Povežimo se

Arhitektura i dizajn

Martha Thorne otkrila nam je kako osvojiti arhitektonskog Oscara

Kako osvojiti Pritzkera – pitanje je to na koje odgovor želi znati većina arhitekata. Voljeli bismo ga znati i mi pa smo pitanje postavili na pravom mjestu. Razgovarali smo s bivšom izvršnom direktoricom tog takozvanog arhitektonskog Oscara, Marthom Thorne .

Šesnaest je godina Martha Thorne bila izvršna direktorica Pritzkerove nagrade. S tog se mjesta povukla u ožujku ove godine. Sada je samo dekanica IE Škole arhitekture i dizajna u Madridu. S obzirom na dugogodišnje iskustvo, bili smo sigurni da smo na pravoj adresi za saznati odgovor na pitanje – koji je tajni recept za osvajanje Pritzkera.

Martha-Thorne-dom-na-kvadrat
Martha Thorne

Trebamo znati što tražimo

„Nemam recept, ali mogu reći nekoliko stvari. Mislim da nagrada Pritzker kao bilo koje natjecanje ovisi o dvije stvari. Ovisi o žiriju i o poruci koju oni žele poslati te o širem socijalnom kontekstu“, objasnila nam je bivša izvršna direktorica Pritzkerove nagrade Martha Thorne.

Arhitekti Lacaton i Vassal imali su tu čast da im posljednjima uruči prestižnu nagradu. Žiri je rekao da njihov rad reflektira demokratski duh arhitekture. Martha Thorne možda nema tajni recept uspjeha, ali može dati pokoji savjet. Kaže da je od osvajanja nagrade puno važnije postaviti pitanje zašto netko želi dobiti nagradu.

dobitnici-arhitektonskog-Oscara

„Trebamo znati što tražimo. Je li to slava, je li to da budemo inspiracija drugima, slavlje… mislim da trebamo biti iskreni sa samima sobom što se nadamo postići s nagradom. Inače, nismo iskreni prema samima sebi, a možda nismo iskreni prema ljudima oko nas“, istaknula je Thorne.

Godinu ranije, dok je sve još bilo normalno, Pritzkera su dobile dvije žene – Yvonne Farrel i Shelley McNamara, jer su bez velikih i lakomislenih gesti uspjele projektirati zgrade koje su monumentalne kad je to prikladno, ali istovremeno i detaljne tako da u njima postoje intimni prostori stvarajući zajednicu unutar njih.

Kakvo je stanje u arhitekturi danas?

„Mislim da je arhitektura trenutno u krizi ili procesu promjene. Ono što je važno da se mijenja brzo. Vidjeli smo ogromne učinke COVID—a koji su nas učinili osjetljivijima na naše fizičko okruženje. Smatram da je za arhitekte kratkoročno važno da prihvate povezanost individue, zajednice i okoliša te da objasne ljudima tu intimnu vezu i mogućnost njezina poboljšanja. Kako da je učinimo udobnijom i korisnom“, kazala je Thorne.

Srednjoročno, treba misliti na globalno zatopljenje jer zgrade imaju popriličan doprinos po tom pitanju.

„Rekla bih da danas gledam na arhitekturu iz pomalo drugačije perspektive. Mislim da sam osjetljivija zbog svoje uloge dekanice u IE Školi arhitekture i dizajna i puno sam zabrinutija zbog konteksta u kojem radimo, zbog budućnosti i koja će biti uloga mladih ljudi u arhitekturi“, objasnila je.

Martha Thorne sadašnjim poslom uvelike oblikuje buduće arhitekte

Thorne nam je kazala kako je oprezni optimist i kako vjeruje da je obrazovanje ključ preobrazbe ljudi i svijeta. „Mislim da obrazovanjem budućim arhitektima trebamo dati alat, razumijevanje i mudrost. Ne možemo studentima reći što da naprave ili kako, ali možemo opremiti sa svime što trebaju kako bi se mogli suočiti s nesigurnim i ponekad zastrašujućim budućim svijetom. I ako to napravimo dobro, nemam sumnje da će ih obrazovanje transformirati kao pojedince i da će utjecati na ostatak društva“, rekla je Thorne za Dom na kvadrat.

A da bi arhitekti mogli izgraditi svoje projekte potrebni su im vrhunski materijali. Jedan od vodećih svjetskih dobavljača građevinskog materijala Wienerberger omogućio je produkciju razgovora s američkom arhitekticom. Za današnju gradnju važna su sustavna rješenja, bilo da je riječ o zidnim sustavima, krovnim, fasadnim ili dizajnu vanjskog prostora. Jer svi vole kada kompletno rješenje mogu pronaći na jednom mjestu.

Razgovor s Marthom Thorne omogućio je Wienerberger.

wienerberger-logo

www.wienerberger.hr

Dani Orisa

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Arhitekti i arhitektonski projekti

Od mračnog hodnika do svijetlog, otvorenog interijera: Pogledajte kako je ovaj stan dobio potpuno novi doživljaj prostora

Projekt potpisuje arhitektonski studio šen, koji je kroz novi raspored i pažljivo odabrane materijale prostoru dao potpuno novu logiku

Stan iz 70-ih na zagrebačkim Ravnicama, u neposrednoj blizini parka Maksimir, prošao je temeljitu transformaciju koja pokazuje koliko kvalitetna adaptacija stana može promijeniti način života. Projekt potpisuje arhitektonski studio šen, koji je kroz novi raspored i pažljivo odabrane materijale prostoru dao potpuno novu logiku.

Zašto se u nekim domovima osjećamo bolje nego u drugima? Odgovor je u rasporedu

Iako je stan i u izvornom stanju imao značajnu prednost, obilje prirodnog svjetla i pogled na krošnje, njegova unutarnja organizacija to nije pratila. Upravo je zato adaptacija bila usmjerena na oslobađanje prostora, smanjenje komunikacijskih zona i stvaranje protočnog, suvremenog interijera.

Renovacija stana prije i poslije: od zatvorenog tlocrta do protočnog prostora

Stan je prije adaptacije bio ispunjen pregradama, a velik dio površine zauzimao je hodnik. Takav raspored bio je tipičan za razdoblje gradnje, no u suvremenom načinu života pokazao se kao ograničavajući.

“Stan smo zatekli s velikim udjelom hodnika i nizom pregrada koje su ograničavale njegov potencijal”, objašnjava arhitekt.

Fotografije postojećeg stanja, foto: Luka Šen

Prostorije su bile jasno odvojene – dvije spavaće sobe, kuhinja, dnevni boravak i kupaonica – ali njihov međusobni odnos nije omogućavao maksimalno korištenje svjetla i prostora. Dnevna zona, iako smještena uz otvore, nije u potpunosti koristila potencijal prirodnog osvjetljenja.

Nakon adaptacije stana uklonjen je višak pregrada, a prostor je dobio novu protočnost. Razlika između prije i poslije najviše se očituje u dojmu – interijer je danas otvoreniji, svjetliji i vizualno povezan.

foto: Luka Šen

Lounge umjesto hodnika

“Postojeći raspored soba, s obzirom na raspodjelu otvora, pokazao se kao logična osnova za novo rješenje. Polazišna točka bila je pojačati prisutnost svjetla i pogleda na krošnje”, ističe arhitekt.

Umjesto klasičnog hodnika uveden je centralni prostor koji funkcionira kao svojevrsni lounge – linearna zona koja povezuje sve dijelove stana. Upravo taj prostor postaje ključna točka interijera i najveća promjena u odnosu na izvorni tlocrt.

Lounge više nije samo komunikacija, već aktivni dio stana. Opremljen je klupama, diskretnom rasvjetom i ogledalom koje reflektira svjetlo i dodatno produbljuje prostor.

Posebnu fleksibilnost omogućuju klizna vrata pune širine, koja prostor po potrebi zatvaraju ili otvaraju. Time stan postaje prilagodljiv različitim scenarijima – od otvorenog dnevnog prostora do intimnijih cjelina.

foto: Luka Šen

Više svjetla i povezanost s okolinom

Jedan od glavnih ciljeva projekta bio je naglasiti prirodno svjetlo kao ključni element interijera. To je postignuto premještanjem spavaćih soba prema središtu stana, čime su pročelja oslobođena za dnevne zone.

Rezultat je prostor u kojem svjetlo prodire dublje u interijer, dok pogled na zelenilo Maksimira postaje sastavni dio svakodnevnog iskustva. Stan koji je prije djelovao zatvoreno danas odiše prozračnošću i smirenošću.

Pametna organizacija servisnih prostora

Uz sjeverni nosivi zid organiziran je kompaktan servisni blok koji uključuje ulazni prostor, kupaonicu i kuhinju. Smanjenjem tih zona na optimalne dimenzije oslobođen je dodatni prostor za dnevne funkcije.

Kuhinja je pritom značajno povećana i danas djeluje kao ravnopravan dio stana. Nekada izdvojena i ograničena, sada je funkcionalnija i vizualno povezana s ostatkom interijera.

Materijali i boje: ravnoteža između neutralnog i naglašenog

Interijer se temelji na neutralnoj paleti – bijelim zidovima i svijetlom mikrocementu koji se proteže kroz većinu prostora. Takva baza omogućuje kontinuitet i naglašava prostornu protočnost.

Središnje zone, poput spavaćih soba, dodatno su naglašene parketom koji unosi toplinu i jasno definira različite funkcionalne cjeline.

Karakter prostoru daju pažljivo uvedeni akcenti – kuhinja u desaturiranoj zelenoj boji te crveni stolarski elementi u loungeu i kupaonici. Namještaj je većinom odabran u smirenim tonovima kako bi se postigla ravnoteža između dinamike i jednostavnosti.

foto: Luka Šen

Prostor je dodatno obogaćen biljkama, umjetninama i detaljima, među kojima se ističe rad „Crvena zemlja“ autora Tomislava Šen.

Adaptacija stana kao primjer suvremenog stanovanja

Ovaj projekt jasno pokazuje kako adaptacija stana može nadmašiti estetsku razinu i postati alat za unapređenje kvalitete života. Bez povećanja kvadrature, prostor je dobio novu funkcionalnost, više svjetla i veću fleksibilnost.

foto: Luka Šen

Uklanjanjem suvišnih pregrada i uvođenjem prilagodljivih zona stvoren je interijer koji odgovara suvremenim potrebama – otvoren, ali istovremeno intiman kada je to potrebno.

Ova adaptacija pokazuje da ključ kvalitetnog stanovanja nije u veličini prostora, već u promišljenom rasporedu.

Parcijalna adaptacija stana sve je češći izbor kada budžet ne dopušta sve – pogledajte kako to rješava naša omiljena arhitektica

Nastavite čitati

Arhitekti i arhitektonski projekti

Stan na Srebrnjaku osvojio BIG SEE nagradu: Suvremeni interijer s pogledom na prirodu

Zagrebački stan ističe se promišljenom organizacijom prostora, korištenjem prirodnog svjetla i jasnim odnosom između interijera i okoline.

stan srebranjak big see

Stan na Srebrnjaku dobitnik je BIG SEE nagrade za dizajn interijera u kategoriji stanovanja. Projekt je realiziran u Zagrebu, a prepoznat je kao primjer kvalitetnog i promišljenog oblikovanja suvremenog stambenog prostora.

Nalazi u novijoj zgradi smještenoj na padini, s pogledom na zelenu dolinu, a njegova pozicija i orijentacija uvelike su utjecale na organizaciju interijera.

Dječja poliklinika Helena osvojila BIG SEE nagradu za inovativan pristup dizajnu

Arhitektica s vizijom iza projekta

Projekt potpisuje arhitektica Sandra Meštrović, koja u svom radu razvija prostorne koncepte usmjerene na korisnika i njegov doživljaj prostora. U središtu svakog projekta nalazi se čovjek, a svaki element promišljen je s ciljem stvaranja funkcionalnog i kvalitetnog okruženja.

Prepoznatljiva je po suptilnom minimalističkom izrazu, u kojem naglasak stavlja na pažljivo birane elemente, svjetlo i atmosferu, izbjegavajući suvišne detalje.

Kao arhitektica i dizajnerica interijera s više od 30 godina iskustva, obrazovala se u području arhitekture te dodatno usavršavala u Firenci i Milanu. Njezin rad obilježava spoj arhitekture i scenografije, zbog čega prostor promatra kao cjelovito i iskustveno oblikovano okruženje.

Upoznajte arhitekticu Sandru Meštrović, zaljubljenicu u visoku modu i interijere

Jasna podjela prostora i logična organizacija

Stan je organiziran kroz tri etaže, s centralno smještenim ulazom koji dijeli prostor na dnevnu i noćnu zonu. Ulazni dio nalazi se na srednjoj razini, dok su pomoćni sadržaji poput praonice i spremišta smješteni u donjoj etaži.

Glavni dnevni prostor smješten je na gornjoj razini, čime se maksimalno iskorištava prirodno svjetlo i pogled. Stan je orijentiran na sve četiri strane svijeta, s dominantnom zapadnom orijentacijom dnevnog prostora.

Stan u središtu Zagreba iz 1912. obara s nogu

Konstrukcija kao polazište dizajna

Zgrada je izvedena u armiranobetonskoj konstrukciji s vidljivim gredama, koje su postale važan element u oblikovanju interijera. Strukturna mreža korištena je kao osnova za oblikovanje prostora i koloristički koncept.

Tamnije nijanse povlače konstrukciju u pozadinu, dok svjetliji tonovi i naglašeni elementi usmjeravaju fokus na prostor i pogled prema van.

U interijer su integrirani i sustavi grijanja i hlađenja u stropu, što dodatno doprinosi čistoći prostora i vizualnoj jednostavnosti.

Prostor usmjeren prema svjetlu i pogledu

Dnevni prostor otvoren je prema eksterijeru, s naglaskom na povezivanje interijera i krajolika. Velike staklene površine omogućuju kontinuiran dotok prirodnog svjetla i vizualnu povezanost s okolinom.

Boravak, kuhinja i blagovaonica oblikovani su kao jedinstvena cjelina, dok su spavaće sobe smještene u odvojenom, mirnijem dijelu stana.

BIG SEE nagrada kao potvrda kvalitete

Projekt je nagrađen BIG SEE nagradom za dizajn interijera, čime je potvrđena njegova vrijednost u kontekstu suvremenog stanovanja. BIG SEE platforma okuplja projekte iz područja arhitekture, dizajna i kreativnih industrija te prepoznaje rješenja koja se ističu kvalitetom, konceptom i izvedbom.

Stan na Srebrnjaku predstavlja primjer suvremenog pristupa oblikovanju stambenog prostora, u kojem su prostorna organizacija, konstrukcija i orijentacija ključni elementi dizajna. Projekt pokazuje kako arhitektonska rješenja i interijer mogu djelovati kao cjelina, stvarajući funkcionalan i jasno definiran životni prostor.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama