Arhitektura i dizajn
Pasivna kuća arhitektice i građevinskog inženjera
U udobnosti pasivnih kuća kod nas uživa tek oko 300-tinjak vlasnika, dok su ih u susjednoj Sloveniji prestali brojati kada je ta brojka dosegnula 10 tisuća. A nove tehnologije i materijali dostupni i kod nas, ugrađeni su u pasivnu kuću koju su za sebe projektirali Alenka i Davor Delić.
Fascinatan pogled
Kod biranja lokacije za život u pasivnoj kući položaj i orijentacija igraju veliku ulogu. Itekako su o tome vodili računa Alenka i Davor Delić, arhitektica i građevinski inženjer – vlasnici pasivne kuće sa spektakularnim pogledom.
„Ono što mene najviše i dan danas veseli i iznova oduševljava to je taj kontakt sa gradom. Dakle daleko od grada, a istovremeno u svakom trenutku imam taj kontakt. Pogled je fascinantan. Od ranog jutra gledam buđenje dana kroz istočni prozor, a kroz zapadni gledam zalazak tog istog sunca. Zimi se svjetla pale i vidim panoramu od Svete Nedjelje, preko Zagreba do katedrale i aerodroma. Radni naslov ove kuće je moderna luksuzna baraka za dvoje u klubu 50 plus“, kaže dipl.ing.arhitekture Alenka Delić.
Samoodrživost pasivne kuće
Ušuškana iznutra i izvana, kuća drvene konstrukcije Delićima je dom zadnje tri godine. Sve rade na tome da postanu samoodrživi što se tiče potrošnje energenata.
„Sva naša životna iskustva su se tu posložila i ideja je bila koliko imamo radnog vijeka ispred sebe u stvari iskoristiti sva znanja, tehnologije i sve nove materijale“, objašnjava ing. građevine Davor Delić.
Parcela izduženog trokutastog oblika na padini nametnula je i oblik kuće. Na njoj su primijenjeni svi elementi pasivnog dizajna. Pažljivo je osmišljena za poziciju na kojoj se nalazi i pasivno koristi sunce u smislu orijentacije-istok-jug-zapad. Kuća je otvorena u svim smjerovima tako da omogućava poprečnu ventilaciju. Zbog toga je ovaj „openpace“ ljeti ugodno svjež, a zimi ga grije primarno – Sunce. U ovakvim kućama ljeti nije potrebna klima, a zimi ni dodatno grijanje. Ali mora biti zaštivena što znači da ne propušta zrak i imati ugrađenu rekuperaciju zraka.
„Znači da ju morate umjetno ventilirati. Zimi da bi mi dobili dovoljnu količinu svježeg zraka ne moramo otvarati prozore, samim time je gubitak energije puno manji već puštamo svježi zrak sistemom ventilacije, a taj zrak koji je hladan se prethodno predgrije onim zrakom koji je potrošen i koji puštamo iz kuće. To je jedna inovacija koja je obavezna kad se radi o pasivnim kućama“, objašnjava Alenka.
Kamin u pasivnoj kući – neobično, ali ne i nemoguće
Pasivne kuće nemaju kamin već imaju toplinske pumpe, ali Delići nisu mogli zamisliti kuću bez vatre i u njeno središte stavili kamin. Kamin se ovdje pali radi ugođaja, a ne radi potrebe.
„To je najmanji kamin koji smo uspjeli naći na tržištu, tri kilovata. U prijevodu, primarno je grijanje sunce kad nema grijanja, a sekundarno grijanje je kamin. I tercijarno grijanje je podno električno koje vrlo rijetko u dnevnom prostoru palimo, samo navečer možda kupaona koja je na sjeveru ali kažem to je planirano tako jer je gore fotoelektrana od 6 kilovati pa možemo kazati da otprilike proizvedemo koliko i potrošimo“, ističe Davor Delić.
Gradnjom ovakvih objekata smanjuje se potreba za energentima i tako osigurava manja razina CO2.
Inovativni materijali doprinose efikasnosti pasivne kuće
Toplinska izolacija, zrakonepropusnost, ventilacijski sustav i višeslojna stakla su četiri preduvjeta za udobnost kakvu nudi pasivna kuća. Zahvaljujući svom stručnom znanju i iskustvu Alenka i Davor svjesni su da prostora za inovacije uvijek ima.
„Korišteni su materijali Sain-Gobain kompanije. Stakla su troslojna i to je jedna fantastična dobit iz insolacije, a s druge strane jako lijepo štiti od gubitka energije, zvučno savršeno izolira. Toplinska izolacija je primjerena za rang pasivne kuće. Imamo zidove koji su debeli ukupno 50 centimetara, na podu imamo 25 cm toplinske izolacije, a u stropnoj konstrukciji čak 55 centimetara“, ističe arhitektica Alenka Delić.
Ivica Dijanić iz tvrtke Saint-Gobain Hrvatska, kaže kako je Alenkina i Davorova kuća napravljena po standardu pasivne kuće koja je otprilike tri puta zahtjevnija ili bolja, odnosno tri puta manje troši toplinske energije. „Standard kaže da mora biti manje od 15 kilovatsati, a stvarni proračuni stvarna mjerenja pokazuju da kuća koristi ispod 10 kilovatsati toplinske energije po metru kvadratnom korisne površine. Ovdje su stakla troslojna dakle ako imamo tri stakla s unutarnje strane vanjskog stakla i s unutarnje strane unutarnjeg trećeg stakla, imate posebne premaze koji omogućavaju da sve ono što dobijemo od sunca dnevna svjetlost slobodno ulazi u prostor. To nam ulazi u cijelu bilancu dobitaka topline“, dodaje Dijanić.
Takva inovacijska rješenja omogućuju stanovanje s više udobnosti i osim na osjet topline ili hladnoće utječu i na druga osjetila.
„Izuzev drvene konstrukcije u ovoj pasivnoj kući korišteni su Saint-Gobainovi materijali poput Isover mineralne vune, Isover folije rigips kartonskih ploča te Climaver ventilacijski kanali“, objašnjava Mario Matijević iz Saint-Gobaina.
Pasivna kuća treba aktivnog korisnika
„Kuću je, barem ju ja tako doživljavam – kao živući organizam, ali to samo znači da taj korisnik koji živi u takvoj kući mora znati kako će se kuća ponašati. To nije ništa komplicirano. Iskustvo života u takvoj kući se vrlo brzo savlada“, zaključuje Alenka Delić.
Arhitektura i dizajn
Staklene fasade osvajaju suvremenu arhitekturu: Koliko su doista energetski učinkovite?
Zašto sve više zgrada ima staklene fasade i što to znači za vaše račune za struju
Staklene fasade posljednjih su desetljeća postale jedan od najprepoznatljivijih simbola suvremene arhitekture. Od poslovnih nebodera i hotela do javnih zgrada i pojedinih stambenih projekata, transparentna pročelja sve su češći izbor arhitekata i investitora koji žele više prirodnog svjetla, bolju povezanost unutarnjeg prostora s okolinom i osjećaj veće prostornosti.
No uz rastuću popularnost sve se glasnije postavlja jedno pitanje – koliko su staklene fasade doista energetski učinkovite?
Upravo ta tema bila je u središtu međunarodne znanstvene konferencije održane krajem svibnja u Zagrebu, koja je okupila stručnjake iz Hrvatske i svijeta.
Staklo kao dio energetske ovojnice zgrade
Staklene fasade odavno su prestale biti puki estetski element. One su danas važan dio energetske ovojnice zgrade i izravno utječu na potrošnju energije, kvalitetu unutarnjeg prostora i ugodnost boravka, baš kao što je slučaj i s klasičnim fasadnim sustavima koji su desetljećima bili standard u gradnji.
„Gotovo sve suvremene zgrade koje se danas grade koriste ostakljena pročelja jer iskorištavaju prednosti stakla kao transparentnog dijela ovojnice. Dobivamo više prirodnog svjetla, ali i toplinskih dobitaka koje zatim moramo pažljivo kontrolirati”, objašnjava prof. dr. sc. Zoran Veršić, organizator konferencije
Upravo ta ravnoteža između svjetlosti i topline jedan je od najvećih izazova suvremenog projektiranja.
Gdje se najčešće koriste?
Iako ih mnogi povezuju isključivo s poslovnim neboderima, staklene fasade danas se javljaju na sve većem broju projekata. U uredskim zgradama, hotelima, trgovačkim centrima, kulturnim ustanovama i javnim objektima.
„Staklena pročelja predviđena su uglavnom za poslovne i javne zgrade, manje za obiteljske kuće i višestambene zgrade. Međutim, vidimo da gotovo sve suvremene zgrade koriste prednosti ostakljenih pročelja”, ističe Veršić
Učinkovite — ali pod jednim uvjetom
Odgovor na pitanje o energetskoj učinkovitosti nije jednostavan. Moderna staklena pročelja mogu biti vrlo učinkovita, ali samo ako su projektirana i izvedena prema najvišim standardima.
„Učinkovite su u odnosu na zahtjeve tehničkih propisa. Slabija je učinkovitost u odnosu na klasične fasade, a kod svakog ostakljenog pročelja najslabija točka uvijek je staklo”
To nije drukčije ni kod standardnih prozora i stolarije — i tu je staklo oduvijek bila najizazovnija komponenta s aspekta toplinskih gubitaka.
Što sve danas ide u staklenu fasadu?
Kako bi se toplinski gubici sveli na minimum, a pregrijavanje ljeti stavilo pod kontrolu, industrija je u posljednjih desetak godina napravila značajan iskorak. Danas se u modernim fasadama koriste niskoemisijski (Low-E) premazi, međuprostori punjeni argonom ili kriptonom, napredni sustavi razmaknica i troslojna izolacijska stakla — a posljednja generacija donosi i vakuumsko izolacijsko staklo koje drastično smanjuje masu uz zadržavanje odličnih toplinskih svojstava.
„Najnoviji proizvod je izolacijsko staklo s vakuumom koje drastično smanjuje masu, a pritom zadržava vrlo dobra svojstva trostrukog ostakljenja”, objašnjava Veršić. Za usporedbu, sličan napredak u toplinskoj izolaciji bilježimo i u drugim segmentima gradnje — od krova do zidova.
Tržište se razvija brže nego ikad
Razvoj staklenih fasada danas se ne promatra samo kroz arhitekturu. Sve veći naglasak stavlja se na održivost materijala, smanjenje ugljičnog otiska i mogućnost recikliranja — što je tema o kojoj sve ozbiljnije razgovaraju i sudionici domaćih stručnih skupova o zelenoj gradnji.
„Kao i sve na današnjem tržištu, fasade se razvijaju vrlo brzo. Pojavljuju se novi materijali, novi oblici, složeniji dizajni i sve veći zahtjevi za CO₂ neutralnošću i energetskom učinkovitošću”, kaže Luka Fukat, predavač na konferenciji.
Koji su nedostaci?
Nekvalitetni materijali ili loše projektiran sustav mogu dovesti do povećanih toplinskih gubitaka zimi i pregrijavanja ljeti. Početna investicija viša je nego kod klasičnih fasadnih sustava, osobito kada su u igri vrhunska izolacijska stakla i napredni sustavi sjenjenja.
Ipak, stručnjaci ističu da kvalitetno projektno rješenje dugoročno može donijeti osjetno manju potrošnju energije — i nadoknaditi početni trošak.
Hrvatska prati trendove
„U Hrvatskoj posljednjih godina primjećujemo značajan rast interesa za staklena pročelja. U urbanim sredinama prepoznata je njihova arhitektonska i estetska vrijednost, ali i mogućnost povezivanja unutarnjeg i vanjskog prostora kroz transparentne ovojnice”, ističe Fukat
To je vidljivo ponajviše na novim poslovnim zgradama, hotelima i suvremenim stambenim projektima.
Pametna pročelja kao sljedeći korak
Stakla koja reagiraju na intenzitet sunca, napredni sustavi sjenjenja, vakuumska ostakljenja — sve su to tehnologije koje već sada oblikuju gradove budućnosti. No iza svake od njih stoji isti izazov: pronaći ravnotežu između transparentnosti, ugodnosti boravka i odgovornog korištenja energije.
Hoće li staklene fasade i dalje dominirati gradskim vizurama ovisi upravo o tome koliko uspješno te tehnologije odgovore na taj izazov.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Podcast Prostor okuplja poznata imena arhitektonske scene i otvara teme o kojima se premalo govori
Sve smo ih već imali prilike upoznati u Dom na kvadrat, a sada se okupljaju u podcastu Prostor da zajedno razgovaramo o arhitekturi, urbanizmu i prostoru koji nas svakodnevno okružuje.
Prostor u kojem živimo oblikuje kvalitetu našeg svakodnevnog života, no o arhitekturi, urbanizmu, održivosti i uređenju prostora rijetko se razgovara dovoljno otvoreno i bez stručnih fraza. Upravo zato predstavljamo podcast Prostor, novi format koji će se uskoro početi emitirati, a okuplja poznata imena hrvatske arhitektonske i dizajnerske scene te otvara teme koje se tiču svih nas – bez obzira jesmo li investitori, projektanti ili jednostavno prolaznici u prostoru.
Kroz razgovore s gostima iz različitih područja podcast će se baviti temama koje oblikuju naše gradove, domove i javne prostore, ali i pitanjima koja se često nalaze izvan fokusa stručne i šire javnosti.
Održivost, zelena gradnja i budućnost gradova
Jedna od sudionica podcasta bit će Snježana Turalija, koja će se baviti temama zelene gradnje, održivosti, kružnog gospodarstva i zelene infrastrukture.
„Vjerujem da sam ovdje zato da se bavim temama koje imaju veze sa zelenom gradnjom, održivošću kao takvom, možda nešto malo urbanizma iz ove perspektive zelenog, jednako tako zelenom infrastrukturom, kružnim gospodarenjem i zgradama“
Poseban interes usmjerit će prema investitorima i njihovom pogledu na održivu gradnju.
„Zanimat će me kako investitori doživljavaju trenutačno tržište, što im znači pojam zelene i održive gradnje, zašto bi uopće išli u tom smjeru i koji su njihovi razlozi“, kaže Turalija.
Baština iz perspektive onih koji s njom žive
Arhitekt Dražen Arbutina u podcast donosi temu očuvanja i korištenja kulturne baštine.
„Bavit ću se baštinom“, kratko i jasno opisuje svoj fokus.
No iza te jednostavne definicije kriju se brojna pitanja – kako živjeti u zaštićenim povijesnim prostorima, kako ih održavati te kako pronaći ravnotežu između očuvanja i suvremenih potreba.
„Želim razgovarati sa svima koji na baštini rade, koji od baštine žive i koji s baštinom imaju problema“
Interijeri kao odraz načina života
Jedan od voditelja podcasta bit će i arhitekt Damjan Geber, koji će se baviti temama interijera i prostora koji nas svakodnevno okružuju.
„Prvenstveno ću se baviti prostorom koji nas okružuje. Ne prostorom kroz koji se krećemo, nego prostorom koji je svugdje oko nas. To su interijeri – poslovni, privatni i javni interijeri. Zapravo svi oni prostori koji su na neki način drugačiji od klasičnih“
No njegov interes ne staje samo na dizajnu prostora.
„Nadam se da ćemo kroz razgovore otvoriti teme o kojima se možda premalo govori. Ne samo o prostoru, nego i o svemu što dolazi prije nego što taj prostor nastane – o načinu poslovanja, stanju struke i izazovima s kojima se susreću profesionalci“, ističe.
Urbanizam i život u gradovima
Arhitekt Marko Dabrović bavit će se aktualnim pitanjima urbanizma, razvoja gradova i kvalitete života u urbanim sredinama.
„U podcastu Prostor bavit ću se aktualnim temama arhitekture, urbanizma i življenja u gradovima danas“, kaže Dabrović.
Posebno ga zanimaju problemi nekontroliranog širenja gradova i nedostatka kvalitetnog urbanističkog planiranja.
„Gradovi su se jako razvukli. Ne radi se planirano, radi se individualno i često bez adekvatne infrastrukture. To su teme koje treba probuditi u Hrvatskoj“
Razgovori koji idu ispod površine
Iako će svatko od voditelja imati svoj tematski fokus, zajednički cilj podcasta Prostor jest otvoriti iskrene, stručne i sadržajne razgovore o temama koje oblikuju našu svakodnevicu.
Kroz razgovore s arhitektima, investitorima, dizajnerima, urbanistima, stručnjacima za održivost i ljudima koji svakodnevno oblikuju prostor oko nas, podcast će ponuditi drukčiji pogled na arhitekturu i gradove od onoga na koji smo navikli.
Jer prostor nije samo ono što vidimo oko sebe. To su domovi u kojima živimo, gradovi kroz koje prolazimo, zgrade koje nas okružuju i odluke koje danas donosimo, a koje će oblikovati kvalitetu života generacija koje dolaze.
