Arhitektura i dizajn
Novi svjetovi Edite Geci
Edita, zašto arhitektura?
To uopće nije bilo upitno nikada. Ja mislim da otkada sam se rodila, neću sad baš reći od nula godina ali recimo od tri godine kada sam nacrtala prvi presjek kuće, od onda više nikad nije bilo upitno da može biti samo arhitektura i apsolutno ništa drugo.
To znači da kad si bila mala da si najčešće se igrala nekim kućicama koje si slagala ili?
Sad bi htjela reći da je to bio Lego, ali nažalost nije bio Lego, bile su one kutijice od šibica i od toga sam sklapala neke objekte i nisam se baš nikada igrala sa lutkama. Nego sam uvijek gradila.
Koji su bili prvi projekti koje si radila?
To su bili projekti nebodera na trgu bana Jelačića, rekonstrukcija Varteksa i to je bilo izvrsno zato što sam stvarno dobro ispekla zanat. A kada sam, dosta brzo sam otvorila svoju tvrtku, sljedeće godine ćemo slaviti nadam se dvadeset godina postojanja ureda studio Geci, i kada smo krenuli dosta je teško naći investitore koji su spremni tako mladim ljudima dati jednostavno velike projekte.
Tako da ti neki prvi projekti su bili projekti interijera, uglavnom restorana, kafića, javnih objekata, tada čak manje stambenih objekata, ali uglavnom javnih objekata. Zanimljivo je raditi interijere zato što u nekom segmentu to djeluje kao scenografija.
Kakav je to scenarij koji moraš znati da bi napravila scenografiju?
Najvažnije je dobro iskomunicirati šta ta scenografija treba pružiti korisniku. I ako se to dobro iskomunicira i ako to arhitekt to dobro prihvati, ako se nađu na istoj valnoj duljini, iza toga stoji dobar budžet koji to može popratiti i vrijeme i kvalitetno izvođenje, onda je rezultat izvrstan.
A kad gradiš neku kuću?
Svakom projektu kada pristupamo, ne razmišljamo samo o interijeru nego uvijek o nekakvom širem aspektu tog gdje smo se našli. Postavke suvremene arhitekture i želje investitora vrlo često se ne slažu. Tako da ja uvijek kažem da imamo prvi dio edukacije. Znači, prvi dio edukacije investitora šta je to šta je danas suvremeno, šta je to šta paše u ambijent, šta je to šta se može kvalitetno u okoliš.
Što bi rekla da je danas to suvremeno u arhitekturi, u gradnji?
Iz moje perspektive, jedna suvremena arhitektura znači ekološki održiva, s obnovljivim izvorima energije, sa nekim suvremenijim načinom korištenja tog prostora, sa dodatnim elementima koji omogućavaju ljudima jednostavno kvalitetnije iskoristivost tog prostora. Ne toliko oblikovno koliko više utilitarno.
Koji su to projekti na koje si najponosnija, koji su bili najizazovniji za tebe?
Nama je najzanimljivije raditi u principu hotele koji imaju i neku priču iza sebe i koji nam omogućavaju da se izrazimo kao arhitekti. Uvijek taj hotelski biznis traži upravo to, scenografiju. Traži neki dodatni moment, kada čovjek, korisnik tog hotela, kada dođe, želi ući u jedan novi svijet. I to je ambijent koji mi njemu trebamo pružiti.
Možeš li konkretno spomenuti neke projekte koje si radila, koji onako na karti zvanoj Edita Geci imaju posebno mjesto?
Dugo godina smo radili po Gorskom kotaru, jedno 6, 7 godina, gdje smo radili ključ u ruke kuće za odmor. I između ostalog je bila ta jedna mala, crna kuća koja mi je baš srcu draga, koja je baš bila jedan poseban projekt koji smo radili za investitora koji je rekao, ono, ajmo tu napravit nešto usput, tu je jedna mala kućica u šumi, dajte vi tu napravite šta hoćete. I stvarno je ispalo nešto izvrsno.
Do nekakvih luksuznih hotela u Splitu. Investitorica i investitor su bili dosta open minded što se tiče novih materijala i jednog ambijenta koji taj hotel treba pružati, ono baš jedan novi svijet. Sa svakim projektom pokušavamo stvarno napraviti nešto novo, napraviti odmak od tadašnjeg trenda.
Koji su najveći izazovi koje voliš u svom poslu?
Volim nešto što drugi govore da je nemoguće. Znači, isprojektirati nešto što se još, ne znam, teško je za izvesti, nemoguće za dobaviti, ovo se ne može. Znači, taj jedan izazov kad mi netko kaže to ne može, onda ja baš zagrizem i izguram to do kraja. I sad recimo radimo na projektu hotela Pinia u Zadru, radimo rekonstrukciju prizemnih prostora tih javnih dijelova. Isprojektirali smo nešto što je, čim svi izvođači kažu: „joj, ovo se ne može, kako ćemo ovo, odustanite od onoga“, to u biti stvara u nama taj inat da želimo to izvesti do kraja onako kako smo zamislili.
Jako se često spominje tema umjetne inteligencije, što misliš, koliko će umjetna inteligencija utjecati na arhitekturu?
Po mom mišljenju, taj jedan human touch se ne može zanemariti. Znači ono nešto što je unutar čovjeka, taj jedan, ne samo drive nego jedan segment energije koji se ne može zamijeniti umjetnom inteligencijom.
Edita, hvala ti na razgovoru.
Raspored i planiranje prostorija
Zašto se u nekim domovima osjećamo bolje nego u drugima? Odgovor je u rasporedu
Evo kako je raspored prostora ključ ugodnog doma
Raspored prostora često doživljavamo kao tehničko pitanje – gdje će stajati sofa, stol ili krevet. No način na koji je prostor organiziran ima puno veći utjecaj na našu svakodnevicu nego što mislimo.
Jeste li se ikada zapitali zašto se u nekim domovima osjećamo smireno i opušteno čim zakoračimo unutra, dok nas drugi – iako estetski lijepo uređeni – brzo počnu zamarati? Razlika često nije u kvadraturi, stilu ili cijeni namještaja, već u tome kako je prostor organiziran.
Kada organizacija doma prati naše stvarne navike i potrebe, prostor nas podržava. U suprotnom, čak i najatraktivniji interijer može postati izvor frustracije i mentalnog opterećenja.
Predstavljamo dom naše urednice: Pogledajte kako je stan izgledao prije i poslije
Ako raspored ne odgovara našim stvarnim navikama, prostor s vremenom može postati izvor frustracije, umora i napetosti.
Organizacija prostora kao temelj ugodnog doma
Dom je mjesto u kojem tražimo ravnotežu, kontrolu i osjećaj pripadnosti. Dobro osmišljen raspored prostora omogućuje jasno razdvajanje zona za rad, odmor, druženje i povlačenje u mir. Ako je prostor nefunkcionalan, loše zoniran ili pretrpan, svakodnevne radnje postaju naporne, a osjećaj nelagode se postupno gomila.
S druge strane, preveliki i prazni prostori mogu djelovati hladno i neosobno. Upravo zato dobra organizacija nije pitanje količine, već odnosa između elemenata i načina na koji se prostor koristi.
Raspored namještaja u malom dnevnom boravku
U manjim dnevnim boravcima raspored prostora ima presudnu ulogu u stvaranju osjećaja ugode.
Ključ je u omogućavanju nesmetanog kretanja i vizualne prozračnosti. Sofa se najčešće postavlja uz zid, čime se oslobađa središnji dio prostorije i stvara osjećaj većeg prostora.
Položaj prozora treba uzeti kao polazišnu točku – visoki ormari ili police ne bi smjeli zaklanjati prirodno svjetlo. Manji klub stolići ili vitrine koji se lako pomiču te višenamjenski komadi poput taburea s pohranom omogućuju fleksibilnost i lakšu prilagodbu prostora svakodnevnim potrebama.
Jasno definirane zone, čak i u malim gabaritima, sprječavaju osjećaj kaosa i prenatrpanosti.
Kako organizirati veliki dnevni boravak
Veliki dnevni boravci često ostavljaju dojam slobode, no bez jasnog plana mogu djelovati hladno i neosobno.
Umjesto razmještaja namještaja uz zidove, preporučuje se razbijanje prostora na više funkcionalnih cjelina. Sjedeća garnitura može formirati zatvorenu zonu za razgovor, dok se ostatak prostora koristi za čitanje, rad ili opuštanje.
Tepisi, rasvjeta i tekstili pomažu u vizualnom definiranju zona, dok položaj prozora može naglasiti pojedine dijelove prostora.
Cilj dobrog rasporeda prostora u velikom dnevnom boravku jest zadržati osjećaj prostranosti, ali istovremeno stvoriti intimnije, ljudske proporcije.
Raspored kreveta u spavaćoj sobi i utjecaj na san
Spavaća soba zahtijeva posebno promišljen raspored prostora jer izravno utječe na kvalitetu sna i opuštanja. Položaj kreveta pritom ima ključnu ulogu.
Mislite da je vašem madracu “istekao rok”? 7 znakova da je vrijeme za novi
Idealno je da uzglavlje bude postavljeno uz puni zid, čime se stvara osjećaj stabilnosti i sigurnosti.
Ako veličina sobe dopušta, krevet je najbolje postaviti tako da nije izravno ispod prozora, jer takav položaj može djelovati nesigurno i ometati san.
U manjim spavaćim sobama često su potrebna kompromisna rješenja – tada je važno osigurati barem jednu slobodnu stranu kreveta za nesmetano kretanje te ne zatrpavati prostor viškom namještaja.
Ormari ne bi smjeli blokirati prirodno svjetlo ni otežavati pristup prozoru.
Ravjeta igra veliku ulogu u prostoru. Mekša rasvjeta i umjerena količina tekstila dodatno pridonose osjećaju mira.
Hodnik i ulazni prostor kao prijelazna zona
Hodnik je često zanemaren, iako predstavlja prvi kontakt s domom.
Loše organiziran ulaz može otežati prijelaz iz vanjskog svijeta u privatni prostor i stvoriti osjećaj napetosti već pri dolasku kući.
Dobar raspored prostora u hodniku podrazumijeva jasno definirana mjesta za odlaganje cipela, jakni i torbi.
Plitki ormari, klupe s pohranom i otvorene vješalice omogućuju funkcionalnost bez gušenja prostora. U hodnicima bez prirodnog svjetla ogledala i kvalitetna rasvjeta stvaraju osjećaj širine i svjetline, dok minimalizam u dekoraciji sprječava vizualni nered.
Kako raspored utječe na akustiku doma
Raspored prostora ne oblikuje samo vizualni dojam, već i zvučnu atmosferu doma.
Velike, gole površine i tvrdi materijali pojačavaju jeku, što dugoročno može uzrokovati nelagodu i mentalni zamor.
Tapecirani namještaj, zavjese i tepisi pomažu u upijanju zvuka, dok police s knjigama ili otvoreni regali razbijaju zvučne valove i poboljšavaju akustiku.
Umjesto praznih zidnih ploha, preporučuje se uvođenje dekorativnih elemenata koji istovremeno imaju i funkcionalnu ulogu.
Ne postoji jedan ispravan raspored prostora
Važno je naglasiti da ne postoji univerzalno rješenje koje odgovara svima. Nekima minimalizam donosi mir, dok drugima slojevit, osoban interijer stvara osjećaj doma. Ključ uspješne organizacije leži u prilagodbi životnom stilu, navikama i ritmu svakodnevnice.
Kada prostor počne raditi za vas
Dobar raspored prostora ne mora značiti renovaciju ili velika ulaganja. Ponekad je dovoljno pomaknuti namještaj, osloboditi prolaze ili drugačije zonirati prostor. Kada interijer počne pratiti vaš način života, promjena se osjeti – u raspoloženju, koncentraciji i svakodnevnom osjećaju ugode.
Arhitektura i dizajn
Nacionalni plan obnove zgrada: Ciljevi, izazovi i financiranje energetske obnove do 2050.
Kako Hrvatska planira energetsku tranziciju do 2050. godine
Europska direktiva o energetskim svojstvima zgrada postavlja jasan i ambiciozan cilj – fond zgrada s nultim emisijama do 2050. godine. Kako bi se tom cilju prilagodila i Hrvatska, u Zagrebu je održan 8. otvoreni dijalog partnera, posvećen razmjeni znanja i suradnji na temu energetske učinkovitosti i buduće obnove zgrada.
U središtu rasprave našao se nacionalni plan obnove zgrada. Nacionalni plan novi je strateški dokument koji sve države članice Europske unije moraju donijeti do sljedeće godine i uputiti Europskoj komisiji.
Zašto je obnova centra zelenija od gradnje na periferiji?
Nacionalni plan obnove zgrada kao strateški okvir do 2050.
Glavna tema 8. otvorenog dijaloga bilo je predstavljanje prvog nacrta nacionalnog plana obnove zgrada do 2050. godine. Riječ je o dokumentu koji će odrediti smjer energetske obnove postojećeg fonda zgrada, ali i način na koji će Hrvatska postići ciljeve dekarbonizacije.
Kako je istaknula Irena Križ Šelendić iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, cilj dijaloga bio je okupiti sve relevantne dionike – od akademske zajednice i energetskih certifikatora do projektanata, izvođača, proizvođača građevinskih materijala i predstavnika lokalne samouprave – kako bi se zajednički raspravili prvi rezultati analiza i definirali daljnji koraci provedbe plana.
Nedostatak podataka o energetskim svojstvima zgrada
Jedan od ključnih izazova u izradi nacionalnog plana obnove zgrada odnosi se na nedovoljnu količinu preciznih podataka o stvarnom stanju postojećeg fonda. Prema podacima Energetskog instituta Hrvoje Požar, energetskim certifikatima trenutačno je obuhvaćeno svega oko 9 % ukupnog fonda zgrada u Hrvatskoj.
Iako je to ograničenje, postoje pouzdani podaci o zgradama prema razdobljima izgradnje i tipovima konstrukcije. Ti se podaci koriste za izradu modela buduće potrošnje energije i procjenu mogućih scenarija kojima se ciljevi nacionalnog plana obnove zgrada mogu ostvariti.
Ambiciozni ciljevi do 2030. i naglasak na stambeni fond
Ciljevi su definirani po etapama, a razdoblje do 2030. godine posebno je važno. Plan predviđa godišnju uštedu od 2 % ukupne primarne energije u zgradama, pri čemu se najveći dio očekuje u stambenom sektoru.
Stambene zgrade zauzimaju najveći dio ukupne površine i imaju najveću potrošnju energije. Prema planu, do 2030. godine potrebno je smanjiti primarnu energiju u stambenim zgradama za 16 %, pri čemu bi čak 55 % tog smanjenja trebalo doći iz obnove zgrada s najlošijim energetskim svojstvima.
To uključuje zgrade s neučinkovitom ovojnicom i visokom potrošnjom energije, u kojima je nužno kombinirati smanjenje energetskih potreba s uvođenjem sustava obnovljivih izvora energije.
Provedba plana ovisi o stručnjacima i građanima
Uspjeh nacionalnog plana obnove zgrada ne ovisi isključivo o zakonodavnom okviru, već i o stručnim kapacitetima u području energetike i graditeljstva. Jednako važnu ulogu imaju i vlasnici zgrada te sami građani, kojima je potrebno jasno objasniti kako započeti proces energetske obnove i koje dugoročne koristi ona donosi.
Bez aktivnog uključivanja svih sudionika – od projektanata do krajnjih korisnika – ostvarenje ciljeva plana bit će otežano.
Bespovratna sredstva za energetsku obnovu javnih zgrada
Na dijalogu je najavljen i novi poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za energetsku obnovu zgrada javnog sektora. Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine planira tijekom prosinca objaviti poziv vrijedan 106 milijuna eura, financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru programa Konkurentnost i kohezija.
Sredstva će se koristiti za izradu projektne dokumentacije te integralnu, dubinsku i sveobuhvatnu energetsku obnovu. Posebna novost odnosi se na kružnu obnovu napuštenih zgrada, koje će se ponovno staviti u funkciju za društvene djelatnosti.
Dugoročan proces prema dekarbonizaciji zgrada
U sklopu 8. otvorenog dijaloga partnera potpisana je i Povelja o dekarbonizaciji zgrada, kojoj su se pridružili novi potpisnici. Zaključeno je da je put prema potpunoj dekarbonizaciji složen i dugotrajan, ali nužan za smanjenje potrošnje energije, otpornost na klimatske promjene i poboljšanje kvalitete života.
U tom kontekstu, nacionalni plan obnove zgrada predstavlja temeljni alat za koordinaciju politika, struke i prakse na putu prema energetski učinkovitijem i održivijem fondu zgrada u Hrvatskoj.
