Arhitektura i dizajn
Stan iz snova s pogledom na grad
Pogled na grad, dovoljno daleko od gradske buke, a blizu svih potrebnih sadržaja. To je lokacija na kojoj se grade održivi prekrasni stanovi. Projekt, a i pogled oduzeli su nam dah i uvjerili nas da snovi mogu postati java.
Idealna lokacija
Točno iznad centra grada odabrano je mjesto za ovaj projekt. Kutak zelenila u podsljemenskoj zoni u naselju Bijenik, gdje se pruža pogled koji oduzima dah. Dovoljno daleko od gradske buke, i dovoljno blizu svih sadržaja.

Prekrasan građanski stan na vrhunskoj lokaciji
Zavirili smo u jedan građanski obiteljski stan. Izniman je po svojoj jednostavnosti, uređenju, lokaciji, apsolutno po svemu, a poseban je upravo u svojoj jednostavnosti. Više…
Razgovarali smo sa Zenanom Pavićem, konzultantom za nekretnine koji nam je predstavio projekt. Ecotectura Townhouse Residence je projekt s pet stambenih zgrada i 10 etažnih stanova minimalne kvadrature 150 i više m2. Sastoji se od Garden Residenca s vrtovima od 200 do 400 kvadrata i Penthouse Residencea s krovnim terasama.

Zeleni krov čini ga posebnim
Sama odlika Penthouse Residencea je ta što ima zeleni krov i neprohodni dio terase koji se nastavlja na prohodni dio terase. Zeleni krov je napravljen na način da ne iziskuje potrebu za održavanjem, a ispod samog krova se nalazi premaz za toplinsku izolaciju i premaz protiv truljenja biljaka da slučajno ne bi došlo do problema u prostoru ispod.

Jedna od najvažnijih karakteristika ove gradnje je održivost. Korišteni su prirodni materijali, napredni sustavi, zeleni krovovi, zeleni zidovi, sustavi grijanja i hlađenja. Što se tiče same održivosti u ovom projektu postoji jedna specifičnost, a to je da je riječ o zgradi nulte kategorije, u prijevodu, donosi do 75% uštede energije na grijanju.

U prostoru postoji potencijalna mogućnost i za ugradnju kamina. Iznad samog stana Penthouse Residencea ima mogućnost stavljanja fotonaponskih panela.
Stablo spaja donju i gornju etažu
U donjoj etaži je smješten spavaći dio koji se sastoji od tri spavaće sobe i dvije kupaonice, a tu se nalazi i atrij koji spaja prvi i drugu etažu stablom. Sve je zamišljeno kao jedna zelena priča, a drvo je ovdje glavni konstrukcijski element.


Sama tehnologija koja je ovdje upotrijebljena je CLT, tj. kombinacija sa CLT drvom. Radi se o tome da je drvo kao građevni materijal beton budućnosti s obzirom na svoja svojstva.
Otporne su na potrese, požare i vodu
U slučaju požara neće izgorjeti, a otporne su i na potrese. Ove zgrade su dva, tri puta lakše od klasične armiramo-betonske konstrukcije i posve su sigurne. Dodatna posebnost je i ventilirana fasada sa završnom oblogom od paljene smreke.

Svakoj zgradi pripadaju i četiri parkirna mjesta.
Završetak ovog projekta predviđa se početkom 2023. godine, neki objekti i krajem 2022., a svaki od potencijalnih kupaca, ovisno o samoj situaciji sa konkretnom zgradom, može birati i završne materijale. Zajedno kreirati mjesto s tehnologijama budućnosti, visoke estetike i praktičnosti. Mjesto bezbrižnog življenja iznad oblaka.
Arhitektura i dizajn
Nekadašnje crkve kao životni prostori, teretane ili kafići
Otkrijte kako izgleda život u prenamijenjenim sakralnim objektima

U vremenu kada se traže kreativna i održiva rješenja za prenamjenu napuštenih prostora, nekadašnje crkve sve češće dobivaju novu funkciju – postaju domovi, teretane, knjižnice, pa čak i umjetničke galerije. Crkve kao životni prostor nisu za svakoga, ali svakako privlače one koji žele dom s karakterom, poviješću i nesvakidašnjim arhitektonskim doživljajem.
Visoki svodovi, vitraji, impresivne fasade i sakralna tišina transformiraju se u stambene jedinice koje odišu posebnošću. Ovi prostori često nude prozračnost, obilje svjetla i atmosferu koja se teško može replicirati u suvremenim zgradama.

Crkve kao životni prostori – inspiracija i izazovi
Prenamijeniti crkvu znači suočiti se s nizom izazova – od tehničkih do estetskih. Potrebno je pažljivo riješiti pitanje grijanja i termoizolacije, često kroz ugradnju podnog grijanja i energetski učinkovitih sustava. Istovremeno, važno je zadržati što više autentičnih elemenata: vitraja, svodova, kamena, drvenih konstrukcija.
Obnova Zagreba nakon potresa: Suradnja s Austrijom kao put prema održivoj baštini
Upravo ta kombinacija starog i novog daje ovim prostorima jedinstvenu atmosferu. Oni više nisu samo mjesta bivše sakralne funkcije – oni su sada tople, prostrane oaze suvremenog života, koje poštuju povijest, ali nude udobnost današnjice.
Crkva u teretani, ili teretana u crkvi?
Prenamjena crkava u različite namjene nije novi trend, ali u posljednjih desetak godina postaje sve popularniji – pogotovo u urbanim sredinama gdje je sve manje prostora, a sve više interesa za očuvanje kulturne baštine.
Optimizacija životnog prostora u Nizozemskoj uobičajena je praksa. Crkve ćete pronaći posvuda, čak i u najmanjim selima. Ipak, mlađe generacije danas su većinom agnostičke. No crkve su i dalje tu – uglavnom neiskorištene.
Rješenje? Prenamjena. U hotele, teretane, pa čak i noćne klubove.
Fontevraud L’Hôtel, Anjou, Francuska
Kraljevska opatija Fontevraud, lokalitet pod zaštitom UNESCO-a, kroz povijest je imala brojne funkcije. Osnovana 1101. godine, stoljećima je bila središte poznate monaške zajednice. Godine 1804. Napoleon ju je pretvorio u jedan od najzloglasnijih zatvora u Francuskoj.
U 2013. godini, djelomično zahvaljujući ulaganju od 16 milijuna eura iz regije Pays de la Loire, opatija se ponovno transformirala – ovaj put u dizajnerski hotel s 54 sobe. Dizajneri Patrick Jouin i Sanjit Manku pažljivo su redizajnirali interijere samostana Saint-Lazare kako bi stvorili iznimno moderan hotelski prostor.
Povede li vas put u Belgiju, popijte pivu u crkvi!
Belgijski pivski bar Olivier Utrecht smješten je u nekadašnjoj skrivenoj crkvi Maria Minor, na adresi Achter Clarenburg. Mnogi elementi schuilkerka iz 1860. godine sačuvani su, poput oltara, svodova i orgulja, što ovo mjesto čini posebnim u Utrechtu.
Crkve s novom svrhom
U svijetu u kojem se sve više cijeni održivost i identitet prostora, prenamjena napuštenih crkava u funkcionalne prostore ima višestruku vrijednost. Ne samo da se time produžuje život građevinama koje bi možda propale, već se stvaraju prostori koji obogaćuju zajednicu – bilo kao domovi, teretane, knjižnice ili kulturni centri.
Bez obzira na namjenu, crkve u novom ruhu ostaju arhitektonski dragulji koji podsjećaju da svaki prostor – ako mu damo novu priliku – može ponovno živjeti.
naslovna fotografija: THE WALLSTREET JOURNAL
Arhitektura i dizajn
Obnova Zagreba nakon potresa: Suradnja s Austrijom kao put prema održivoj baštini
Nedavno održani stručni skup okupio je hrvatske i austrijske stručnjake kako bi razmijenili iskustva i tehnologije u području obnove povijesne arhitekture

Potres koji je 2020. pogodio Zagreb ostavio je iza sebe ozbiljna oštećenja, posebno na objektima koji čine temelj kulturnog identiteta grada. No, ta nesreća pokrenula je procese koji nadilaze pukotinu u zidu – otvorila je dijalog o važnosti obnove kulturne baštine, njezinoj održivosti, kontinuitetu i ulozi u budućnosti gradova.
Nedavno održani stručni skup okupio je hrvatske i austrijske stručnjake kako bi razmijenili iskustva i tehnologije u području obnove povijesne arhitekture. Beč i Zagreb – dvije europske metropole s bogatim arhitektonskim naslijeđem – suočavaju se sa sličnim izazovima, ali i različitim pristupima.

Obnova kulturne baštine: Hrvatska uči iz austrijskog modela
Austrija godinama ulaže u očuvanje svojih povijesnih zgrada kroz sustavne, planske procese. “U Austriji postoji velika tradicija redovite obnove, posebno kod zgrada koje pripadaju kulturnoj baštini”, istaknula je Snježana Turalija, suorganizatorica skupa. Dodaje kako Austrijanci raspolažu naprednim tehnologijama i proizvodima za brzu, učinkovitu i zelenu obnovu – pristup koji se želi prenijeti i u Hrvatsku.
Klimatske promjene dodatno pojačavaju potrebu za uvođenjem održivih rješenja. Ulaganje u obnovu kulturne baštine danas ne znači samo očuvanje izgleda, već i poboljšanje energetske učinkovitosti, sigurnosti i otpornosti na buduće ugroze.

Iskustvo Zagreba: od štete prema znanju
Na više od 500 objekata u Zagrebu provodila se obnova, od čega je 268 već završeno. Zagrebačka katedrala, kao jedan od najmonumentalnijih sakralnih objekata u Hrvatskoj, postala je simbol tog procesa. Njezin predsjednik programskog odbora Arhibau sajma, arhitekt Tihomil Matković, istaknuo je kako su europska sredstva bila ključan katalizator.
“Sreća u nesreći je što smo dobili značajna sredstva kroz EU fond solidarnosti, koja su omogućila obnovu brojnih kulturnih dobara – a proces se nastavlja”, ističe Matković, naglašavajući važnost kontinuiteta i sustavnog pristupa.

Znanje kao trajno ulaganje
Gerhard Schlattl, savjetnik za trgovinske odnose, podsjetio je kako Austrijanci gledaju na svoje zgrade kao naslijeđe koje treba trajati: “Mi gradimo za sadašnjost, ali obnavljamo za idućih 150 godina.”
Kao odgovor na dosadašnju praksu ad-hoc pristupa obnovi samo nakon nesreća, cilj suradnje s austrijskim partnerima jest stvaranje novog standarda – održivog, planskog i educiranog odnosa prema baštini.

Zajednička budućnost povijesnih gradova
U ovom trenutku, ukupna ulaganja u obnovu objekata pod zaštitom u Hrvatskoj dosežu 1,5 milijardi eura. I dok brojke pokazuju napredak, još je važnija poruka koju šaljemo – da obnova kulturne baštine nije trošak, već dugoročna investicija u identitet, sigurnost i kulturu.

Zahvaljujući znanju i tehnologijama koje nam dolaze iz Austrije, Hrvatska ima priliku ne samo popraviti ono što je stradalo, već izgraditi temelje za bolji, pažljiviji i dugoročno održiv odnos prema prostoru u kojem živimo.