Arhitektura i dizajn
Kada nas očekuje gradnja nulte emisije CO2?
Zadnje tri godine projektiraju se zgrade po kriteriju gotovo nulte energije, a očekuje se da će se do kraja 2027. projektirati zgrade nulte energije. Na tu je temu u Zagrebu održan stručni skup s ciljem edukacije te promicanja znanosti i inovacija.
Brojne novosti u vezi energetske učinkovitosti
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Klaster za energetsku učinkovitost i održivost u zgradarstvu – nZEB.hr, u sklopu aktivnosti Stručnog usavršavanja arhitektonskog fakulteta, održali su cjelodnevni stručni skup pod nazivom Zero Emission Buildings.

Zoran Veršić, profesor na Katedri za arhitektonske konstrukcije i zgradarstvo, i prodekan za poslovanje, kazao je da je cilj svih skupova koji su do sad organizirali taj da se ukaže na novosti i novine koje se tiču energetske učinkovitosti u zgradarstvu, održivosti, primjene novih materijala, suradnje znanosti, gospodarstva, inicijative i upoznavanje s time stručne, a i šire javnosti.

Stručni skup nastavak je rada na edukaciji, promicanju znanosti i inovacija te unapređenju stanja tehnike, proizvoda, materijala i usluga poveznih s energetskom učinkovitosti i održivosti u zgradarstvu.
Nacionalni plan za oporavak i otpornost
Na skupu je sudjelovalo mnoštvo predavača među kojima su bili i predstavnici Ministarstva graditeljstva, prostornoga uređenja i državne imovine. Jedna od tema bila je i strategija Nacionalnog plana za oporavak i otpornost.

“Mi kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti financiramo kompletan iznos izrade strategije. Za sada je 19 gradova i općina na potresnim područjima dobilo taj novac. Oni moraju donijeti svoje strategije do kraja ove godine. Međutim, to je samo pilot projekt. I dalje ćemo mi financirati izradu tih strategija i naravno, one će se kontinuirano donositi za sve ostale, ovo je samo rok za one koje su dobili sto posto financiranja”, kazala je Ines Androić Brajčić, načelnica sektora za programe EU.

Rokovi se moraju poštivati
U slučaju da gradovi i općine ne donesu strategije u propisanom roku, za to se neće imati razumijevanja.
U tom slučaju morat će vratiti novac, odnosno neće im biti isplaćen novac za to. Kada je programiran Nacionalni plan oporavka i otpornosti, određen je niz indikatora koji se moraju ispoštovati i koji su Republici Hrvatskoj uvjet za isplatu novca. Kada ti indikatori budu ispunjeni, tada se dobiva ostatak novca.

Zeleni projekti
Fokus predavanja Uprave za energetsku učinkovitost projekte i programe europske unije bio je na pravilu „Ne čini značajnu štetu“.
“Pravilo koje nam služi da dokažemo da je određena investicija zelena jest da ne ugrožava okolišne ciljeve, a da značajno doprinosi ublažavanju klimatskih promjena, poticanju kružnog gospodarenja, bio raznolikosti i tako dalje”, rekla je Irena Križ Šelendić, ravnateljica uprave za energetsku učinkovitost projekte i programe Europske unije.

U praksi to znači da dobivanjem potpore iz EU iz određenih fondova, glavni projektant ispunjava određene obrasce kojima dokazuje da je njegov projekt zelen. Pri čemu mora dokazati energetske uštede, a izvođači se držati pravila za odvoz otpada te gradnju bez otrovnih tvari.
Zadatak je na sudionicima u gradnji, a za investitore je to jedna informacija kada odabiru investiciju u što će investirati svoj novac da ga zapravo investiraju u zelene projekte.
Pravila kojih se trebaju pridržavati
Važno je reći da je mnogo pravila koja se odnose na način izvođenja radova i skladištenje otpada u hrvatskim propisima postoje već neko vrijeme.


“Ono što je najbitnije je da mi na razini svake naše komponente kad obnavljamo zgrade moramo postići trideset posto uštede primarne energije, a za svaku zgradu smo stavili pedeset posto toplinske, a da to nije nerealno vidi se iz našeg poziva za više stambene zgrade gdje su ti ciljevi premašeni gotovo dvostruko. Tamo gdje smo tražili trideset posto dobili smo šezdeset posto ušteda, gdje smo tražili pedeset, prosjek je sedamdeset. Ti ciljevi se mogu dostići pametnim projektiranjem”, kazala je Irena Križ Šelendić.
Kod pametnog projektiranja, ne smijemo propustiti priču o zgradama bez emisija CO2. Mnogi su izrazili svoje sumnje da je Hrvatska spremna usvojiti sve što je potrebno kako bi postigla te standarde.

Očekuju se novi ciljevi kojima treba težiti
“nZeb standard 2012. bio je zadan kao nešto što će doći, odnosno kao obavezna primjena od 2019. odnosno 2020. godine. Sad smo u 2023. godini, gradimo, projektiramo zgrade po kriteriju zgrada gotovo nulte energije. Ovo je najava ciljeva koji će se morati u dogledno vrijeme ostvarivati kad dosegnemo to, a onda će vrlo vjerojatno postojati opet neki novi ciljevi kojima će se težiti”, objašnjava Zoran Veršić.
Sudionici konferencije potvrđuju spremnost svih dionika u procesu gradnje na nove proizvode i materijale koji će utjecati na smanjenje emisije ugljičnog dioksida, a u tom kontekstu ZEB uistinu ne bi trebao predstavljati problem.
Arhitektura i dizajn
Suvremeni luksuz – kada muzeji postaju inspiracija za interijere
„Prostor nije samo zid i namještaj. To je produžetak našeg identiteta. Kad u njega unesemo emociju, predmet s pričom, on počinje govoriti o nama“
Muzeji čuvaju povijest, stilove i emocije epoha koje su oblikovale svijet. No, posljednjih godina oni postaju mnogo više od mjesta sjećanja – postaju inspiracija za dizajn prostora u kojima živimo danas. Nakon desetljeća minimalizma i neutralnih interijera bez osobnosti, u dizajn se vraća ono što ima sloj, teksturu i priču.
Zašto je naš svijet postao siv? Psihološki učinak boja na našu svakodnevnicu
U tom kontekstu rađa se novi pojam estetike: suvremeni luksuz – elegancija koja ne vrišti, nego govori tiho i sigurno.
To je luksuz koji kombinira nasljeđe umjetnosti i arhitekture s modernim načinom života, stvarajući interijere koji su profinjeni, ali topli, promišljeni, ali pristupačni.

Od muzejskih zbirki do suvremenog doma
Muzeji čuvaju predmete, stilove i priče koji su oblikovali vrijeme, ali sve češće služe i kao inspiracija suvremenim interijerima. Nakon desetljeća minimalizma i funkcionalnosti, dizajn se vraća onome što ima sloj, emociju i značenje.
„Zapravo mislim da je to prekrasan povratak onom što je bezvremensko. Nakon godina minimalizma i tehnologije, ljudi ponovo traže toplinu, priču i teksturu“, kaže Maša Kovač, vlasnica Mashroom trogvina.
Moderna klasika – kako prepoznati i primijeniti bezvremenski stil u svom domu
Taj povratak vidi se i u novoj kolekciji brenda Eichholtz, poznatog po sposobnosti da klasične motive interpretira kroz suvremeni dizajn. Njihova najnovija suradnja s legendarnim Metropolitan Museum of Artom (The Met) iz New Yorka donosi jedinstvenu spojnicu između umjetnosti i svakodnevnog života.
Kolekcija „Eichholtz x The Met“ nadahnuta je arhitekturom, umjetničkim djelima i povijesnim predmetima iz zbirki muzeja – od skulpturalnih oblika do tekstura i proporcija klasičnih građevina. Sofe, stolovi i rasvjeta iz kolekcije ne imitiraju prošlost, nego je reinterpretiraju, spajajući monumentalnost i funkcionalnost u suvremeni kontekst.
„Dizajn i umjetnost oduvijek su povezani. Suradnja s Metom daje kolekciji posebnu dimenziju. To nije samo estetika. Svaki komad ima svoju priču, inspiraciju u umjetnosti, ali prilagođenu današnjem životu“, objašnjava Kovač.
Suvremeni luksuz između umjetnosti i svakodnevice
Upravo kroz ovakve projekte definira se pojam suvremeni luksuz – estetika koja spaja povijesnu dubinu i suvremenu jednostavnost. Povijesni motivi i proporcije prenose se u novi kontekst, u kojem linije postaju pročišćene, teksture slojevite, a materijali taktilni.
„Kad dizajner prenese povijesni motiv u suvremeni kontekst, dobije se komad koji ima prisutnost. On nije samo funkcionalan – on ima stav“, ističe Kovač. „U Eichholzu se to vidi. Svaki predmet ima dozu skulpturalnosti, gotovo kao mali umjetnički objekt.“
Deset slika koje su promijenile način na koji gledamo svijet
Takvi interijeri ne žele pokazivati raskoš, već ju suptilno dočaravaju kroz osjećaj ravnoteže i osobnost prostora. To je suvremeni luksuz koji se ne mjeri cijenom, nego emocijom – prostor koji ne djeluje kao izložba, nego kao topli, prozračni dom s karakterom.
Refleksija, svjetlost i prirodni kontrasti
Jedna od ključnih odlika suvremenog dizajna postala je refleksija. Zrcala, metalne površine i rasvjeta nisu samo dekor, već alati za stvaranje dinamike i osjećaja prostranosti.
„Refleksija je fascinantna stvar. Ogledala i metali unose svjetlost, šire prostor, stvaraju dinamiku i energiju, a psihološki daju osjećaj prozračnosti i luksuza“, kaže Kovač.

No, svaki sjaj traži protutežu. „Ako imamo puno sjaja, trebamo kontrast – nešto prirodno, toplo. Drvo, tkanina, kamen. To je ono što prostoru daje dušu“, objašnjava ona. Upravo ta ravnoteža između reflektirajućih i taktilnih materijala stvara harmoniju između suvremenog i klasičnog, između svjetla i sjene, hladnog i toplog.

Toplina prirodnog – srce svakog interijera
U suvremenom luksuzu materijali igraju glavnu ulogu. Nisu to više hladne površine i sterilni tonovi, nego teksture koje pozivaju na dodir.
„Ljudi danas traže ugodu, ali i estetiku. Spoj sjajnog i prirodnog stvara savršen balans. Prostor izgleda profinjeno, ali se u njemu osjećate opušteno“, kaže Kovač.
Drvo, lan, kamen i baršun ponovno se vraćaju u interijere. Njihova taktilnost i toplina daju prostorima osjećaj doma, dok metal, staklo i ogledala unose dozu svježine i svjetlosti. U toj ravnoteži između luksuza i prirodnosti nastaje interijer koji nije hladan, nego živ i blizak – prostor koji diše.

Umjetnost življenja
„Prostor nije samo zid i namještaj. To je produžetak našeg identiteta. Kad u njega unesemo emociju, predmet s pričom, on počinje govoriti o nama“, zaključuje Maša Kovač.
7 dizajnerskih sofa i fotelja koje obožavaju arhitekti i stilisti interijera
Upravo zato suvremeni luksuz nije prolazni trend, nego način življenja – promišljen, topao i duboko osoban. Kada dom postane spoj povijesti, teksture i svjetlosti, nastaje interijer koji ne stari, nego raste zajedno s onima koji u njemu žive.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Zeleni krovovi i vertikalni vrtovi – spoj arhitekture i prirode
U svijetu u kojem beton i staklo dominiraju horizontom, zeleni krovovi i vertikalni vrtovi vraćaju prirodu u gradska središta.
Život u gradu donosi brojne prednosti poput dostupnosti kulturnih sadržaja, blizine škola, vrtića i poslovnih prilika. Ipak, jedan od njegovih najvećih nedostataka nesumnjivo je odvojenost od prirode i nedostatak zelenila. Srećom, moderna arhitektura pronašla je način da i u prenapučenim gradovima ponovno približi čovjeka prirodi. Zeleni krovovi i vertikalni vrtovi postali su svjetski trend, a sve češće ih susrećemo i u Hrvatskoj. Ti projekti ne samo da uljepšavaju urbani prostor, već pridonose i boljoj mikroklimi, pročišćavanju zraka te stvaranju ugodnijeg životnog okruženja.
Zeleni krovovi: Urbane oaze koje hlade grad i oživljavaju prostor
Krovni vrtovi za povratak prirode u urbanim sredinama
U nastavku donosimo nekoliko najimpresivnijih primjera koji pokazuju kako arhitektura i priroda mogu savršeno koegzistirati.

Photo: Patrick Bingham-Hall, Skyshot Pte Ltd, courtesy of WOHA
Parkroyal Collection Pickering – Singapur
Rad arhitektonskog studija WOHA, smješten u srcu Singapura, plijeni pažnju svojim raskošnim zelenim terasama. Projekt dokazuje da i u gusto naseljenim gradskim centrima možemo ne samo zadržati zelenilo, već i povećati količinu zelenih površina, i to na vizualno upečatljiv i održiv način. Inspiraciju za ovaj projekt arhitekti su pronašli u obližnjem Hong Lim Parku i rižinim terasastim poljima jugoistočne Azije. Zgrada koristi napredne ekološke tehnologije poput prirodne ventilacije i solarno napajanog sustava navodnjavanja. Ovakav pristup nagrađen je Singapurskom Green Platinum ocjenom, najvišim nacionalnim ekološkim certifikatom.

Photo by: Dimitar Harizanov, courtesy of Boeri Studio
Il Bosco Verticale – „Vertikalna šuma“ u Milanu
Jedan od najpoznatijih svjetskih primjera održive urbane arhitekture je milanski Bosco Verticale – „vertikalna šuma“. Osmislili su je Stefano Boeri, Gianandrea Barreca i Giovanni La Varra. Dva nebodera visine 80 i 112 metara dom su za više od 400 velikih stabala, 11.000 trajnica i 5.000 grmova. Ovaj pionirski projekt transformirao je milanski horizont i donio novu razinu bioraznolikosti u središte metropole. Zahvaljujući inovativnom pristupu, Bosco Verticale je 2014. osvojio International Highrise Award, a godinu kasnije proglašen je najljepšim i najinovativnijim neboderom na svijetu prema Council on Tall Building and Urban Habitat.
Namba Parks – prirodna oaza u Osaki
Kada su arhitekti studija Jerde Partnership dobili zadatak redefinirati identitet Osake, odgovorili su projektom koji spaja arhitekturu i prirodu na jedinstven način. Namba Parks proteže se uz poslovnu i rezidencijalnu zgradu visine 30 i 40 katova, dok se ispod krovnog parka smjestio komercijalni centar. Park počinje u razini ulice i postepeno se uzdiže prema vrhu, stvarajući osjećaj šetnje kroz prirodni pejzaž unutar urbanog okruženja. Projekt je postao simbol modernog japanskog pristupa koji slavi interakciju ljudi, kulture i rekreacije.
Hrvatski primjeri zelenih arhitektonskih oaza
I u Hrvatskoj sve više projekata spaja luksuz, održivost i prirodu. Neki od njih postali su pravi primjeri urbane i turističke harmonije.

Photo by: Jure Živković, curtesy of 3LHD
Park kneževa – zeleni urbani koncept u Zagrebu
Park kneževa u Zagrebu jedan je od najmodernijih stambeno-poslovnih kompleksa u Hrvatskoj koji arhitekturu promatra kroz prizmu održivog razvoja. Projekt je djelo renomiranog arhitektonskog studija 3LHD, poznatog po suvremenom pristupu koji povezuje javni prostor, pejzaž i arhitekturu u harmoničnu cjelinu. Kompleks uključuje prostrane zelene površine, drvorede i mirne pješačke zone koje unose dašak prirode u samo središte grada. Poseban naglasak stavljen je na očuvanje prostora za druženje i boravak na otvorenom, a stambene zgrade okružene su pažljivo uređenim vrtovima i travnjacima koji stanovnicima omogućuju svakodnevni kontakt s prirodom bez napuštanja urbanog okruženja.

Grand Park Hotel Rovinj – luksuz u simbiozi s prirodom
Smješten uz marinu i s pogledom na starogradsku jezgru Rovinja, Grand Park Hotel Rovinj primjer je kako luksuzna arhitektura može biti u potpunoj harmoniji s okolišem. Projekt potpisuje hrvatski arhitektonski studio 3LHD, dok je za dizajn interijera zaslužan poznati talijanski arhitekt i dizajner Piero Lissoni. Zgrada se savršeno uklapa u mediteranski pejzaž zahvaljujući kaskadnim zelenim terasama i obilju autohtonog bilja koje prekriva krovove i pročelja. Svaki kat otvara se prema moru i prirodi, stvarajući dojam da se hotel „stapa“ s obalom. Ovaj pristup ne samo da smanjuje vizualni utjecaj zgrade, već posjetiteljima pruža osjećaj boravka u prirodnom resortu, a ne u urbanom hotelu.
Hotel Bellevue Lošinj – spoj zdravlja, mora i zelenila
Na Lošinju, otoku poznatom po svojoj ljekovitoj mikroklimi, mirisima borova i raskošnoj vegetaciji, nalazi se Hotel Bellevue – suvremeno redizajnirana inačica nekadašnjeg hotela Zdravka Bregovca iz 1966. godine. Projekt rekonstrukcije i modernizacije potpisuje arhitektonski tim Rusanov ured, koji je pažljivo obnovio prepoznatljive obrise zgrade i prilagodio ih današnjim standardima luksuza i održivosti. Hotel je okružen borovom šumom i hortikulturno uređenim vrtovima koji unose svježinu i miris mediterana u svaki kutak. Zeleni krovovi i terase s pogledom na more čine Bellevue idealnim spojem luksuza i ekološke osviještenosti, naglašavajući ravnotežu između suvremenog dizajna i prirodnog okruženja.
Zeleni krovovi i održivi arhitektonski projekti nisu samo estetski dodatak – oni su nužnost budućnosti. Bilo da se radi o svjetskim metropolama poput Milana i Singapura, ili o hrvatskim primorskim biserima poput Rovinja i Lošinja, spoj arhitekture i prirode donosi novi način življenja – skladniji, zdraviji i održiviji.





