Arhitektura i dizajn
Novi svjetovi Edite Geci
Edita, zašto arhitektura?
To uopće nije bilo upitno nikada. Ja mislim da otkada sam se rodila, neću sad baš reći od nula godina ali recimo od tri godine kada sam nacrtala prvi presjek kuće, od onda više nikad nije bilo upitno da može biti samo arhitektura i apsolutno ništa drugo.
To znači da kad si bila mala da si najčešće se igrala nekim kućicama koje si slagala ili?
Sad bi htjela reći da je to bio Lego, ali nažalost nije bio Lego, bile su one kutijice od šibica i od toga sam sklapala neke objekte i nisam se baš nikada igrala sa lutkama. Nego sam uvijek gradila.
Koji su bili prvi projekti koje si radila?
To su bili projekti nebodera na trgu bana Jelačića, rekonstrukcija Varteksa i to je bilo izvrsno zato što sam stvarno dobro ispekla zanat. A kada sam, dosta brzo sam otvorila svoju tvrtku, sljedeće godine ćemo slaviti nadam se dvadeset godina postojanja ureda studio Geci, i kada smo krenuli dosta je teško naći investitore koji su spremni tako mladim ljudima dati jednostavno velike projekte.
Tako da ti neki prvi projekti su bili projekti interijera, uglavnom restorana, kafića, javnih objekata, tada čak manje stambenih objekata, ali uglavnom javnih objekata. Zanimljivo je raditi interijere zato što u nekom segmentu to djeluje kao scenografija.
Kakav je to scenarij koji moraš znati da bi napravila scenografiju?
Najvažnije je dobro iskomunicirati šta ta scenografija treba pružiti korisniku. I ako se to dobro iskomunicira i ako to arhitekt to dobro prihvati, ako se nađu na istoj valnoj duljini, iza toga stoji dobar budžet koji to može popratiti i vrijeme i kvalitetno izvođenje, onda je rezultat izvrstan.
A kad gradiš neku kuću?
Svakom projektu kada pristupamo, ne razmišljamo samo o interijeru nego uvijek o nekakvom širem aspektu tog gdje smo se našli. Postavke suvremene arhitekture i želje investitora vrlo često se ne slažu. Tako da ja uvijek kažem da imamo prvi dio edukacije. Znači, prvi dio edukacije investitora šta je to šta je danas suvremeno, šta je to šta paše u ambijent, šta je to šta se može kvalitetno u okoliš.
Što bi rekla da je danas to suvremeno u arhitekturi, u gradnji?
Iz moje perspektive, jedna suvremena arhitektura znači ekološki održiva, s obnovljivim izvorima energije, sa nekim suvremenijim načinom korištenja tog prostora, sa dodatnim elementima koji omogućavaju ljudima jednostavno kvalitetnije iskoristivost tog prostora. Ne toliko oblikovno koliko više utilitarno.
Koji su to projekti na koje si najponosnija, koji su bili najizazovniji za tebe?
Nama je najzanimljivije raditi u principu hotele koji imaju i neku priču iza sebe i koji nam omogućavaju da se izrazimo kao arhitekti. Uvijek taj hotelski biznis traži upravo to, scenografiju. Traži neki dodatni moment, kada čovjek, korisnik tog hotela, kada dođe, želi ući u jedan novi svijet. I to je ambijent koji mi njemu trebamo pružiti.
Možeš li konkretno spomenuti neke projekte koje si radila, koji onako na karti zvanoj Edita Geci imaju posebno mjesto?
Dugo godina smo radili po Gorskom kotaru, jedno 6, 7 godina, gdje smo radili ključ u ruke kuće za odmor. I između ostalog je bila ta jedna mala, crna kuća koja mi je baš srcu draga, koja je baš bila jedan poseban projekt koji smo radili za investitora koji je rekao, ono, ajmo tu napravit nešto usput, tu je jedna mala kućica u šumi, dajte vi tu napravite šta hoćete. I stvarno je ispalo nešto izvrsno.
Do nekakvih luksuznih hotela u Splitu. Investitorica i investitor su bili dosta open minded što se tiče novih materijala i jednog ambijenta koji taj hotel treba pružati, ono baš jedan novi svijet. Sa svakim projektom pokušavamo stvarno napraviti nešto novo, napraviti odmak od tadašnjeg trenda.
Koji su najveći izazovi koje voliš u svom poslu?
Volim nešto što drugi govore da je nemoguće. Znači, isprojektirati nešto što se još, ne znam, teško je za izvesti, nemoguće za dobaviti, ovo se ne može. Znači, taj jedan izazov kad mi netko kaže to ne može, onda ja baš zagrizem i izguram to do kraja. I sad recimo radimo na projektu hotela Pinia u Zadru, radimo rekonstrukciju prizemnih prostora tih javnih dijelova. Isprojektirali smo nešto što je, čim svi izvođači kažu: „joj, ovo se ne može, kako ćemo ovo, odustanite od onoga“, to u biti stvara u nama taj inat da želimo to izvesti do kraja onako kako smo zamislili.
Jako se često spominje tema umjetne inteligencije, što misliš, koliko će umjetna inteligencija utjecati na arhitekturu?
Po mom mišljenju, taj jedan human touch se ne može zanemariti. Znači ono nešto što je unutar čovjeka, taj jedan, ne samo drive nego jedan segment energije koji se ne može zamijeniti umjetnom inteligencijom.
Edita, hvala ti na razgovoru.
Urbanizam
Urbana sociologija: Kako grad oblikuje nas – i kako mi oblikujemo grad
Grad nije samo prostor u kojem živimo. On je prostor u kojem se društvo najjasnije vidi, prepoznaje i mijenja
Gradovi su mnogo više od zgrada, ulica i trgova. Oni su živi sustavi u kojima se svakodnevno susreću različiti ljudi, interesi i identiteti. U njima radimo, družimo se, stvaramo pripadnost i oblikujemo društvene odnose. No grad nije samo kulisa našeg života – on aktivno sudjeluje u njegovu oblikovanju.
Upravo tim odnosom između prostora i društva bavi se urbana sociologija – disciplina koja grad promatra kao složen društveni fenomen.
8 urbanistički najbolje planiranih gradova u svijetu
Što proučava urbana sociologija?
Urbana sociologija grad analizira kao kompleksan sustav koji istodobno ima fizičke i socijalne karakteristike. Fizički, grad čine kvartovi, susjedstva, centar i periferija. Socijalno, riječ je o izrazito heterogenoj zajednici u kojoj koegzistiraju različiti identiteti – kulturni, ekonomski, obrazovni i generacijski.
Grad je, možda više nego bilo koje drugo mjesto, prostor susreta različitosti. Upravo ta raznolikost čini ga zanimljivim predmetom istraživanja.
„Grad proučavamo kao fenomen koji ima i socijalne i fizičke karakteristike, a koje su u međusobnoj interakciji“, ističe se u objašnjenju pristupa. Bez razumijevanja te dvosmjernosti – prostora koji oblikuje društvo i društva koje oblikuje prostor – nije moguće razumjeti kako grad funkcionira.
Grad kao izvor novih vrijednosti
Gradovi nisu samo mjesta koncentracije stanovništva, nego i žarišta inovacija. U njima nastaju nove ideje, kulturne vrijednosti i društveni obrasci koji se često prenose izvan urbanih granica.
Urbanost podrazumijeva dinamiku. Grad afirmira određene vrijednosti, ali istovremeno i sam generira nove društvene obrasce. Zbog svoje gustoće i raznolikosti, on postaje prostor u kojem se promjene najbrže uočavaju – i najbrže šire.
U tom smislu, urbana sociologija ne promatra grad samo kao fizički entitet, već kao proces.
Kvartovi i identitet grada
Osjećaj pripadnosti u velikim gradovima ne razvija se jednako kao u manjim sredinama. Veze među stanovnicima slabije su, socijalna kontrola je manja, a individualna sloboda veća. Upravo to mnogima predstavlja privlačnost urbanog života.
No identitet grada ne nastaje apstraktno. On se gradi kroz kvartove i susjedstva.
„Formiraju se kvartovski i susjedski identiteti koji zajedno čine mozaik urbanog identiteta grada.“
Kvart kao fizički oblikovan prostor utječe na način života, ali i obrnuto – stanovnici svojim navikama i vrijednostima oblikuju njegov karakter.
Prostor i ponašanje – dvosmjeran odnos
Početkom 20. stoljeća, unutar tzv. Čikaške škole, razvija se ideja prostornog determinizma – uvjerenje da pravilno planiran prostor može izravno mijenjati ljudsko ponašanje.
Danas se takav jednostrani pogled smatra pojednostavljenim. Iako je jasno da prostor može poticati ili obeshrabrivati određena ponašanja, jednako je važno razumjeti da ljudi aktivno oblikuju prostor prema svojim potrebama, ciljevima i vrijednostima.
Urbana sociologija danas taj odnos promatra kao dvosmjernu interakciju: društvo djeluje na prostor, a prostor povratno djeluje na društvo.
Javna mjesta kao prostor demokracije
Gradovi su socijalno heterogeni – u njima žive bogati i siromašni, obrazovani i neobrazovani, različite generacije i kulture. No gdje se svi oni susreću?
Ulica, trg i javni prostor.
Javni prostor jedino je mjesto gdje različitost grada postaje vidljiva. Ondje se ostvaruju interakcije, izražavaju identiteti i artikuliraju društveni zahtjevi. Upravo zato borba za javni prostor često znači i borbu za veću demokratizaciju urbanog života.
Bez kvalitetnih javnih prostora grad gubi svoju društvenu funkciju.
Zašto je urbana sociologija danas važnija nego ikad?
Danas se gotovo svi ključni društveni procesi odvijaju u gradovima. U njima se koncentriraju moć, interesi i društvene napetosti, ali i rješenja.
Zbog toga urbana sociologija ima sve važniju ulogu – ne samo u razumijevanju grada, nego i u njegovu planiranju. Ona pomaže sagledati kako urbanističke odluke utječu na kvalitetu života, kako se oblikuju identiteti i kako prostor može poticati inkluzivnost ili produbljivati podjele.
Klimatski neutralni gradovi u borbi protiv klimatskih promjena
Grad nije samo prostor u kojem živimo. On je prostor u kojem se društvo najjasnije vidi, prepoznaje i mijenja. A upravo taj proces – susret prostora i ljudi – temelj je razumijevanja svakog suvremenog grada.
Arhitektura i dizajn
Marcel Breuer: Ikona modernog dizajna i revolucija u svijetu stolica
Kako su Wassily i Cesca stolice zauvijek promijenile lice modernog dizajna.
Marcel Breuer (1902–1981) bio je ugledni mađarski arhitekt i dizajner, jedan od najutjecajnijih vizionara modernog dizajna 20. stoljeća i ključna figura Bauhaus pokreta. Njegov rad obilježio je radikalan odmak od tradicionalnog poimanja namještaja, uvodeći industrijske materijale, čiste linije i funkcionalnost kao temelj suvremene estetike.
10 najpoznatijih komada namještaja u povijesti dizajna
Najpoznatiji je po svojim revolucionarnim stolicama i namještaju koji su redefinirali odnos između forme, funkcije i tehnologije — osobito kroz legendarne Wassily i Cesca stolice. Ovi bezvremenski dizajni nisu samo promijenili način na koji se namještaj proizvodi i koristi, već su postali simbol modernizma, utjecavši na generacije dizajnera i arhitekata diljem svijeta. Njegova djela i danas ostaju nezaobilazan dio suvremenih interijera, muzeja i dizajnerske povijesti.
7 dizajnerskih sofa i fotelja koje obožavaju arhitekti i stilisti interijera
Bauhaus, ideja i početak revolucije
Breuer je svoje profesionalno putovanje započeo u legendarnom Bauhausu u Njemačkoj — školi koja je spojila umjetnost i industrijski dizajn. Filozofija Bauhausa, koja zagovara praktičnost, funkcionalnost i minimalizam, duboko je oblikovala njegov pristup dizajnu. U Bauhausu je počeo eksperimentirati s neobičnim materijalima za namještaj — osobito tubularnim čelikom — inspiriran konstrukcijom bicikla. Čelik je u to vrijeme bio radikalna inovacija u dizajnu namještaja: lagan, izdržljiv i vizualno „prozračan“, što je omogućilo elegantne i minimalističke forme.
Wassily ili B3 — prva ikona
Godine 1925. Breuer je dizajnirao svoje prvo veliko djelo — stolicu poznatu kao Model B3, danas slavnu Wassily stolicu. Inspirirana Bauhaus estetikom i industrijskim materijalima, stolica se smatra jednim od simbola modernog dizajna. Iako u početku nije nosila to ime, kasnije je nazvana po slikaru Vasiliju Kandinskom, koji je bio jedan od prvih vlasnika i veliki zagovornik ovog revolucionarnog dizajna. Ova stolica predstavlja revoluciju jer koristi savijene čelične cijevi koje nose sjedalo i naslon bez tradicionalnih zglobova ili ukrasa — rezultat minimalističkog i funkcionalnog pristupa. Breuer je stolicu zamišljao kao „dematerijaliziran“ objekt: laganu, prozračnu, ali stabilnu i udobnu.
Cesca – spoj topline i moderne
Nakon Wassilyja, Breuer je nastavio istraživati nove koncepte — a Cesca stolica iz 1928. postala je još jedan klasik dizajna. Nazvana prema njegovoj kćeri Francesci, ova stolica kombinira drvo i čelik te koristi tzv. konzolnu konstrukciju bez stražnjih nogu, što joj daje dodatnu fleksibilnost i udobnost. Cesca stolica danas je priznata kao jedan od najvažnijih komada modernog namještaja i ostaje popularna u suvremenim interijerima diljem svijeta.
Suradnja s Knollom i naslijeđe
Iako Breuer nikada nije izravno radio za Knoll, imao je veliki utjecaj na povijest te kompanije. Bio je mentor Florence Knoll tijekom njezina rada u uredu Waltera Gropiusa 1930-ih, a njegovi koncepti i pristupi inspirirali su mnoge druge dizajnere u Knollovoj postavi. Naknadno je svoju kolekciju namještaja prodao talijanskoj tvrtki Gavina SpA, a ta kolekcija bila je jedan od razloga zašto je Knoll 1968. preuzeo Gavinu — uključujući i Breuerove klasike poput Wassily, Cesca i Laccio stolova.
Bezvremenska snaga jednostavnosti
Breuerove stolice nisu tek funkcionalni komadi namještaja, već snažni simboli modernističke estetike i novog načina razmišljanja o dizajnu. One pokazuju kako se umjetnost i funkcija mogu spojiti bez kompromisa, kroz jasnoću forme, čiste linije i odbacivanje suvišnih ukrasa. Breuer je vjerovao da dizajn mora biti iskren prema materijalu i svrsi, a upravo je ta filozofija rezultirala namještajem koji djeluje lagano, suvremeno i bezvremenski.
Njegova inovativna upotreba čeličnih cijevi otvorila je vrata masovnoj proizvodnji namještaja, bez gubitka kvalitete ili estetske vrijednosti. Time je dizajn postao dostupniji, ali nimalo banalniji — naprotiv, dobio je novu razinu elegancije i funkcionalnosti. Breuerovi komadi brzo su pronašli svoje mjesto ne samo u privatnim interijerima, već i u muzejima, uredima i javnim prostorima diljem svijeta, postavši trajni simbol moderne elegancije i dizajnerske izvrsnosti.
Moderna klasika – kako prepoznati i primijeniti bezvremenski stil u svom domu
