Arhitektura i dizajn
Renomirani arhitekt Zoran Zidarić prisjeća se početka karijere i otkriva koji su mu danas najveći izazovi
Zoran Zidarić renomirani je zagrebački arhitekt koji potječe iz umjetničke obitelji, što je utjecalo na njegovo životno usmjerenje, a u intervjuu otkriva kako je počeo raditi i koji su mu najveći izazovi.
Gospodine Zidarić, zašto arhitektura?
Volio sam crtat i volio sam graditi neke kućice kao dijete i onda mi je dida uvijek govorio da ću biti arhitekt i to mi je valjda ostalo tako. Sticajem okolnosti sam završio MIOC , a taj neki miks matematike i umjetnosti koja me oduvijek zanimala na kraju je zapravo najsličnije arhitekturi, recimo.
Kad ste počeli radit, prvo ste radili interijere, zar ne?
Tih prvih 4, 5, godina nekog realnog staža su obilježili interijeri, sticajem okolnosti u kojima sam se ja nalazio tada, znači krajem 80tih, početkom 90tih se raspadaju veliki uredi, otvara hrpa malih, ja sam tek počeo funkcionirat 1987. i jedino što sam mogao dobit je takav mali posao, što je meni bilo super.
Tek krajem 1991. ta Dva arhitekta počinju funkcionirat, taman paralelno sa cijelom situacijom u zemlji, uzbunama i svim čudima, s nekim malim biroom, a sretna okolnost je bila što zapravo mi nismo baš imali posla, nismo imali nikoga tko bi nam nabavio neki posao, ali za prvi posao već koji smo napravili, dobili smo nagradu za najbolji interijer 1992., pa smo dobili 1993., pa 1994., tako da je to dalo krila i bavili smo se dosta dugo interijerima, ali sad možda zadnjih 5, 10 godina sve manje. Kad ih napraviš jako puno onda te automatski stalno netko i dalje zove za taj posao, kako se na tržištu pojavilo užasno puno interijerista, na neki način smo to prestali radit.
Nakon interijera su došle stambene kuće pa zgrade…
Mi smo napravili, ja sam to čak negdje i evidentirao, 17 različitih projekata dogradnje, nadogradnje i kućica i kuća u tom periodu i niti jedna nam se nije realizirala. Iz razno raznih okolnosti, tako da tek negdje 1998., kada se prve kuće počinju raditi.
Trebalo nam je jako dugo da postignemo nešto da će to sad već biti arhitektonski zanimljivo i priznato i to tek kad smo dobili prvu kuću ozbiljnu i drugačiju gdje je investitor bio mlađa osoba u struci. To je jedna kuća na Perjavici, ona je u fasadnoj otpadnoj cigli, taj neki presedan di smo mogli radit neke atrije, neke uvučene prostore, neke međuprostore između vanjske opne i unutrašnje jer su to bili i neki zadatci i to je neki početak ozbiljnijih projekata na kućama jer do tad zapravo nismo imali priliku. Jednostavno, takve su još godine bile.
Upoznajte arhitekticu Sandru Meštrović, zaljubljenicu u visoku modu i interijere
Sad je tu neki miks u radu, mogu reći da su jedan dio obiteljske kuće, jedan dio stambene zgrade koje su jako bitne jer je taj posao bitan za poslovanje firme i jedan dio su posebni projekti. Trenutno se radi na dva projekta vinarija, jedan je dobio građevinsku dozvolu, sad će se početi izvoditi, jedan je na građevinskoj dozvoli i one nude nešto što je bliže obiteljskoj kući, to jest daje ti više kreativnosti, mogućosti da se izraziš, zato što je to neki tehnološki proces koji ne treba imat prozor, a možda treba, ali ne mora bit tamo gdje stanar želi, šalim se, ali razumijete što želim reći. Tako da to je nešto što ti daje u startu bolju poziciju.
Kakav je osjećaj poslije kad je projekt realiziran i kad je zaista sve onako kako ste htjeli?
Znam se ugodno iznenadit, što mi je super, a zna mi bit krivo, zato što možda mislim da je nešto trebalo biti drugačije, ali evo nikako nismo bili do kraja sigurni da je to ovako ili onako kroz neku interakciju s klijentom, jer kažem vam, to ode koji put u nekom smjeru ipak je to kuća njihova. Oni će živjeti u njoj, ja njima ne namećem te stvari, ali onda dođe do tih promjena, a svaki projekt ima promjena, nema šanse da netko nešto ne promjeni.
Je li dođu klijenti i kažu – bili ste u pravu, ipak smo trebali radit po vašem?
Da, baš nedavno se to desilo. Gospođa je na kraju rekla kako bi sad sve poslušala, a tri godine nije slušala nego smo stalno morali iči kontra u jednom, drugom, trećem smjeru dok nismo dovoršili. Ali čujte, netko se prepusti, netko ne.
Arhitektura i dizajn
Staklene fasade osvajaju suvremenu arhitekturu: Koliko su doista energetski učinkovite?
Zašto sve više zgrada ima staklene fasade i što to znači za vaše račune za struju
Staklene fasade posljednjih su desetljeća postale jedan od najprepoznatljivijih simbola suvremene arhitekture. Od poslovnih nebodera i hotela do javnih zgrada i pojedinih stambenih projekata, transparentna pročelja sve su češći izbor arhitekata i investitora koji žele više prirodnog svjetla, bolju povezanost unutarnjeg prostora s okolinom i osjećaj veće prostornosti.
No uz rastuću popularnost sve se glasnije postavlja jedno pitanje – koliko su staklene fasade doista energetski učinkovite?
Upravo ta tema bila je u središtu međunarodne znanstvene konferencije održane krajem svibnja u Zagrebu, koja je okupila stručnjake iz Hrvatske i svijeta.
Staklo kao dio energetske ovojnice zgrade
Staklene fasade odavno su prestale biti puki estetski element. One su danas važan dio energetske ovojnice zgrade i izravno utječu na potrošnju energije, kvalitetu unutarnjeg prostora i ugodnost boravka, baš kao što je slučaj i s klasičnim fasadnim sustavima koji su desetljećima bili standard u gradnji.
„Gotovo sve suvremene zgrade koje se danas grade koriste ostakljena pročelja jer iskorištavaju prednosti stakla kao transparentnog dijela ovojnice. Dobivamo više prirodnog svjetla, ali i toplinskih dobitaka koje zatim moramo pažljivo kontrolirati”, objašnjava prof. dr. sc. Zoran Veršić, organizator konferencije
Upravo ta ravnoteža između svjetlosti i topline jedan je od najvećih izazova suvremenog projektiranja.
Gdje se najčešće koriste?
Iako ih mnogi povezuju isključivo s poslovnim neboderima, staklene fasade danas se javljaju na sve većem broju projekata. U uredskim zgradama, hotelima, trgovačkim centrima, kulturnim ustanovama i javnim objektima.
„Staklena pročelja predviđena su uglavnom za poslovne i javne zgrade, manje za obiteljske kuće i višestambene zgrade. Međutim, vidimo da gotovo sve suvremene zgrade koriste prednosti ostakljenih pročelja”, ističe Veršić
Učinkovite — ali pod jednim uvjetom
Odgovor na pitanje o energetskoj učinkovitosti nije jednostavan. Moderna staklena pročelja mogu biti vrlo učinkovita, ali samo ako su projektirana i izvedena prema najvišim standardima.
„Učinkovite su u odnosu na zahtjeve tehničkih propisa. Slabija je učinkovitost u odnosu na klasične fasade, a kod svakog ostakljenog pročelja najslabija točka uvijek je staklo”
To nije drukčije ni kod standardnih prozora i stolarije — i tu je staklo oduvijek bila najizazovnija komponenta s aspekta toplinskih gubitaka.
Što sve danas ide u staklenu fasadu?
Kako bi se toplinski gubici sveli na minimum, a pregrijavanje ljeti stavilo pod kontrolu, industrija je u posljednjih desetak godina napravila značajan iskorak. Danas se u modernim fasadama koriste niskoemisijski (Low-E) premazi, međuprostori punjeni argonom ili kriptonom, napredni sustavi razmaknica i troslojna izolacijska stakla — a posljednja generacija donosi i vakuumsko izolacijsko staklo koje drastično smanjuje masu uz zadržavanje odličnih toplinskih svojstava.
„Najnoviji proizvod je izolacijsko staklo s vakuumom koje drastično smanjuje masu, a pritom zadržava vrlo dobra svojstva trostrukog ostakljenja”, objašnjava Veršić. Za usporedbu, sličan napredak u toplinskoj izolaciji bilježimo i u drugim segmentima gradnje — od krova do zidova.
Tržište se razvija brže nego ikad
Razvoj staklenih fasada danas se ne promatra samo kroz arhitekturu. Sve veći naglasak stavlja se na održivost materijala, smanjenje ugljičnog otiska i mogućnost recikliranja — što je tema o kojoj sve ozbiljnije razgovaraju i sudionici domaćih stručnih skupova o zelenoj gradnji.
„Kao i sve na današnjem tržištu, fasade se razvijaju vrlo brzo. Pojavljuju se novi materijali, novi oblici, složeniji dizajni i sve veći zahtjevi za CO₂ neutralnošću i energetskom učinkovitošću”, kaže Luka Fukat, predavač na konferenciji.
Koji su nedostaci?
Nekvalitetni materijali ili loše projektiran sustav mogu dovesti do povećanih toplinskih gubitaka zimi i pregrijavanja ljeti. Početna investicija viša je nego kod klasičnih fasadnih sustava, osobito kada su u igri vrhunska izolacijska stakla i napredni sustavi sjenjenja.
Ipak, stručnjaci ističu da kvalitetno projektno rješenje dugoročno može donijeti osjetno manju potrošnju energije — i nadoknaditi početni trošak.
Hrvatska prati trendove
„U Hrvatskoj posljednjih godina primjećujemo značajan rast interesa za staklena pročelja. U urbanim sredinama prepoznata je njihova arhitektonska i estetska vrijednost, ali i mogućnost povezivanja unutarnjeg i vanjskog prostora kroz transparentne ovojnice”, ističe Fukat
To je vidljivo ponajviše na novim poslovnim zgradama, hotelima i suvremenim stambenim projektima.
Pametna pročelja kao sljedeći korak
Stakla koja reagiraju na intenzitet sunca, napredni sustavi sjenjenja, vakuumska ostakljenja — sve su to tehnologije koje već sada oblikuju gradove budućnosti. No iza svake od njih stoji isti izazov: pronaći ravnotežu između transparentnosti, ugodnosti boravka i odgovornog korištenja energije.
Hoće li staklene fasade i dalje dominirati gradskim vizurama ovisi upravo o tome koliko uspješno te tehnologije odgovore na taj izazov.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Podcast Prostor okuplja poznata imena arhitektonske scene i otvara teme o kojima se premalo govori
Sve smo ih već imali prilike upoznati u Dom na kvadrat, a sada se okupljaju u podcastu Prostor da zajedno razgovaramo o arhitekturi, urbanizmu i prostoru koji nas svakodnevno okružuje.
Prostor u kojem živimo oblikuje kvalitetu našeg svakodnevnog života, no o arhitekturi, urbanizmu, održivosti i uređenju prostora rijetko se razgovara dovoljno otvoreno i bez stručnih fraza. Upravo zato predstavljamo podcast Prostor, novi format koji će se uskoro početi emitirati, a okuplja poznata imena hrvatske arhitektonske i dizajnerske scene te otvara teme koje se tiču svih nas – bez obzira jesmo li investitori, projektanti ili jednostavno prolaznici u prostoru.
Kroz razgovore s gostima iz različitih područja podcast će se baviti temama koje oblikuju naše gradove, domove i javne prostore, ali i pitanjima koja se često nalaze izvan fokusa stručne i šire javnosti.
Održivost, zelena gradnja i budućnost gradova
Jedna od sudionica podcasta bit će Snježana Turalija, koja će se baviti temama zelene gradnje, održivosti, kružnog gospodarstva i zelene infrastrukture.
„Vjerujem da sam ovdje zato da se bavim temama koje imaju veze sa zelenom gradnjom, održivošću kao takvom, možda nešto malo urbanizma iz ove perspektive zelenog, jednako tako zelenom infrastrukturom, kružnim gospodarenjem i zgradama“
Poseban interes usmjerit će prema investitorima i njihovom pogledu na održivu gradnju.
„Zanimat će me kako investitori doživljavaju trenutačno tržište, što im znači pojam zelene i održive gradnje, zašto bi uopće išli u tom smjeru i koji su njihovi razlozi“, kaže Turalija.
Baština iz perspektive onih koji s njom žive
Arhitekt Dražen Arbutina u podcast donosi temu očuvanja i korištenja kulturne baštine.
„Bavit ću se baštinom“, kratko i jasno opisuje svoj fokus.
No iza te jednostavne definicije kriju se brojna pitanja – kako živjeti u zaštićenim povijesnim prostorima, kako ih održavati te kako pronaći ravnotežu između očuvanja i suvremenih potreba.
„Želim razgovarati sa svima koji na baštini rade, koji od baštine žive i koji s baštinom imaju problema“
Interijeri kao odraz načina života
Jedan od voditelja podcasta bit će i arhitekt Damjan Geber, koji će se baviti temama interijera i prostora koji nas svakodnevno okružuju.
„Prvenstveno ću se baviti prostorom koji nas okružuje. Ne prostorom kroz koji se krećemo, nego prostorom koji je svugdje oko nas. To su interijeri – poslovni, privatni i javni interijeri. Zapravo svi oni prostori koji su na neki način drugačiji od klasičnih“
No njegov interes ne staje samo na dizajnu prostora.
„Nadam se da ćemo kroz razgovore otvoriti teme o kojima se možda premalo govori. Ne samo o prostoru, nego i o svemu što dolazi prije nego što taj prostor nastane – o načinu poslovanja, stanju struke i izazovima s kojima se susreću profesionalci“, ističe.
Urbanizam i život u gradovima
Arhitekt Marko Dabrović bavit će se aktualnim pitanjima urbanizma, razvoja gradova i kvalitete života u urbanim sredinama.
„U podcastu Prostor bavit ću se aktualnim temama arhitekture, urbanizma i življenja u gradovima danas“, kaže Dabrović.
Posebno ga zanimaju problemi nekontroliranog širenja gradova i nedostatka kvalitetnog urbanističkog planiranja.
„Gradovi su se jako razvukli. Ne radi se planirano, radi se individualno i često bez adekvatne infrastrukture. To su teme koje treba probuditi u Hrvatskoj“
Razgovori koji idu ispod površine
Iako će svatko od voditelja imati svoj tematski fokus, zajednički cilj podcasta Prostor jest otvoriti iskrene, stručne i sadržajne razgovore o temama koje oblikuju našu svakodnevicu.
Kroz razgovore s arhitektima, investitorima, dizajnerima, urbanistima, stručnjacima za održivost i ljudima koji svakodnevno oblikuju prostor oko nas, podcast će ponuditi drukčiji pogled na arhitekturu i gradove od onoga na koji smo navikli.
Jer prostor nije samo ono što vidimo oko sebe. To su domovi u kojima živimo, gradovi kroz koje prolazimo, zgrade koje nas okružuju i odluke koje danas donosimo, a koje će oblikovati kvalitetu života generacija koje dolaze.
