Povežimo se

Arhitektura i dizajn

Fotogenična arhitektura grada Zagreba

Fotografija i arhitektura oduvijek su u interaktivnom odnosu. Tako se i Ivan kroz objektiv zaljubio u arhitekturu Zagreba i počeo ju proučavati. 

Arhitektura grada Zagreba mi se sviđa primarno zbog toga što je bogata, što je raznolika, što je šarena. Imamo danas primjere po ulicama gdje vidimo razne boje u malim kućama, zgrada, razni simboli, detalji koje često i ne primijetimo u šetnjama. Svakodnevne šetnje se često pretvore u otkrivanje nekih novih elemenata i mislim da je to samo jedan mali dio tog što čini arhitekturu grada Zagreba bogatom i zanimljivom. 

“Fotografiranjem grada sam se počeo baviti tako da sam vjerojatno kao i većina ljudi koja se počne bavi fotografijom krenu istraživati grad u kojem žive jer je to najjednostavnije, najpristupačnije i na taj način je krenuo i moj put, prije nekih 15 godina, šetnje ulicama, trgovima, parkovima, istraživanje grada, i to se jednostavno s godinama iz hobija polako počelo pretvarat u nešto ozbiljnije i na kraju krajeva i posao, ali mislim da se tu izrodila neka određena ljubav prema arhitekturi grada Zagreba.” rekao je fotograf Ivan Klindić. 

Fotograf Ivan Klindić

Mnogi su slavni fotografi bili fascinirani arhitekturom, baš kao što su arhitekti voljeli fotografirati grad. Svatko od njih imao je svoju najdražu građevinu. Ivanu je to kula Lotrščak. 

Osim svog položaja, znači kula je imala specifičnu ulogu. Postojalo je takozvano zvono koje je u određeno doba dana svojom zvonjavom pozivala građane da se vrate unutar zidina, osim toga postoji jedna zanimljiva legenda da je turska opsada grada Zagreba završila upravo zato što je pucanj iz gričkog topa uništio ručak turskom paši i zbog toga su se Turci prepali i pobjegli i tada je prestala opsada Zagreba. 

Čarolija Gornjeg grada

Na Gornjem gradu definitivno jedna od dražih lokacija i građevina mi je svakako trg svetog Marka, mislim da je to isto možda uobičajeni odgovor s obzirom na sami vizualni aspekt tog trga kojim dominira crkva sv. Marka, ali svakako volim spomenuti i Vranicanijevu poljanu, to jest službenog naziva Park Bele 4., koji je možda tu nekako manje zastupljen u pričama ovaj i turističkim nekim tekstovima, ali svakako pruža jedan prekrasan pogled na grad Zagreb i grle ga Vranicanijeva ulica s jedne strane, tu imamo kulu Lotrščak, s donje strane imamo Strossmayerovo šetalište i sada već bivšu zgradu Državnog hidrometeorološkog zavoda. 

Još jedna od najzanimljivijih stvari vezanih uz arhitekturu grada Zagreba, koja je isplivala u javnost unazad nekoliko godina, je tunel Grič koji je dugo bio zatvoren i obavijen nekako velom tajne. Uglavnom su to ljudi pričali o tom tuneli, prepričavale su se razne priče, ali nigdje nije bilo nekakvih službenih informacija da su ljudi znali o čemu se zapravo radi dok nije 2016. godine tunel otvoren, u svom skoro pa punom profilu i danas povezuje sa zapadne strane Mesničku, s druge strane povezuje Radićevu ulicu i ima nekoliko izlaza prema jugu. I mislim da je to jako zanimljivo jer je tunel u skoro svom izvornom okviru sačuvan i danas se u tunelu mogu pronaći neki zapisi iz 2. svjetskog rata kada je tunel korišten. 

Na fotografijama je zabilježena metropolizacija grada, novi urbanistički potezi, a neke su građevine ostale samo uspomena. 

Tu volim spomenuti kuću Mlinarić, koja se nalazi, danas nalazila, na spoju Mlinarske i Jurjevske ulice, ona više ne postoji. Mnogi Zagrepčani su znali za tu kuću, takozvana žuta kuća koja je bila prekrasna, na svojoj poziciji, ona je godinama bila zapuštena, nitko se nije brinuo o njoj i nakon potresa je očito dokrajčena, nakon čega je bila srušena do temelja i danas se gradi neka druga kuća tamo. 

Lice Zagreba je skroz promijenilo svoj izgled, cijeli grad pogotovo Gornji grad je gradilište, i to je možda još jedan dodatan motiv da idem sve češće u šetnje, da pratim i dokumentiram te sve promijene koje ide na bolje, obnavljaju se neke zgrade koje su godinama bile zapuštene, možda su potresi i potaknuli te promijene, te obnove, tako da se trudim barem jednom tjedno ići u šetnju gradom, ne samo užim centrom nego i šire, obilazim druge kvartove. 

Ivan prati zaštićena kulturna dobra, ali i obilazi cijeli grad pokušavajući mapirati Zagreb. 

“Doslovno imam kartu i tako obilazim mjesne odbore, gradske četvrti i ulice koje su ne samo manje zastupljene i poznate i ovaj spominjane, ovaj, nego trudim se dokumentirati cijeli Zagreb, jer kad pregledam svoju arhivu imam na desetke tisuća fotografija Donjeg, Gornjeg grada, Kaptola, Lenuccijeve potkove ali se trudim da imam i ostatak Zagreba jer Zagreb je puno širi nego što to svi mi znamo.”, rekao je Klindić. 

Šetnjom kroz grad, Ivan otkriva zanimljivosti arhitekture, poput kuće s dvije adrese, identičnog izgleda s obje strane ili kuće Špulka pokraj koje se nalazi Vranicanijeva poljana – mjesto susreta suvremene i povijesne arhitekture. 

Arhitektura i dizajn

La Fábrica – kako je napuštena cementara postala arhitektonska ikona

Bofill ju je zamislio kao “prostor stalne transformacije”, gdje se arhitektura ne doživljava kao statična forma, već kao živi organizam koji raste i razvija se zajedno s onima koji u njemu žive i stvaraju

La Fabrica

U industrijskom predgrađu Barcelone, ondje gdje su nekoć vladali buka strojeva i sivi oblaci prašine, danas se nalazi jedno od najfascinantnijih arhitektonskih ostvarenja 20. stoljeća –  La Fábrica.

Ovaj jedinstveni projekt, djelo vizionarskog arhitekta Ricarda Bofilla, primjer je kako kreativnost i poštovanje prema prošlosti mogu stvoriti prostor koji nadahnjuje i pola stoljeća nakon svoje obnove.

Ovako izgledaju stanovi u centru Barcelone! 5 primjera inspirativnih renovacija

Napuštenu cementaru Bofill je otkrio 1973. godine. Pokrenuo je radikalnu, višegodišnju transformaciju prostora, odlučan u namjeri da zadrži industrijski karakter, ali mu udahne novi, suvremeni život.

Suživot prirode i industrije

Jedna od najupečatljivijih karakteristika projekta je način na koji su priroda i arhitektura dovedeni u savršeni balans. Zidine koje su nekoć bile simbol industrijskog napretka, danas su prekrivene penjačicama, čempresima i eukaliptusima. Vrt koji okružuje kompleks nije samo dekoracija – on je integralni dio koncepta, zamišljen kao “zeleni filter” između unutarnjeg i vanjskog svijeta.

Unutrašnjost je jednako impresivna. Prostorije su prostrane, s visokim stropovima i velikim prozorima koji propuštaju obilje prirodnog svjetla. Materijali su ostali vjerni izvornoj industrijskoj estetici – beton, metal, sirovo drvo – no sve je oplemenjeno elegantnim detaljima i sofisticiranim interijerima. Posebnu pažnju plijeni stubište, skulpturalno i gotovo monumentalno, koje spaja razine nekadašnjih silosa s lakoćom i stilom.

La Fábrica kao dom, studio i manifest

Iako na prvi pogled izgleda kao umjetnička instalacija, La Fábrica je uistinu dom – i to dom koji se koristi. Bofill je ovdje smjestio svoj privatni život, ali i profesionalni studio, stvarajući prostor u kojem granice između rada i odmora, između umjetnosti i svakodnevice – jednostavno ne postoje. Ova multifunkcionalnost samo potvrđuje osnovnu ideju projekta: prostor se ne treba definirati svojom prošlošću, već mogućnostima koje otvara.

Osim što je dom, La Fábrica postala je i manifest arhitektonske filozofije. Bofill je njome želio dokazati da je svaki prostor vrijedan transformacije, da je svaka zgrada potencijalni medij kreativnosti. Njegov pristup restauraciji – zadržati što se može, redefinirati što se mora – danas se sve više prepoznaje kao održiva i odgovorna praksa u suvremenoj arhitekturi.

Gordana Đerić: Arhitektura nije forma ni trend, već sredstvo za kvalitetniji život

Danas, desetljećima nakon završetka projekta, La Fábrica i dalje izaziva divljenje. Njezina estetika, funkcionalnost i filozofija čine je jedinstvenom pojavom u svijetu arhitekture. I što je najvažnije – pokazuje kako prava ljepota može nastati upravo tamo gdje je drugi najmanje očekuju.

Naslovna fotografija: ArchDaily

Nastavite čitati

Dizajn i trendovi

Eichholtz by Mashroom i Intera hub uspješno održali ekskluzivni masterclass za profesionalce u dizajnu interijera

Ekskluzivni masterclass spojio je stručnjake iz dizajna interijera na inspirativnom i edukativnom događaju.

U showroomu Eichholtz by Mashroom, u suorganizaciji s portalom Intera hub, 11. lipnja održan je iznimno uspješan stručni događaj — masterclass radionica namijenjena arhitektima, dizajnerima interijera, građevinskim investitorima i hotelijerima. Događaj je okupio velik broj relevantnih sudionika iz industrije i poslužio kao platforma za umrežavanje, razmjenu ideja i praćenje najnovijih trendova u svijetu interijera.

Program je započeo inspirativnim predavanjem predstavnika brenda Eichholtz, koji su sudionicima predstavili filozofiju brenda, razvojne smjernice te pretpremijerno otkrili novu liniju proizvoda koja se službeno lansira u rujnu 2025. Ova nova kolekcija namijenjena je profesionalnom projektiranju interijera u ugostiteljskom sektoru, s naglaskom na izdržljivost, funkcionalnost i estetsku vrijednost, ali i mogućnost personalizacije prema zahtjevima krajnjih korisnika.

Kroz niz primjera i demonstracija, prisutni su imali priliku upoznati se s inovativnim rješenjima koja podižu standard dizajna i dodaju stvarnu vrijednost prostoru — bilo da je riječ o luksuznim hotelima, restoranima ili suvremenim kafićima.

Uz edukativni sadržaj, masterclass je bio popraćen vrhunskim gastronomskim doživljajem u izvedbi chefova iz restorana Forty Two, dok je za opuštenu atmosferu tijekom večeri bio zadužen DJ Sven Pravica.

Odaziv i reakcije sudionika potvrđuju da je ovakva vrsta događanja iznimno važna za daljnje jačanje profesionalne zajednice. Ostvareni su brojni novi kontakti, pokrenute buduće suradnje i potvrđena zajednička želja za nastavkom edukacije i inspiracije u industriji.

“Eichholtz nije samo brend namještaja – to je platforma za povezivanje, profesionalni razvoj i poticanje kreativnosti u interijerima.”

Zahvaljujemo svim sudionicima na prisutnosti, entuzijazmu i podršci. S nestrpljenjem iščekujemo sljedeće prilike za susret i nastavak stvaranja jedinstvenih iskustava u svijetu dizajna.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice