Arhitektura i dizajn
Fotogenična arhitektura grada Zagreba
Fotografija i arhitektura oduvijek su u interaktivnom odnosu. Tako se i Ivan kroz objektiv zaljubio u arhitekturu Zagreba i počeo ju proučavati.
Arhitektura grada Zagreba mi se sviđa primarno zbog toga što je bogata, što je raznolika, što je šarena. Imamo danas primjere po ulicama gdje vidimo razne boje u malim kućama, zgrada, razni simboli, detalji koje često i ne primijetimo u šetnjama. Svakodnevne šetnje se često pretvore u otkrivanje nekih novih elemenata i mislim da je to samo jedan mali dio tog što čini arhitekturu grada Zagreba bogatom i zanimljivom.
“Fotografiranjem grada sam se počeo baviti tako da sam vjerojatno kao i većina ljudi koja se počne bavi fotografijom krenu istraživati grad u kojem žive jer je to najjednostavnije, najpristupačnije i na taj način je krenuo i moj put, prije nekih 15 godina, šetnje ulicama, trgovima, parkovima, istraživanje grada, i to se jednostavno s godinama iz hobija polako počelo pretvarat u nešto ozbiljnije i na kraju krajeva i posao, ali mislim da se tu izrodila neka određena ljubav prema arhitekturi grada Zagreba.” rekao je fotograf Ivan Klindić.
Fotograf Ivan Klindić
Mnogi su slavni fotografi bili fascinirani arhitekturom, baš kao što su arhitekti voljeli fotografirati grad. Svatko od njih imao je svoju najdražu građevinu. Ivanu je to kula Lotrščak.
Osim svog položaja, znači kula je imala specifičnu ulogu. Postojalo je takozvano zvono koje je u određeno doba dana svojom zvonjavom pozivala građane da se vrate unutar zidina, osim toga postoji jedna zanimljiva legenda da je turska opsada grada Zagreba završila upravo zato što je pucanj iz gričkog topa uništio ručak turskom paši i zbog toga su se Turci prepali i pobjegli i tada je prestala opsada Zagreba.
Čarolija Gornjeg grada
Na Gornjem gradu definitivno jedna od dražih lokacija i građevina mi je svakako trg svetog Marka, mislim da je to isto možda uobičajeni odgovor s obzirom na sami vizualni aspekt tog trga kojim dominira crkva sv. Marka, ali svakako volim spomenuti i Vranicanijevu poljanu, to jest službenog naziva Park Bele 4., koji je možda tu nekako manje zastupljen u pričama ovaj i turističkim nekim tekstovima, ali svakako pruža jedan prekrasan pogled na grad Zagreb i grle ga Vranicanijeva ulica s jedne strane, tu imamo kulu Lotrščak, s donje strane imamo Strossmayerovo šetalište i sada već bivšu zgradu Državnog hidrometeorološkog zavoda.
Još jedna od najzanimljivijih stvari vezanih uz arhitekturu grada Zagreba, koja je isplivala u javnost unazad nekoliko godina, je tunel Grič koji je dugo bio zatvoren i obavijen nekako velom tajne. Uglavnom su to ljudi pričali o tom tuneli, prepričavale su se razne priče, ali nigdje nije bilo nekakvih službenih informacija da su ljudi znali o čemu se zapravo radi dok nije 2016. godine tunel otvoren, u svom skoro pa punom profilu i danas povezuje sa zapadne strane Mesničku, s druge strane povezuje Radićevu ulicu i ima nekoliko izlaza prema jugu. I mislim da je to jako zanimljivo jer je tunel u skoro svom izvornom okviru sačuvan i danas se u tunelu mogu pronaći neki zapisi iz 2. svjetskog rata kada je tunel korišten.
Na fotografijama je zabilježena metropolizacija grada, novi urbanistički potezi, a neke su građevine ostale samo uspomena.
Tu volim spomenuti kuću Mlinarić, koja se nalazi, danas nalazila, na spoju Mlinarske i Jurjevske ulice, ona više ne postoji. Mnogi Zagrepčani su znali za tu kuću, takozvana žuta kuća koja je bila prekrasna, na svojoj poziciji, ona je godinama bila zapuštena, nitko se nije brinuo o njoj i nakon potresa je očito dokrajčena, nakon čega je bila srušena do temelja i danas se gradi neka druga kuća tamo.
Lice Zagreba je skroz promijenilo svoj izgled, cijeli grad pogotovo Gornji grad je gradilište, i to je možda još jedan dodatan motiv da idem sve češće u šetnje, da pratim i dokumentiram te sve promijene koje ide na bolje, obnavljaju se neke zgrade koje su godinama bile zapuštene, možda su potresi i potaknuli te promijene, te obnove, tako da se trudim barem jednom tjedno ići u šetnju gradom, ne samo užim centrom nego i šire, obilazim druge kvartove.
Ivan prati zaštićena kulturna dobra, ali i obilazi cijeli grad pokušavajući mapirati Zagreb.
“Doslovno imam kartu i tako obilazim mjesne odbore, gradske četvrti i ulice koje su ne samo manje zastupljene i poznate i ovaj spominjane, ovaj, nego trudim se dokumentirati cijeli Zagreb, jer kad pregledam svoju arhivu imam na desetke tisuća fotografija Donjeg, Gornjeg grada, Kaptola, Lenuccijeve potkove ali se trudim da imam i ostatak Zagreba jer Zagreb je puno širi nego što to svi mi znamo.”, rekao je Klindić.
Šetnjom kroz grad, Ivan otkriva zanimljivosti arhitekture, poput kuće s dvije adrese, identičnog izgleda s obje strane ili kuće Špulka pokraj koje se nalazi Vranicanijeva poljana – mjesto susreta suvremene i povijesne arhitekture.
Arhitektura i dizajn
Iz regije u svjetski vrh dizajna: Artisan u Milanu pokazao najveću kolekciju dosad
Nove kolekcije, ulazak u uredski segment i fokus na masivno drvo – Artisan je na Salone del Mobile 2026 predstavio svoju najveću evoluciju u posljednjih deset godina.
U svom prepoznatljivom stilu, Artisan ostaje vjeran onome po čemu je postao prepoznatljiv – masivnom drvu, vrhunskoj obradi i dizajnu koji proizlazi iz tradicije zanatstva. No ovogodišnji nastup u Milanu pokazao je i nešto više: jasnu evoluciju brenda i širenje u nove segmente.
Na Salone del Mobile 2026 Artisan je predstavio svoju dosad najveću kolekciju, čime je dodatno potvrdio poziciju jednog od najrelevantnijih regionalnih brendova na međunarodnoj dizajnerskoj sceni.
Najveća kolekcija u posljednjem desetljeću
Pažljivo osmišljen izložbeni prostor u Milanu jasno je komunicirao temeljne vrijednosti brenda, ali i ambiciju za daljnji razvoj. Ove godine fokus nije bio na pojedinačnim komadima, već na cjelovitom pristupu kolekciji.
“Ove godine imamo najveću kolekciju u zadnjih deset godina. Ako gledamo cijelu 2026., predstavljamo više od 20 novih proizvoda”, ističe Armin Huremović, prodajni direktor Artisana.
Kolekcija obuhvaća širok raspon proizvoda, od manjih stolića do funkcionalnih stolova na razvlačenje, ali i novih modela fotelja koje naglasak stavljaju na udobnost i dugotrajnost.
Širenje u uredski segment
Jedna od najvažnijih novosti je ulazak u potpuno novi segment: uredski namještaj. Time Artisan prvi put izlazi izvan okvira primarno rezidencijalnog dizajna.
“Po prvi puta ulazimo u uredski prostor s kolekcijom koja uključuje kancelarijske stolce i radne stolove. To je područje koje smo odlučili razvijati jer postoji velika potražnja”, objašnjava Huremović.
Ono što ovu kolekciju čini posebnom jest pristup materijalima. Umjesto klasičnih hladnih i industrijskih rješenja, Artisan zadržava svoju prepoznatljivu toplinu.
“Navikli smo da su uredski stolci hladni i plastični. Mi smo željeli unijeti toplinu – više drveta, prirodnih materijala i kože, ali uz zadržavanje funkcionalnosti.”
Drvo kao identitet brenda
Bez obzira na širenje kolekcija, osnovna filozofija ostaje ista: drvo kao temeljni materijal i nositelj identiteta.
“Drvo je naša linija i vodilja. To je ono po čemu smo prepoznatljivi i čega se držimo u svakom segmentu, pa tako i u novim kolekcijama”, ističe Huremović.
Upravo taj fokus na masivnom drvu razlikuje Artisan namještaj od mnogih drugih brendova koji se sve više okreću industrijskim materijalima.
Dizajn koji povezuje privatne i javne prostore
Posebna vrijednost novih kolekcija leži u njihovoj fleksibilnosti. Komadi su dizajnirani tako da se jednako dobro uklapaju u privatne interijere, ali i u javne prostore poput hotela, restorana ili ureda.
“Naš cilj je razvijati proizvode koji su primjenjivi u oba segmenta. I dalje nam je fokus na namještaju za dom, ali sve više rastemo i u javnim prostorima”, kaže Huremović.
Taj rast potvrđuju i suradnje s globalnim brendovima i projektima visoke razine.
“U zadnje dvije do tri godine snažno rastemo u javnim prostorima – od hotela i restorana do luksuznih interijera brendova poput Hermèsa ili Louis Vuittona. Nedavno smo postali i jedan od najvećih dobavljača za Apple urede diljem svijeta.”
Suradnja s dizajnerima kao temelj razvoja
Artisan od samih početaka razvija proizvode u suradnji s dizajnerima, što se pokazalo kao jedna od ključnih prednosti brenda.
“Imamo jasno definiranu art direkciju i dugogodišnju suradnju s dizajnerima koji razumiju naš pristup. To nam omogućuje kontinuitet i kvalitetu u razvoju novih kolekcija”, objašnjava Huremović.
Takav način rada rezultira skladom između dizajnerske ideje i proizvodnih mogućnosti, što se jasno vidi u svakom komadu.
Između skulpture i funkcije
Nove kolekcije dodatno naglašavaju spoj skulpturalnosti i funkcionalnosti. Stolice i fotelje reinterpretiraju klasične tipologije kroz suvremeni dizajnerski jezik.
Tanke, ali čvrste konstrukcije kombiniraju se s ergonomskim oblicima, stvarajući ravnotežu između estetike i udobnosti.
Upravo ta kombinacija čini Artisan namještaj prepoznatljivim – proizvodi nisu samo vizualno privlačni, nego i dugoročno ugodni za korištenje.
Dizajn koji traje
Umjesto praćenja kratkotrajnih trendova, Artisan ostaje vjeran ideji dugotrajnog, generacijskog dizajna. Svaki komad nastaje kao rezultat promišljenog procesa u kojem se spajaju tradicija, suvremeni dizajn i tehnološka preciznost.
Dizajn prostora, namještaja i dekoracija
Revisiting Richter: Prostoria u Milanu oživjela hrvatski modernizam kroz suvremeni dizajn
Projekt Revisiting Richter donosi reinterpretaciju rada Vjenceslava Richtera kroz suvremeni dizajn. Prostoria je u Milanu predstavila kolekciju koja spaja modernizam i današnji način života.
Na ovogodišnjem Salone del Mobile u Milanu, među najrelevantnijim svjetskim dizajnerskim imenima, našla se i hrvatska Prostoria. No njihov nastup nije bio tek predstavljanje nove kolekcije, već projekt koji ide korak dalje – istraživanje, reinterpretacija i oživljavanje jednog od najvažnijih imena hrvatskog modernizma.
Kroz izložbu Revisiting Richter, Prostoria je premijerno predstavila pet novih kolekcija inspiriranih radom Vjenceslava Richtera, arhitekta, umjetnika i jednog od ključnih protagonista avangardne grupe EXAT 51. Riječ je o projektu koji ne govori samo o dizajnu namještaja, nego o kontinuitetu ideja i njihovoj aktualnosti u suvremenom prostoru.
Projekt koji nadilazi klasičan dizajn
Za razliku od klasičnih lansiranja kolekcija, Revisiting Richter razvijao se kao istraživački projekt koji je trajao više od godinu dana. Tim Prostorie pristupio je Richterovom radu s ciljem da ga razumije, interpretira i prevede u suvremeni kontekst.
“Na ovom projektu radili smo više od godinu dana – razvijali proizvode, proučavali njegov opus i pokušavali pronaći način kako to što je on započeo prenijeti u današnje vrijeme”, objašnjava arhitektica Iva Šilović iz Prostorie.
Važan aspekt projekta bio je i edukativni – ponovno otvoriti prostor za razumijevanje Richterovog rada, kako na međunarodnoj sceni, tako i u Hrvatskoj.
Dizajnerska arheologija
Jedan od najvećih izazova projekta bio je rad s ograničenim materijalima. Richterovi koncepti često su postojali samo u formi skica, nacrta ili fragmentarnih ideja, što je zahtijevalo poseban pristup.
“Radili smo svojevrsnu dizajnersku arheologiju. Iz vrlo oskudnih referenci – skica, fotografija i fragmenata – pokušali smo rekonstruirati njegov način razmišljanja i razumjeti ga iz današnje perspektive”, objašnjava dizajner Neven Kovačić.
Takav proces nije bio puko kopiranje prošlosti, već interpretacija – stvaranje novih proizvoda koji zadržavaju ideju, ali dobivaju suvremenu funkciju.
Modernizam koji ponovno dobiva glas
Richterovi koncepti nastali su u razdoblju intenzivnog istraživanja prostora, forme i funkcije. Njegov rad dugo je bio manje prisutan u širem javnom diskursu, unatoč njegovoj važnosti.
“Imam dojam da smo na Richtera čekali sve ove godine, kao da smo pronašli vlastite korijene. To je neko skriveno blago hrvatskog modernizma koje je napokon dobilo svoje mjesto”, ističe Kovačić.
Projekt Revisiting Richter tako ne predstavlja samo dizajnerski iskorak, nego i kulturni trenutak – vraćanje važnog dijela arhitektonske i dizajnerske baštine u fokus.
Modularnost kao suvremena potreba
Jedan od ključnih principa koji se provlači kroz kolekciju jest modularnost. Richter ju je promišljao kao alat slobode i prilagodljivosti prostora, a Prostoria taj koncept razvija u skladu s današnjim načinom života.
Modularni sustavi omogućuju fleksibilnost i prilagodbu različitim situacijama – od privatnih interijera do javnih prostora, što je danas važnije nego ikad.
“Možemo reći da je ovo tek prva faza projekta. Tijekom istraživanja naišli smo na još mnogo ideja koje bi vrijedilo razvijati dalje”, dodaje Kovačić.
Time Revisiting Richter ostaje otvoren proces, a ne završena kolekcija.
Dizajn koji komunicira
Nazivi komada unutar kolekcije dodatno naglašavaju povezanost s izvornim radovima. Umjesto dekorativnih naziva, Prostoria koristi sustav označavanja prema godinama Richterovog stvaralaštva – od 1951. do 1961.
Takav pristup zadržava modernističku jasnoću i funkcionalnu logiku, ali istovremeno omogućuje suvremenom korisniku da razumije tipologiju i namjenu proizvoda.
Hrvatski dizajn na globalnoj sceni
Izložbom Revisiting Richter, Prostoria je još jednom potvrdila svoju poziciju među vodećim dizajnerskim brendovima.
U tom kontekstu, projekt dobiva dodatnu težinu jer pokazuje kako lokalna kulturna baština može postati dio globalnog dizajnerskog dijaloga.
Dizajnerski namještaj nadahnut hrvatskom modernističkom arhitekturom
Dijalog između prošlosti i budućnosti
Revisiting Richter nije samo kolekcija, nego proces – dijalog između prošlosti i sadašnjosti, između autora i proizvođača, između ideje i njezine suvremene interpretacije.
U vremenu kada dizajn često prati brze trendove, ovakav pristup vraća fokus na promišljenost, istraživanje i razumijevanje.
Nakon milanske premijere, projekt će biti predstavljen i domaćoj publici – 8. svibnja u Oris Kući arhitekture u Zagrebu, čime se ova priča simbolično vraća tamo gdje je i započela.
