Arhitektura i dizajn
Hoće li umjetna inteligencija ostaviti dizajnere bez posla?
Umjetna inteligencija ili AI pojavila se kao transformirajuća snaga u području dizajna interijera revolucionirajući način na koji se prostori koncipiraju, planiraju i dovode u život. Unatoč uvriježenom mišljenju da umjetna inteligencija napravi kompletan dizajn uglavnom se koriste generativni alati, odnosno napredna analiza podataka.
Kako nam AI pomaže u dizajnu prostora
Timi Kovačević, konzultant za uređenje poslovnih prostora, umjetnu inteligenciju koristi na projektima gdje se analiziraju veliki skupovi podataka. Proučavamo kako ljudi koriste prostor, proučavamo kad dizajniramo hotele različite recenzije, proučavamo kretanje ljudi kroz prostor, odnosno pratimo okupiranost. Uz tu tehnologiju i primjenu pametnih senzora koji su integrirani unutar prostora, dobiju se nevjerojatne količine podataka i u konačnici stvara se određena predikcija i scenariji što bi trebalo učiniti kako bi prostorni resursi bili učinkovitiji i samo korisničko iskustvo bilo puno bolje prilikom boravljenja u određenim prostorima, objasnio je Timi Kovačević iz tvrtke DC&T.
Korištenjem AI algoritama generiraju se i procjenjuju različite konfiguracije prostorije uzimajući u obzir njene dimenzije te korisničke preferencije, što omogućuje optimalno iskorištavanje prostora i uvelike štedi vrijeme.
Kad govorimo o istraživanju na koji način ljudi koriste prostor, primjerice ako se radi o uredskom prostoru, hotelskom, poliklinici ili slično, možemo generirat informacije o interakciji unutar pojedinih prostora, bihevioralnog ponašanja i pratit na koji način korisnici ostvaruju interakciju unutar prostora, ali isto tako, kada pričamo o hotelskoj industriji, vi uz takve alate jednostavno možete generirati recenzije, korisnička iskustva iz tisuće različitih recenzija i s takvim informacijama možete donosit puno bolja, kvalitetnija dizajnerska rješenja i prilagođenija samom korisniku, izjavio je Timi Kovačević za Dom na kvadrat.
Više vremena za kreativni proces umjesto administracije
DC&T projektni tim umjetnu inteligenciju koristi od samog početka što im je donijelo mnoge benefite.
Koristeći umjetnu inteligenciju ubrzali smo procese, čak i za više od 30 posto i naši timovi danas se puno više mogu fokusirat na kreativne proces, a manje vremena potrošiti na administraciju.
Neki alati koje pokreće umjetna inteligencija mogu predložiti paletu boja i tekstura koje bi pristajale nekom prostoru, što također funkcionira na analizi dizajnerskih trendova i postojećih dekora. No, to ne znači da će dizajneri interijera u budućnosti biti zamijenjeni umjetnom inteligencijom.
Ja baš mislim suprotno. Dizajneri interijera će u konačnici, potencijalno imat i više posla ukoliko će prigrlit nove alate i nove tehnologije. Ono što vidimo je da definitivno industrija arhitekture i dizajna se mijenja na bolje jer danas s takvim alatima možemo biti kreativniji, financijski povoljniji ali isto tako, možemo bit i brži, odnosno možemo paralelno vodit puno više projekata nego što je to bilo prije upotrebe takve tehnologije, objasnio je Kovačević.
Umjetna inteligencija pomaže dizajnerima pronaći inspiraciju iz raznih izvora, a analizom uzoraka i elemenata, predložiti kreativni smjer kretanja u projektu, no, Timi smatra da ipak neće moći u potpunosti zamijeniti čovjeka.
Definitivno tu će uvijek bit suradnja zapravo čovjeka i kreativnih timova kao takvih, ne mislim da će umjetna inteligencija u potpunosti zamijenit ali definitivno će olakšat, ubrzat će procese, naravno trebamo razdvojit arhitekturu i dizajn između možda rezidencijalnih nekretnina i komercijalnih prostora gdje su puno kompleksniji projekti, gdje su puno drugačiji budžeti i tako dalje, a taj jedan aspekt gdje će tehnologija zapravo biti jedina ta koja će vam ponudit neki dizajn, no čovjek će uvijek tu morat napravit određeno budžetiranje, građevinski dio i slično te zato smatram da će ljudski faktor biti nužan kako se u konačnici implementirali takvi projekti, rekao je Kovačević.
Gdje nam sve umjetna inteligencija može pomoći
Ugradnjom pametnih sustava u kuće, AI će optimizirati rasvjetu, temperaturu i druge čimbenike kako bi se smanjila potrošnja energenata i ugljikova otiska. Analizom povijesnih podataka i trenutnih tržišnih uvjeta, umjetna inteligencija može predvidjeti nadolazeće trendove i stilove. Osim toga, moguće je pokrenuti virtualne pomoćnike koji će obavljati rutinske poslove, oslobađajući više vremena za kreativno razmišljanje.
Definitivno je ova tehnologija, kao i sve prijašnje tehnologije koje su imale svojevrsnu revoluciju, treba vrijeme za prihvaćanje, da se ljudi aklimatiziraju i u konačnici vide benefite i što to donosi za kvalitetu njihovih života. Tek nakon te neke tranzicije vjerujemo da će to bit u svakodnevnici i da će to bit na razini od fizičkih osoba do kompletne primjene u poslovanju, izjavio je Kovačević.
Integracija umjetne inteligencije u dizajn interijera pruža brojne prednosti za dizajnere i klijente, a svakodnevnim razvojem, obećavajući je alat za bolju budućnost.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Najiščekivaniji arhitektonski projekti u 2026. godini
Riječ je o godini u kojoj se arhitektonske vizije napokon pretvaraju u stvarnost – vidljivu, opipljivu i trajnu
Godina 2026. bit će iznimno važna za suvremenu arhitekturu. Nakon dugih planiranja, višegodišnjih gradnji i brojnih odgoda, svijet će napokon dobiti niz konkretnih, dovršenih arhitektonskih projekata koji već sada izazivaju globalnu pažnju. Riječ je o građevinama koje ne donose samo nove vizure gradova, već i nove standarde u projektiranju, tehnologiji i odnosu prema prostoru.
U nastavku donosimo pregled najiščekivanijih arhitektonskih projekata u 2026. godini – koje će se moći posjetiti, koristiti i doživjeti.
1. Sagrada Família – završetak stoljetne gradnje
Barcelona, Španjolska
Jedan od najpoznatijih arhitektonskih projekata u povijesti konačno bi trebao biti dovršen 2026. godine, točno sto godina nakon smrti Antonija Gaudíja. Završetkom središnjeg tornja visine 172,5 metara, Sagrada Família postaje najviša crkva u Europi.
Ova građevina ostaje jedinstven primjer arhitekture koja spaja prirodne oblike, sakralnu simboliku i konstrukcijsku inovaciju, a njezin dovršetak jedan je od najznačajnijih arhitektonskih događaja desetljeća.
2. The Line – prvi završeni segmenti linearnog grada
NEOM, Saudijska Arabija
Projekt koji je od samog početka izazvao globalne rasprave ulazi u svoju prvu operativnu fazu. The Line je linearni grad dug 170 kilometara, zamišljen bez automobila, s vertikalnim gradskim slojevima i potpuno integriranom infrastrukturom.
Prvi dovršeni segmenti, planirani za 2026., omogućit će stvarno testiranje ovog radikalnog urbanističko-arhitektonskog koncepta, čime The Line postaje jedan od najiščekivanijih arhitektonskih projekata u 2026. godini.
3. Guggenheim Abu Dhabi – kulturni landmark Bliskog istoka
Abu Dhabi, Ujedinjeni Arapski Emirati
Projektiran od strane Franka Gehryja, Guggenheim Abu Dhabi trebao bi biti najveći muzej iz Guggenheimove mreže. Njegova kompleksna volumetrija i prepoznatljiv arhitektonski potpis čine ga jednom od najočekivanijih kulturnih građevina desetljeća.
Otvaranjem 2026. godine, ovaj muzej dodatno učvršćuje Saadiyat Island kao globalno kulturno središte.
Arhitektura 2026.: Godina velikih dovršetaka
Svi ovi projekti potvrđuju da najiščekivaniji arhitektonski projekti u 2026. godini nisu samo vizualni spektakli, već građevine koje oblikuju identitet gradova i postavljaju nova pravila za budućnost arhitekture.
Riječ je o godini u kojoj se arhitektonske vizije napokon pretvaraju u stvarnost – vidljivu, opipljivu i trajnu.
Arhitektura i dizajn
Što je biogradnja i zašto se sve češće spominje kao budućnost stanovanja?
U vremenu klimatskih promjena i rastuće svijesti o zdravlju, biogradnja se sve češće nameće kao logičan izbor
Biogradnja je pristup gradnji koji u središte stavlja zdravlje čovjeka, odnos prema prirodi i dugoročnu održivost prostora u kojem živimo. Riječ je o načinu gradnje koji koristi prirodne materijale, poštuje lokalni kontekst i nastoji smanjiti negativan utjecaj na okoliš.
Za razliku od klasične gradnje, biogradnja ne promatra kuću samo kao tehnički objekt. Ona je prostor koji aktivno utječe na kvalitetu života. Temperatura, vlaga, kvaliteta zraka i osjećaj ugode jednako su važni kao i statika ili dizajn.
Zašto su knjige o arhitekturi i dalje ključne za razumijevanje prostora
U vremenu klimatskih promjena i rastuće svijesti o zdravlju, biogradnja se sve češće nameće kao logičan izbor.
Odakle dolazi pojam biogradnje?
Pojam biogradnje razvija se iz kombinacije tradicionalnog znanja, ekologije i suvremene arhitekture. Temelji se na iskustvima starih kultura koje su gradile kuće od materijala dostupnih u neposrednom okruženju.
Takvi domovi bili su prilagođeni klimi, terenu i načinu života ljudi. Debeli zidovi od zemlje ili kamena ljeti su hladili, a zimi zadržavali toplinu. Drvo se koristilo zbog svoje dostupnosti i fleksibilnosti.
Danas se ta znanja reinterpretiraju kroz suvremene tehnologije, ali osnovna filozofija ostaje ista – graditi u skladu s prirodom, a ne protiv nje.
Koji se materijali koriste u biogradnji?
U biogradnji se koriste prirodni, slabo obrađeni i netoksični materijali. Najčešći su drvo, glina, slama, kamen, vapno i pluto. Sve češće se koristi i ovčja vuna kao izolacijski materijal.
Ono što ove materijale povezuje jest njihova sposobnost regulacije vlage i temperature. Zidovi „dišu“, a prostor zadržava stabilnu mikroklimu bez naglih promjena.
Za razliku od sintetičkih materijala, prirodni ne ispuštaju štetne spojeve. Time se smanjuje rizik od alergija, glavobolja i sindroma „bolesnih zgrada“.
Kako biogradnja utječe na kvalitetu života?
Prostori građeni prema načelima biogradnje često se opisuju kao ugodniji za boravak. Temperatura je stabilnija, zrak svježiji, a vlaga uravnotežena tijekom cijele godine.
Plijesan, vlaga ili loš zrak u vašem domu? Rekuperatori zraka nude trajno rješenje
Takvi domovi posebno su pogodni za obitelji s djecom, osobe s respiratornim problemima i sve koji puno vremena provode u zatvorenom prostoru. Boravak u njima potiče osjećaj smirenosti i povezanosti s okolinom.
Biogradnja također potiče sporiji i svjesniji način življenja. Prostor postaje mjesto odmora, a ne izvor dodatnog stresa.
Primjeri biogradnje u Hrvatskoj i svijetu
Primjeri biogradnje postoje stoljećima i prisutni su u različitim kulturama diljem svijeta, često kao odgovor na klimu i dostupne resurse.
Iglui, koje su Inuiti gradili na Arktiku, izrađeni su isključivo od snijega, ali upravo zahvaljujući strukturi i zraku zarobljenom između slojeva leda pružaju iznenađujuće dobru toplinsku izolaciju.
U afričkim zajednicama, primjerice kod naroda Masai i Himba, tradicionalne kuće izrađuju se od mješavine zemlje, gline i kravljeg izmeta, materijala koji je prirodan, lokalno dostupan i ima antibakterijska svojstva. Takvi objekti ljeti ostaju hladni, a zimi zadržavaju toplinu.
Slične principe nalazimo i u zemljanim kućama od naboja (rammed earth) u Kini i Maroku, kao i u adobe gradnji u Južnoj Americi. Iako se materijali razlikuju, zajedničko im je jedno: gradnja u skladu s prirodom, bez industrijskih procesa i s jasnim razumijevanjem okoliša u kojem nastaju. Upravo zbog toga ovakvi primjeri danas služe kao inspiracija suvremenoj biogradnji i održivoj arhitekturi.
U Hrvatskoj se biogradnja najčešće pojavljuje u obiteljskim kućama i manjim projektima. Posebno je prisutna u ruralnim područjima, ali sve češće i u suvremenim kućama na obali.
Primjeri uključuju kuće od drva i gline u Gorskom kotaru, slamnatice u kontinentalnom dijelu zemlje te drvene kuće projektirane prema pasivnim standardima.
U svijetu su predvodnici biogradnje Austrija, Njemačka i Švicarska, gdje se prirodni materijali često kombiniraju s visokom energetskom učinkovitošću. U Skandinaviji dominira drvo, dok se u Japanu tradicionalna drvena gradnja prilagođava suvremenim protupotresnim zahtjevima.
Je li biogradnja povratak unatrag ili korak naprijed?
Iako se oslanja na tradiciju, biogradnja nije nostalgičan povratak prošlosti. Ona je suvremen odgovor na pitanje kako graditi održivo i odgovorno.
Prirodni materijali danas se kombiniraju s modernim sustavima grijanja, ventilacije i upravljanja energijom. Rezultat su domovi koji su funkcionalni, estetski privlačni i dugoročno isplativi.
Biogradnja nije prolazni trend. Ona je promjena načina razmišljanja o prostoru. I jasna poruka da dom može biti zdrav, lijep i u skladu s prirodom – istovremeno.
