Arhitektura
Prekrasne montažne kuće u simbiozi s prirodom
Izrađene od kvalitetnog nordijskog drva, ove kuće ugodan su i zdravi dom.

Mogu se koristiti kao kuće za odmor, vikendice, kao kuće za goste, a sve više u njima ljudi žive. Riječ je o montažnim kućama koje su postale veliki hit u svijetu, a polako ovakav stil gradnje zaživljuje i u Hrvatskoj. Brža gradnja, energetska učinkovitost i cjenovna pristupačnost, glavne su prednosti u odnosu na klasični stil gradnje. A kada se grade od drveta, onda su zdrave i ekološki prihvatljive.
Brend Honka posvetio se upravo takvim montažnim kućama. Inspirirane su nordijskom prirodom i grade se od kvalitetnog finskog bora.
Moderni stil

Ove moderne montažne kuće bit će u potpunoj simbiozi s prirodom, ali s lakoćom će se prilagoditi i urbanim sredinama zbog minimalističkih detalja. Drvo i staklo glavna su kombinacija u njihovoj izgradnji, a moguće je koristiti i kamen.


Prozori mogu ići od poda do stropa što znači da će prirodne svjetlosti biti napretek.


Što se tiče interijera, drvo je nosiva konstrukcija u svim kućama, no ne mora sve biti načinjeno od drva. Idealno ga je kombinirati s drugim prirodnim materijalima te birati umirujuće nijanse boja.

Tradicionalni stil

Za one koji još uvijek modernom stilu nisu u potpunosti dali zeleno svjetlo, tu su šarmantne tradicionalne drvene kuće. Na prvi pogled izgledaju kao klasično zidane kuće zbog čega i jesu toliko privlačne.

Za razliku od modernih, tradicionalne kuće imaju kose krovove, potkrovlje gdje se mogu postaviti krovni prozori i stvoriti još jedna prostorija. Trijem ili veranda također je jedna od karakteristika ovakvog stila.

Interijer je pak, priča za sebe. Može biti tradicija izvana i iznutra. Rustikalni stil svakako će pridonijeti toplini i ugodi.


Za razbijanje monotonije, tu su suvremeni detalji koji će stvoriti ravnotežu između modernog i tradicionalnog stila.


Arhitektura
Neobično zdanje u Grčkoj koje gledano iz zraka nimalo ne liči na kuću
Kuća je u potpunosti u simbiozi s prirodom.

Gledana odnaprijed, lijepa kamena prizemna kuća. No, ako je se gleda iz zraka, onda je nema. Tako bismo mogli opisati ovu vrlo zanimljivu kuću smještenu u pustoši otoka Milos u Grčkoj. No, nije jedina takva tamo izgrađena. Riječ je o posebnom projektu nazvanom Voronoi’s Corrals.

Na području veličine oko 90 000 četvornih metara smješteno je pet ovakvih “koralja”, odnosno objekata. “Ovakav dizajn odvaja ruralna područja krajolika od divljih s jasno definiranim granicama”, naveli su arhitekti.
Ideja je bila da kuće za odmor budu prošarane kulturnim utjecajima obala južne Europe. Također, umjesto da velike površine divljine i poljoprivrednog zemljišta prepuste pritiscima turističke industrije, ti koralji reinterpretiraju lokalno nasljeđe stvaranja teritorija za zajednički život i međusobno očuvanje divljih, ruralnih i domaćih vrsta.

Oko kuće i na samom krovu kuće uzgajaju se brojne biljne vrste. Krugovi koji se vide na krovu su zapravo krovni prozori.

U unutrašnjem dijelu ove kuće u Grčkoj, uobičajena slika modernih interijera. Minimalističko uređenje, naglasak na prirodnim materijalima i puno prirodnog svjetla.
Arhitektura
Znate li što je biofilija?
Gradovi diljem svijeta je prihvaćaju, a biofilija polako ulazi i u hrvatsku arhitekturu.

Biofilija je sve zastupljeniji trend u uređenju interijera, a u posljednje vrijeme sve je češće pronalazimo i u arhitekturi. Ideja “Biofilije” u drevnoj je Grčkoj bila definirana kao “ljubav prema životu”. Taj koncept prvi je 1964. godine uveo psiholog Erich Fromm, a potom ga je 1980. godine popularizirao biolog Edward O. Wilson . Proučavali su nedostatak povezanosti s prirodom uzrokovan gradskim životom.

Nit vodilja je vrlo jednostavna: povezati ljude s prirodom kako bi poboljšali njihovu dobrobit i kvalitetu života. Kako je to mogla arhitektura? Traženjem alternativa za integriranje prirode – bilo kroz prirodne elemente ili tehnike – u njezin dizajn.
Najčešći je pristup ugrađivanje prirodnih obilježja u izgrađeno okruženje. Voda, vegetacija, sunčeva svjetlost i prirodni materijali koriste se prilično često. Ostakljene zgrade, zgrade sa vertikalnim vrtovima i bazenima na krovovima danas nisu rijetkost.

Sljedeća tipična karakteristika biofilnih projekata je uporaba organskih oblika i silueta umjesto ravnih linija. Također, prisutne su i boje koje pronalazimo u prirodi.
Gradovi diljem svijeta prihvaćaju ovu promjenu, a biofilija polako ulazi i u hrvatsku arhitekturu.
