da se ju rastavlja sa njezinom vlastitom medijem. To je arhitektura pomajšana, smanjena, arhitektura na isto mjerilo“, objasnio je.
Svi su modeli rađeni u mjerilu 1:25 i od istog su materijala tako da se mogu uspoređivati.
A kad smo već kod materijala, odabir kvalitetnog, u današnjoj je arhitekturi vrlo bitan, pogotovo kad je riječ o sustavima fasada. One čine odijelo arhitektonskog djela i važno je da kod njihova odabira postoji velika mogućnost izbora. Različite teksture, u kombinaciji s originalnim efektima dostupne u mnogim bojama. Jer u tvrtki STO grade svjesno. Uz to, omogućili su produkciju razgovora s nagrađivanim slovenskim arhitektom.
Arhitektura i dizajn
Nacionalni plan obnove zgrada: Ciljevi, izazovi i financiranje energetske obnove do 2050.
Kako Hrvatska planira energetsku tranziciju do 2050. godine
Europska direktiva o energetskim svojstvima zgrada postavlja jasan i ambiciozan cilj – fond zgrada s nultim emisijama do 2050. godine. Kako bi se tom cilju prilagodila i Hrvatska, u Zagrebu je održan 8. otvoreni dijalog partnera, posvećen razmjeni znanja i suradnji na temu energetske učinkovitosti i buduće obnove zgrada.
U središtu rasprave našao se nacionalni plan obnove zgrada. Nacionalni plan novi je strateški dokument koji sve države članice Europske unije moraju donijeti do sljedeće godine i uputiti Europskoj komisiji.
Zašto je obnova centra zelenija od gradnje na periferiji?
Nacionalni plan obnove zgrada kao strateški okvir do 2050.
Glavna tema 8. otvorenog dijaloga bilo je predstavljanje prvog nacrta nacionalnog plana obnove zgrada do 2050. godine. Riječ je o dokumentu koji će odrediti smjer energetske obnove postojećeg fonda zgrada, ali i način na koji će Hrvatska postići ciljeve dekarbonizacije.
Kako je istaknula Irena Križ Šelendić iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, cilj dijaloga bio je okupiti sve relevantne dionike – od akademske zajednice i energetskih certifikatora do projektanata, izvođača, proizvođača građevinskih materijala i predstavnika lokalne samouprave – kako bi se zajednički raspravili prvi rezultati analiza i definirali daljnji koraci provedbe plana.
Nedostatak podataka o energetskim svojstvima zgrada
Jedan od ključnih izazova u izradi nacionalnog plana obnove zgrada odnosi se na nedovoljnu količinu preciznih podataka o stvarnom stanju postojećeg fonda. Prema podacima Energetskog instituta Hrvoje Požar, energetskim certifikatima trenutačno je obuhvaćeno svega oko 9 % ukupnog fonda zgrada u Hrvatskoj.
Iako je to ograničenje, postoje pouzdani podaci o zgradama prema razdobljima izgradnje i tipovima konstrukcije. Ti se podaci koriste za izradu modela buduće potrošnje energije i procjenu mogućih scenarija kojima se ciljevi nacionalnog plana obnove zgrada mogu ostvariti.
Ambiciozni ciljevi do 2030. i naglasak na stambeni fond
Ciljevi su definirani po etapama, a razdoblje do 2030. godine posebno je važno. Plan predviđa godišnju uštedu od 2 % ukupne primarne energije u zgradama, pri čemu se najveći dio očekuje u stambenom sektoru.
Stambene zgrade zauzimaju najveći dio ukupne površine i imaju najveću potrošnju energije. Prema planu, do 2030. godine potrebno je smanjiti primarnu energiju u stambenim zgradama za 16 %, pri čemu bi čak 55 % tog smanjenja trebalo doći iz obnove zgrada s najlošijim energetskim svojstvima.
To uključuje zgrade s neučinkovitom ovojnicom i visokom potrošnjom energije, u kojima je nužno kombinirati smanjenje energetskih potreba s uvođenjem sustava obnovljivih izvora energije.
Provedba plana ovisi o stručnjacima i građanima
Uspjeh nacionalnog plana obnove zgrada ne ovisi isključivo o zakonodavnom okviru, već i o stručnim kapacitetima u području energetike i graditeljstva. Jednako važnu ulogu imaju i vlasnici zgrada te sami građani, kojima je potrebno jasno objasniti kako započeti proces energetske obnove i koje dugoročne koristi ona donosi.
Bez aktivnog uključivanja svih sudionika – od projektanata do krajnjih korisnika – ostvarenje ciljeva plana bit će otežano.
Bespovratna sredstva za energetsku obnovu javnih zgrada
Na dijalogu je najavljen i novi poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za energetsku obnovu zgrada javnog sektora. Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine planira tijekom prosinca objaviti poziv vrijedan 106 milijuna eura, financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru programa Konkurentnost i kohezija.
Sredstva će se koristiti za izradu projektne dokumentacije te integralnu, dubinsku i sveobuhvatnu energetsku obnovu. Posebna novost odnosi se na kružnu obnovu napuštenih zgrada, koje će se ponovno staviti u funkciju za društvene djelatnosti.
Dugoročan proces prema dekarbonizaciji zgrada
U sklopu 8. otvorenog dijaloga partnera potpisana je i Povelja o dekarbonizaciji zgrada, kojoj su se pridružili novi potpisnici. Zaključeno je da je put prema potpunoj dekarbonizaciji složen i dugotrajan, ali nužan za smanjenje potrošnje energije, otpornost na klimatske promjene i poboljšanje kvalitete života.
U tom kontekstu, nacionalni plan obnove zgrada predstavlja temeljni alat za koordinaciju politika, struke i prakse na putu prema energetski učinkovitijem i održivijem fondu zgrada u Hrvatskoj.
Stilovi u arhitekturi
Novi život starih štala: barndominium kao održivo rješenje stanovanja
Barndominium je arhitektonski i životni koncept koji posljednjih godina privlači sve veću pažnju, osobito u ruralnim i polururalnim područjima. Naziv dolazi od engleskih riječi barn (štala) i condominium (stambeni prostor), a u najširem smislu označava prenamjenu nekadašnjih gospodarskih objekata, najčešće štala, u moderne i funkcionalne domove. Iako je pojam nastao u Sjedinjenim Američkim Državama, sama ideja nije nova – ona se temelji na ponovnom korištenju postojećih građevina i njihovoj prilagodbi suvremenim potrebama stanovanja.
Snaga otvorenog volumena
Izvorne štale karakteriziraju jednostavna konstrukcija, veliki rasponi i otvoreni volumeni. Upravo te prostorne kvalitete čine ih iznimno pogodnima za suvremene arhitektonske intervencije. Umjesto klasične podjele prostora, adaptirani objekti često zadržavaju osjećaj jedinstvenog volumena, s vidljivim nosivim elementima, visokim stropovima i pažljivo kontroliranim prodorima dnevnog svjetla. Intervencije su u pravilu suzdržane, s naglaskom na čitanje izvorne strukture, dok se novi elementi uvode jasno i nenametljivo.
Kad baština postane suvremena
U europskom kontekstu, prenamjena štala i gospodarskih objekata već je dugo prisutna praksa, iako se ne povezuje nužno s pojmom barndominium. U brojnim projektima diljem kontinenta vidljiva je težnja očuvanju izvorne materijalnosti – kamena, drva, opeke – uz diskretno uvođenje suvremenih tehnologija i standarda stanovanja. Takvi projekti često balansiraju između očuvanja karaktera zgrade i stvaranja funkcionalnog, suvremenog interijera, bez potrebe za radikalnim formalnim zahvatima.
Obnovljena Kurija Mihalović iz 16. stoljeća danas je heritage hotel i potpuno nas je oduševila
Obnova koja čuva identitet
Hrvatski ruralni prostor nudi velik, još uvijek nedovoljno iskorišten potencijal za slične arhitektonske transformacije. Napuštene ili zapuštene štale, rasute po krajolicima različitih regija, predstavljaju vrijedan prostorni resurs. Njihova obnova ne znači samo stvaranje novih stambenih prostora, već i očuvanje lokalnog identiteta te kontinuiteta gradnje. Uspješne adaptacije često proizlaze iz pažljivog čitanja konteksta – odnosa prema krajoliku, postojećem naselju i tradiciji gradnje – pri čemu arhitektura ne dominira, već se prirodno uklapa u okruženje.
Obnova stare kuće ili kleti – donosimo tri savršena primjera takve obnove
Ključni izazovi takvih projekata leže u tehničkoj i regulativnoj sferi, ali i u arhitektonskoj odgovornosti prema postojećem objektu. Pitanja energetske učinkovitosti, statike i suvremenih instalacija zahtijevaju precizna rješenja, dok estetski izazov ostaje pronaći mjeru između očuvanja i transformacije. Najuspješniji projekti upravo su oni koji ne pokušavaju prikriti prošlost objekta, već je jasno i promišljeno integriraju u novi način korištenja.
Topli minimalizam u obiteljskoj kući – sve je projektirano unaprijed i ništa nije slučajno
Barndominium, shvaćen kao arhitektonska strategija prenamjene štala u stambene prostore, otvara prostor za dijalog između starog i novog. U hrvatskom kontekstu, takav pristup mogao bi postati relevantan odgovor na pitanje održive gradnje, revitalizacije ruralnih područja i suvremenog odnosa prema graditeljskoj baštini. Umjesto novih intervencija na praznom terenu, fokus se sve više pomiče prema reinterpretaciji postojećeg – a upravo u tome leži arhitektonska vrijednost ovakvih projekata.
You must be logged in to post a comment Login