Arhitektura i dizajn

Fotogenična arhitektura grada Zagreba

Fotografija i arhitektura oduvijek su u interaktivnom odnosu. Tako se i Ivan kroz objektiv zaljubio u arhitekturu Zagreba i počeo ju proučavati.

Arhitektura grada Zagreba mi se sviđa primarno zbog toga što je bogata, što je raznolika, što je šarena. Imamo danas primjere po ulicama gdje vidimo razne boje u malim kućama, zgrada, razni simboli, detalji koje često i ne primijetimo u šetnjama. Svakodnevne šetnje se često pretvore u otkrivanje nekih novih elemenata i mislim da je to samo jedan mali dio tog što čini arhitekturu grada Zagreba bogatom i zanimljivom.

“Fotografiranjem grada sam se počeo baviti tako da sam vjerojatno kao i većina ljudi koja se počne bavi fotografijom krenu istraživati grad u kojem žive jer je to najjednostavnije, najpristupačnije i na taj način je krenuo i moj put, prije nekih 15 godina, šetnje ulicama, trgovima, parkovima, istraživanje grada, i to se jednostavno s godinama iz hobija polako počelo pretvarat u nešto ozbiljnije i na kraju krajeva i posao, ali mislim da se tu izrodila neka određena ljubav prema arhitekturi grada Zagreba.” rekao je fotograf Ivan Klindić.

Fotograf Ivan Klindić

Mnogi su slavni fotografi bili fascinirani arhitekturom, baš kao što su arhitekti voljeli fotografirati grad. Svatko od njih imao je svoju najdražu građevinu. Ivanu je to kula Lotrščak.

Osim svog položaja, znači kula je imala specifičnu ulogu. Postojalo je takozvano zvono koje je u određeno doba dana svojom zvonjavom pozivala građane da se vrate unutar zidina, osim toga postoji jedna zanimljiva legenda da je turska opsada grada Zagreba završila upravo zato što je pucanj iz gričkog topa uništio ručak turskom paši i zbog toga su se Turci prepali i pobjegli i tada je prestala opsada Zagreba.

Čarolija Gornjeg grada

Na Gornjem gradu definitivno jedna od dražih lokacija i građevina mi je svakako trg svetog Marka, mislim da je to isto možda uobičajeni odgovor s obzirom na sami vizualni aspekt tog trga kojim dominira crkva sv. Marka, ali svakako volim spomenuti i Vranicanijevu poljanu, to jest službenog naziva Park Bele 4., koji je možda tu nekako manje zastupljen u pričama ovaj i turističkim nekim tekstovima, ali svakako pruža jedan prekrasan pogled na grad Zagreb i grle ga Vranicanijeva ulica s jedne strane, tu imamo kulu Lotrščak, s donje strane imamo Strossmayerovo šetalište i sada već bivšu zgradu Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Još jedna od najzanimljivijih stvari vezanih uz arhitekturu grada Zagreba, koja je isplivala u javnost unazad nekoliko godina, je tunel Grič koji je dugo bio zatvoren i obavijen nekako velom tajne. Uglavnom su to ljudi pričali o tom tuneli, prepričavale su se razne priče, ali nigdje nije bilo nekakvih službenih informacija da su ljudi znali o čemu se zapravo radi dok nije 2016. godine tunel otvoren, u svom skoro pa punom profilu i danas povezuje sa zapadne strane Mesničku, s druge strane povezuje Radićevu ulicu i ima nekoliko izlaza prema jugu. I mislim da je to jako zanimljivo jer je tunel u skoro svom izvornom okviru sačuvan i danas se u tunelu mogu pronaći neki zapisi iz 2. svjetskog rata kada je tunel korišten.

Na fotografijama je zabilježena metropolizacija grada, novi urbanistički potezi, a neke su građevine ostale samo uspomena.

Tu volim spomenuti kuću Mlinarić, koja se nalazi, danas nalazila, na spoju Mlinarske i Jurjevske ulice, ona više ne postoji. Mnogi Zagrepčani su znali za tu kuću, takozvana žuta kuća koja je bila prekrasna, na svojoj poziciji, ona je godinama bila zapuštena, nitko se nije brinuo o njoj i nakon potresa je očito dokrajčena, nakon čega je bila srušena do temelja i danas se gradi neka druga kuća tamo.

Lice Zagreba je skroz promijenilo svoj izgled, cijeli grad pogotovo Gornji grad je gradilište, i to je možda još jedan dodatan motiv da idem sve češće u šetnje, da pratim i dokumentiram te sve promijene koje ide na bolje, obnavljaju se neke zgrade koje su godinama bile zapuštene, možda su potresi i potaknuli te promijene, te obnove, tako da se trudim barem jednom tjedno ići u šetnju gradom, ne samo užim centrom nego i šire, obilazim druge kvartove.

Ivan prati zaštićena kulturna dobra, ali i obilazi cijeli grad pokušavajući mapirati Zagreb.

“Doslovno imam kartu i tako obilazim mjesne odbore, gradske četvrti i ulice koje su ne samo manje zastupljene i poznate i ovaj spominjane, ovaj, nego trudim se dokumentirati cijeli Zagreb, jer kad pregledam svoju arhivu imam na desetke tisuća fotografija Donjeg, Gornjeg grada, Kaptola, Lenuccijeve potkove ali se trudim da imam i ostatak Zagreba jer Zagreb je puno širi nego što to svi mi znamo.”, rekao je Klindić.

Šetnjom kroz grad, Ivan otkriva zanimljivosti arhitekture, poput kuće s dvije adrese, identičnog izgleda s obje strane ili kuće Špulka pokraj koje se nalazi Vranicanijeva poljana – mjesto susreta suvremene i povijesne arhitekture.

Up Next

Emocije i ljudi stvaraju najbolje interijere

Ne propustite

Energetska obnova: Koje su ovlasti predstavnika suvlasnika zgrade?

Arhitekti i arhitektonski projekti

Zeleni krovovi i vertikalni vrtovi – spoj arhitekture i prirode

U svijetu u kojem beton i staklo dominiraju horizontom, zeleni krovovi i vertikalni vrtovi vraćaju prirodu u gradska središta.

Život u gradu donosi brojne prednosti poput dostupnosti kulturnih sadržaja, blizine škola, vrtića i poslovnih prilika. Ipak, jedan od njegovih najvećih nedostataka nesumnjivo je odvojenost od prirode i nedostatak zelenila. Srećom, moderna arhitektura pronašla je način da i u prenapučenim gradovima ponovno približi čovjeka prirodi. Zeleni krovovi i vertikalni vrtovi postali su svjetski trend, a sve češće ih susrećemo i u Hrvatskoj. Ti projekti ne samo da uljepšavaju urbani prostor, već pridonose i boljoj mikroklimi, pročišćavanju zraka te stvaranju ugodnijeg životnog okruženja.

Zeleni krovovi: Urbane oaze koje hlade grad i oživljavaju prostor

Krovni vrtovi za povratak prirode u urbanim sredinama

U nastavku donosimo nekoliko najimpresivnijih primjera koji pokazuju kako arhitektura i priroda mogu savršeno koegzistirati.

Photo: Patrick Bingham-Hall, Skyshot Pte Ltd, courtesy of WOHA

Parkroyal Collection Pickering – Singapur

Rad arhitektonskog studija WOHA, smješten u srcu Singapura, plijeni pažnju svojim raskošnim zelenim terasama. Projekt dokazuje da i u gusto naseljenim gradskim centrima možemo ne samo zadržati zelenilo, već i povećati količinu zelenih površina, i to na vizualno upečatljiv i održiv način. Inspiraciju za ovaj projekt arhitekti su pronašli u obližnjem Hong Lim Parku i rižinim terasastim poljima jugoistočne Azije. Zgrada koristi napredne ekološke tehnologije poput prirodne ventilacije i solarno napajanog sustava navodnjavanja. Ovakav pristup nagrađen je Singapurskom Green Platinum ocjenom, najvišim nacionalnim ekološkim certifikatom.

Photo by: Dimitar Harizanov, courtesy of Boeri Studio

Il Bosco Verticale – „Vertikalna šuma“ u Milanu

Jedan od najpoznatijih svjetskih primjera održive urbane arhitekture je milanski Bosco Verticale – „vertikalna šuma“. Osmislili su je Stefano Boeri, Gianandrea Barreca i Giovanni La Varra. Dva nebodera visine 80 i 112 metara dom su za više od 400 velikih stabala, 11.000 trajnica i 5.000 grmova. Ovaj pionirski projekt transformirao je milanski horizont i donio novu razinu bioraznolikosti u središte metropole. Zahvaljujući inovativnom pristupu, Bosco Verticale je 2014. osvojio International Highrise Award, a godinu kasnije proglašen je najljepšim i najinovativnijim neboderom na svijetu prema Council on Tall Building and Urban Habitat.

View this post on Instagram

A post shared by Gizem Fazlıoğlu (@archgiz)

Namba Parks – prirodna oaza u Osaki

Kada su arhitekti studija Jerde Partnership dobili zadatak redefinirati identitet Osake, odgovorili su projektom koji spaja arhitekturu i prirodu na jedinstven način. Namba Parks proteže se uz poslovnu i rezidencijalnu zgradu visine 30 i 40 katova, dok se ispod krovnog parka smjestio komercijalni centar. Park počinje u razini ulice i postepeno se uzdiže prema vrhu, stvarajući osjećaj šetnje kroz prirodni pejzaž unutar urbanog okruženja. Projekt je postao simbol modernog japanskog pristupa koji slavi interakciju ljudi, kulture i rekreacije.

Hrvatski primjeri zelenih arhitektonskih oaza

I u Hrvatskoj sve više projekata spaja luksuz, održivost i prirodu. Neki od njih postali su pravi primjeri urbane i turističke harmonije.

Photo by: Jure Živković, curtesy of 3LHD

Park kneževa – zeleni urbani koncept u Zagrebu

Park kneževa u Zagrebu jedan je od najmodernijih stambeno-poslovnih kompleksa u Hrvatskoj koji arhitekturu promatra kroz prizmu održivog razvoja. Projekt je djelo renomiranog arhitektonskog studija 3LHD, poznatog po suvremenom pristupu koji povezuje javni prostor, pejzaž i arhitekturu u harmoničnu cjelinu. Kompleks uključuje prostrane zelene površine, drvorede i mirne pješačke zone koje unose dašak prirode u samo središte grada. Poseban naglasak stavljen je na očuvanje prostora za druženje i boravak na otvorenom, a stambene zgrade okružene su pažljivo uređenim vrtovima i travnjacima koji stanovnicima omogućuju svakodnevni kontakt s prirodom bez napuštanja urbanog okruženja.

Photo by: Jure Živković, curtesy of 3LHD

Grand Park Hotel Rovinj – luksuz u simbiozi s prirodom

Smješten uz marinu i s pogledom na starogradsku jezgru Rovinja, Grand Park Hotel Rovinj primjer je kako luksuzna arhitektura može biti u potpunoj harmoniji s okolišem. Projekt potpisuje hrvatski arhitektonski studio 3LHD, dok je za dizajn interijera zaslužan poznati talijanski arhitekt i dizajner Piero Lissoni. Zgrada se savršeno uklapa u mediteranski pejzaž zahvaljujući kaskadnim zelenim terasama i obilju autohtonog bilja koje prekriva krovove i pročelja. Svaki kat otvara se prema moru i prirodi, stvarajući dojam da se hotel „stapa“ s obalom. Ovaj pristup ne samo da smanjuje vizualni utjecaj zgrade, već posjetiteljima pruža osjećaj boravka u prirodnom resortu, a ne u urbanom hotelu.

View this post on Instagram

A post shared by Hotel Bellevue, Losinj, Croatia (@bellevuelosinj)

Hotel Bellevue Lošinj – spoj zdravlja, mora i zelenila

Na Lošinju, otoku poznatom po svojoj ljekovitoj mikroklimi, mirisima borova i raskošnoj vegetaciji, nalazi se Hotel Bellevue – suvremeno redizajnirana inačica nekadašnjeg hotela Zdravka Bregovca iz 1966. godine. Projekt rekonstrukcije i modernizacije potpisuje arhitektonski tim Rusanov ured, koji je pažljivo obnovio prepoznatljive obrise zgrade i prilagodio ih današnjim standardima luksuza i održivosti. Hotel je okružen borovom šumom i hortikulturno uređenim vrtovima koji unose svježinu i miris mediterana u svaki kutak. Zeleni krovovi i terase s pogledom na more čine Bellevue idealnim spojem luksuza i ekološke osviještenosti, naglašavajući ravnotežu između suvremenog dizajna i prirodnog okruženja.

Zeleni krovovi i održivi arhitektonski projekti nisu samo estetski dodatak – oni su nužnost budućnosti. Bilo da se radi o svjetskim metropolama poput Milana i Singapura, ili o hrvatskim primorskim biserima poput Rovinja i Lošinja, spoj arhitekture i prirode donosi novi način življenja – skladniji, zdraviji i održiviji.

Vertikalni vrtovi za svježinu prostora

Nastavite čitati

Dekoracije i detalji

Ikone dizajna: vintage lampe koji definiraju interijer

Vintage i antikne lampe donose toplinu, karakter i dozu nostalgičnog glamura u suvremene interijere

U oblikovanju doma koji odiše toplinom i osobnošću, lampe su mnogo više od funkcionalnog izvora svjetla. One postaju element koji povezuje prostor, oblikuje raspoloženje i naglašava ljepotu interijera. Svjetlost koju stvaraju poziva na opuštanje, unose mir i stvaraju diskretan akcent koji čini da se prostor doživi intimnije i osobnije. I dok suvremeni dizajn često slavi čiste linije i pročišćenost forme, vintage i antikne lampe unose onu posebnu notu karaktera: profinjeni kontrast koji oplemenjuje prostor, stvarajući slojevitu i emotivnu estetiku. Njihova patina, ručno oblikovani detalji i bogatstvo materijala interjeru daju suptilnu naraciju — onu o vremenu, majstorstvu i trajnosti dobrog dizajna.
U bezvremenskim, klasično uređenim interijerima, ovakvi komadi djeluju prirodno i smireno, kao logičan nastavak arhitekture i namještaja. U modernim prostorima, pak, postaju pažljivo birani statement-akcenti koji prekidaju monotoniju geometrije i donose toplinu i teksturu.
Predstavljamo najpoznatije ikone rasvjetnog dizajna — komade koji su obilježili povijest interijera, a čiji originali, kao i bezbrojne suvremene interpretacije, i danas fasciniraju dizajnere i kolekcionare širom svijeta.

Otkrivamo kako rasvjeta utječe na ambijent i raspoloženje

Ambijentalna rasvjeta – kako ju odabrati i smjestiti

Tiffany lampe: neodoljivi šarm secesije

Tiffany lampe nastale su krajem 19. stoljeća u ateljeu Louisa Comforta Tiffanyja, američkog umjetnika i pionira secesije. Manje je poznato da je veliki doprinos stilu i prepoznatljivom izgledu lampi ateljea Tiffany Studios dala i Clara Driscoll, voditeljica ženskog odjela za rezanje stakla. Clara Driscoll dizajnirala je više od trideset modela Tiffany lampi, među kojima su najpoznatiji Dragonfly, Wisteria i Daffodil. Tiffany lampe prepoznatljivim čine ručno izrađena sjenila od komadića obojenog stakla, spojenih bakrom tehnikom sličnom vitražu. Svaka lampa je unikat – rezultat dugotrajnog procesa, pažnje prema detaljima i istančanog osjećaja za boju i formu. Originalne Tiffany lampe danas predstavljaju kolekcionarske dragocjenosti, a njihova vrijednost na aukcijama nerijetko dostiže desetine, pa čak i stotine tisuća eura. Moderne interpretacije ostaju vjerne autentičnom stilu, nudeći šarm starine po pristupačnijim cijenama.

Emeralite lampa: elegancija na radnom stolu

Emeralite ili bankarska lampa, prepoznatljiva po smaragdno zelenom staklu i mesinganoj osnovi, već više od stoljeća simbolizira profesionalnost i sofisticiranost. Lampa koju je 1909. godine dizajnirao Harrison D. McFaddina, prvotno je služila bankarima i stručnjacima koji su cijenili kvalitetno i usmjereno svjetlo. Staklena sjenila izrađivana su tehnikom „cased glass“ u Češkoj, a kombinacija funkcionalnosti i elegancije učinila je lampu izuzetno popularnom tijekom 20. stoljeća. Danas su originalni modeli i dalje traženi među kolekcionarima, dok reprodukcije omogućuju da ovaj klasični dizajn unese karakter i toplinu u suvremene interijere.

View this post on Instagram

A post shared by Visitor Goods (@visitorgoods)

Nesso stolna lampa – ikona šezdesetih

Kada je 1967. godine dizajnerski dvojac Giancarlo Mattioli i Gruppo Architetti Urbanisti Città Nuova predstavio Nesso lampu za Artemide, svijet rasvjete dobio je ikonu futurističkog dizajna. Inspirirana organskim formama i pop-art energijom kasnih šezdesetih, Nesso se prepoznaje po svojoj skulpturalnoj silueti nalik gljivi i fluidnim linijama koje se elegantno šire poput svjetlosnog oblaka. Lampa je zrađena od inovativne plastike ABS — materijala koji je tada predstavljao revoluciju u industrijskom dizajnu. Svojom smjelom, skulpturalnom pojavom, Nesso je savršen primjer komada koji spaja funkcionalnost, tehnološki napredak i poetsku formu, ostajući po svojoj vizualnoj snazi jednako relevantna u suvremenim interijerima kao i u trenutku kada je nastala.

PH5 Pendant lampa – skandinavski dizajn savršenog svjetla

Dizajnirana 1958. godine od strane legendarnog danskog dizajnera Poula Henningsena za Louis Poulsen, PH5 pendant lampa postala je simbol skandinavskog modernizma i majstorstva u oblikovanju svjetla. Njena višeslojna reflektorska konstrukcija ravnomjerno raspoređuje svjetlost, smanjuje odbljesak i stvara mek, ugodan sjaj. Elegantna u jednostavnosti, PH5 spaja funkcionalnost s poetičnom estetikom. Bijela verzija posebno naglašava njezin minimalistički, gotovo skulpturalni karakter, čineći lampu suptilnim, a opet upečatljivim akcentom u interijeru. PH5 nije samo rasvjeta. To je dizajnerska ikona koja i danas, više od šest desetljeća kasnije, nadahnjuje moderne prostore svojom bezvremenskom kombinacijom forme, funkcije i svjetlosnog doživljaja.

minimalistički svijetli interijer i crna lampa

Arco podna lampa: elegntni luk koji definira prostor

Dizajnirana 1962. godine od strane braće Achille i Pier Giacomo Castiglioni, Arco podna lampa brzo je postala jedna od najprepoznatljivijih ikona modernog dizajna. Elegantni luk od nehrđajućeg čelika u kombinaciji s masivnom mramornom bazom donosi visoku funkcionalnost i skulpturalni efekt u prostor. Zahvaljujući svojoj konstrukciji, lampa osvjetljava prostor iz različitih kutova, bez potrebe za fiksnim ugradnjama. Impozantna silueta stvara snažan vizualni akcent. Arco savršeno spaja industrijsku snagu i minimalističku eleganciju. I danas, više od pola stoljeća nakon nastanka, ostaje nezaobilazan komad u suvremenim i klasičnim interijerima.

Vintage lampe nisu samo rasvjetna tijela. One su simbol epohe u kojoj su majstorstvo, detalj i umjetnički izraz bili na cijeni. Svaka lampa nosi priču o stilu i estetici svog vremena. U suvremenim interijerima ne služe samo kao izvor svjetla — postaju vizualni akcent, donose toplinu i stvaraju atmosferu koja priziva prošlost. Njihova prisutnost podsjeća da istinska ljepota ne zastarijeva. Ona ostaje inspiracija i danas, spajajući povijest i suvremenost u svakom prostoru.

Rasvjeta u interijeru – od funkcionalnosti do dekoracije

Imate problema s koncentracijom? Krivac za to može biti i loša rasvjeta

Nastavite čitati