Arhitektura i dizajn
Elegantne i funkcionalne: Sve prednosti staklenih fasada
Omogućuju puno svjetla, a u isto su vrijeme i jako elegantne
Prostori puni prirodnog danjeg svijetla vrlo su ugodni za boravak, pogotovo ako je riječ o radnim prostorima u kojima provodimo puno vremena. Sunčeva svjetlost pomaže kod izlučivanja serotonina i endorfina – hormona koji nam poboljšavaju raspoloženje i pružaju energiju. Zato ćemo, uz dovoljnu količinu prirodnog svjetla, biti i produktivniji. A najviše će prirodnog svjetla u prostor ući kroz staklenu fasadu.
‘Čast je kad vas zovu dobri arhitekti’
Na jedinstvenom projektu izgradnje kampusa Alpha Centauri za staklenu je fasadu zaslužna tvrtka AGC.
‘Uvijek je čast kad vas nazovu dobri arhitekti i kad je projekat ovako zanimljiv kao što je bio ovaj. Ovaj projekat je bio izazovan zbog toga što su arhitekti htjeli da staklo bude jako transparentno, jako neutralno i da slijedi njihov izričaj tako da bili smo jako zadovoljni što su nas pozvali da sudjelujemo u razradi objekta’, priča nam Antonija Mušović, iz AGC Flat Glass Europe.
Fasade će uskoro doživjeti preobrazbu
Otvoreni, potpuno transparentni uredski prostori pružaju pogled na Zagreb, a kroz neko vrijeme će jedan dio fasade doživjeti preobrazbu.
‘Ispred tih fasada nalaze se žice po kojima će se uskoro popeti penjačice, tako da će stvarati jednu biodinamičku fasadu koja će ljeti davati hlad zelenilom, a zimi ili u jesen kad lišće otpadne, onda ćete imati ulaz svjetla horizontalno’, pojašnjava Marko Dabrović, koautor projekta, 3LHD.
Fizika je vrlo bitna
Kod izvedbe takvih fasada jako je bitna fizika zgrade, te parametri koje staklo treba zadovoljiti.
Riječ je o debljini stakla koju determiniraju dimenzije otvora. Osim toga, važna je otpornost na udare vjetra, ali isto tako i kako staklo funkcionira u ljetnim i zimskim uvjetima.
‘Ja često volim reći da stakla su često samo ispuna o kojoj ne razmišljamo, ali na kraju ono što osjećamo u zgradi, to je to ostakljenje, ukoliko nemamo vanjskih zaštita od sunca na ovoj zgradi, isto možemo vidjeti da imamo dosta zaštita od sunca i isto tako da su arhitekti razmišljali o tome da će poslije toga i hortikultura raditi dio zaštite od sunca što je fenomenalno, ali sama stakla su danas tako razvijena da one mogu imati zaštitu od sunca’, dodaje Antonija.
Ukolio se razbije, ne pada
Zbog zahtjeva za transparentnom fasadom, na ovoj je zgradi korišteno staklo clear vision iz kojeg je izolirano željezo kako staklo ne bi bilo zelenkasto, već što prozirnije. Veliki raster na fasadi uvjetovao je debljinu stakla.
‘Laminirana stakla, odnosno 66.2 i 55.2 znači da su dva stakla spojena s dvije folije. Upotrijebljena su na vanjskoj opni zato da, ukoliko bi staklo palo, ukoliko bi se razbilo, ne bi palo dolje i ne bi nikoga ozlijedilo’, nadovezuje se.
Komadići ostaju zalijepljeni
Riječ je o staklima koja se inače koriste za vjetrobrane automobila. U slučaju da se staklo razbije, njegovi komadići ostanu zalijepljeni. Takva su stakla korištena i u unutrašnjosti ovog poslovnog kampusa. AGC ima široku paletu proizvoda kojima nastoje spojiti dizajn i fiziku u oblik koji će zadovoljiti arhitekte. S promjenom klime ti su zahtjevi sve bitniji i složeniji jer zgrade su veliki potrošači energije i potrebo je dobro promišljanje prilikom odabira ovojnice. Unutrašnja je opna stakla zato premazana takozvanim low – e premazima kako bi se spriječio gubitak topline iz prostorije.
‘Svaka zgrada je izazov’
Kod ostakljenja krovišta trebalo je, prema fizici, paziti da samo 30% sunčeve topline prodre u prostoriju zbog čega su korištena transparentna stakla s multifunkcionalnim premazom Stopray 62T da bi se zadovoljili zahtjevi.
‘Svaka zgrada je u principu jedan divan izazov zbog toga što spojiti ono što je arhitekt zamislio, što je fizika zadala, i na kraju krajeva, ono što je, da se razumijemo, investitor želi platiti je izazov na tri polja, ali kad uspijete realizirati nešto i kad zgrada funkcionira i kad vam se ponovno isti arhitekt javi s nekom novom zgradom, ili isti investitor, to vam je samo potvrda da ste u principu im dali dobru sugestiju’, dodaje.
A kad se dobre sugestije poslušaju, onda je rezultat uspješan projekt kojeg rado pokazujete kao referencu.
Arhitektura i dizajn
Nacionalni plan obnove zgrada: Ciljevi, izazovi i financiranje energetske obnove do 2050.
Kako Hrvatska planira energetsku tranziciju do 2050. godine
Europska direktiva o energetskim svojstvima zgrada postavlja jasan i ambiciozan cilj – fond zgrada s nultim emisijama do 2050. godine. Kako bi se tom cilju prilagodila i Hrvatska, u Zagrebu je održan 8. otvoreni dijalog partnera, posvećen razmjeni znanja i suradnji na temu energetske učinkovitosti i buduće obnove zgrada.
U središtu rasprave našao se nacionalni plan obnove zgrada. Nacionalni plan novi je strateški dokument koji sve države članice Europske unije moraju donijeti do sljedeće godine i uputiti Europskoj komisiji.
Zašto je obnova centra zelenija od gradnje na periferiji?
Nacionalni plan obnove zgrada kao strateški okvir do 2050.
Glavna tema 8. otvorenog dijaloga bilo je predstavljanje prvog nacrta nacionalnog plana obnove zgrada do 2050. godine. Riječ je o dokumentu koji će odrediti smjer energetske obnove postojećeg fonda zgrada, ali i način na koji će Hrvatska postići ciljeve dekarbonizacije.
Kako je istaknula Irena Križ Šelendić iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, cilj dijaloga bio je okupiti sve relevantne dionike – od akademske zajednice i energetskih certifikatora do projektanata, izvođača, proizvođača građevinskih materijala i predstavnika lokalne samouprave – kako bi se zajednički raspravili prvi rezultati analiza i definirali daljnji koraci provedbe plana.
Nedostatak podataka o energetskim svojstvima zgrada
Jedan od ključnih izazova u izradi nacionalnog plana obnove zgrada odnosi se na nedovoljnu količinu preciznih podataka o stvarnom stanju postojećeg fonda. Prema podacima Energetskog instituta Hrvoje Požar, energetskim certifikatima trenutačno je obuhvaćeno svega oko 9 % ukupnog fonda zgrada u Hrvatskoj.
Iako je to ograničenje, postoje pouzdani podaci o zgradama prema razdobljima izgradnje i tipovima konstrukcije. Ti se podaci koriste za izradu modela buduće potrošnje energije i procjenu mogućih scenarija kojima se ciljevi nacionalnog plana obnove zgrada mogu ostvariti.
Ambiciozni ciljevi do 2030. i naglasak na stambeni fond
Ciljevi su definirani po etapama, a razdoblje do 2030. godine posebno je važno. Plan predviđa godišnju uštedu od 2 % ukupne primarne energije u zgradama, pri čemu se najveći dio očekuje u stambenom sektoru.
Stambene zgrade zauzimaju najveći dio ukupne površine i imaju najveću potrošnju energije. Prema planu, do 2030. godine potrebno je smanjiti primarnu energiju u stambenim zgradama za 16 %, pri čemu bi čak 55 % tog smanjenja trebalo doći iz obnove zgrada s najlošijim energetskim svojstvima.
To uključuje zgrade s neučinkovitom ovojnicom i visokom potrošnjom energije, u kojima je nužno kombinirati smanjenje energetskih potreba s uvođenjem sustava obnovljivih izvora energije.
Provedba plana ovisi o stručnjacima i građanima
Uspjeh nacionalnog plana obnove zgrada ne ovisi isključivo o zakonodavnom okviru, već i o stručnim kapacitetima u području energetike i graditeljstva. Jednako važnu ulogu imaju i vlasnici zgrada te sami građani, kojima je potrebno jasno objasniti kako započeti proces energetske obnove i koje dugoročne koristi ona donosi.
Bez aktivnog uključivanja svih sudionika – od projektanata do krajnjih korisnika – ostvarenje ciljeva plana bit će otežano.
Bespovratna sredstva za energetsku obnovu javnih zgrada
Na dijalogu je najavljen i novi poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za energetsku obnovu zgrada javnog sektora. Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine planira tijekom prosinca objaviti poziv vrijedan 106 milijuna eura, financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru programa Konkurentnost i kohezija.
Sredstva će se koristiti za izradu projektne dokumentacije te integralnu, dubinsku i sveobuhvatnu energetsku obnovu. Posebna novost odnosi se na kružnu obnovu napuštenih zgrada, koje će se ponovno staviti u funkciju za društvene djelatnosti.
Dugoročan proces prema dekarbonizaciji zgrada
U sklopu 8. otvorenog dijaloga partnera potpisana je i Povelja o dekarbonizaciji zgrada, kojoj su se pridružili novi potpisnici. Zaključeno je da je put prema potpunoj dekarbonizaciji složen i dugotrajan, ali nužan za smanjenje potrošnje energije, otpornost na klimatske promjene i poboljšanje kvalitete života.
U tom kontekstu, nacionalni plan obnove zgrada predstavlja temeljni alat za koordinaciju politika, struke i prakse na putu prema energetski učinkovitijem i održivijem fondu zgrada u Hrvatskoj.
Stilovi u arhitekturi
Novi život starih štala: barndominium kao održivo rješenje stanovanja
Barndominium je arhitektonski i životni koncept koji posljednjih godina privlači sve veću pažnju, osobito u ruralnim i polururalnim područjima. Naziv dolazi od engleskih riječi barn (štala) i condominium (stambeni prostor), a u najširem smislu označava prenamjenu nekadašnjih gospodarskih objekata, najčešće štala, u moderne i funkcionalne domove. Iako je pojam nastao u Sjedinjenim Američkim Državama, sama ideja nije nova – ona se temelji na ponovnom korištenju postojećih građevina i njihovoj prilagodbi suvremenim potrebama stanovanja.
Snaga otvorenog volumena
Izvorne štale karakteriziraju jednostavna konstrukcija, veliki rasponi i otvoreni volumeni. Upravo te prostorne kvalitete čine ih iznimno pogodnima za suvremene arhitektonske intervencije. Umjesto klasične podjele prostora, adaptirani objekti često zadržavaju osjećaj jedinstvenog volumena, s vidljivim nosivim elementima, visokim stropovima i pažljivo kontroliranim prodorima dnevnog svjetla. Intervencije su u pravilu suzdržane, s naglaskom na čitanje izvorne strukture, dok se novi elementi uvode jasno i nenametljivo.
Kad baština postane suvremena
U europskom kontekstu, prenamjena štala i gospodarskih objekata već je dugo prisutna praksa, iako se ne povezuje nužno s pojmom barndominium. U brojnim projektima diljem kontinenta vidljiva je težnja očuvanju izvorne materijalnosti – kamena, drva, opeke – uz diskretno uvođenje suvremenih tehnologija i standarda stanovanja. Takvi projekti često balansiraju između očuvanja karaktera zgrade i stvaranja funkcionalnog, suvremenog interijera, bez potrebe za radikalnim formalnim zahvatima.
Obnovljena Kurija Mihalović iz 16. stoljeća danas je heritage hotel i potpuno nas je oduševila
Obnova koja čuva identitet
Hrvatski ruralni prostor nudi velik, još uvijek nedovoljno iskorišten potencijal za slične arhitektonske transformacije. Napuštene ili zapuštene štale, rasute po krajolicima različitih regija, predstavljaju vrijedan prostorni resurs. Njihova obnova ne znači samo stvaranje novih stambenih prostora, već i očuvanje lokalnog identiteta te kontinuiteta gradnje. Uspješne adaptacije često proizlaze iz pažljivog čitanja konteksta – odnosa prema krajoliku, postojećem naselju i tradiciji gradnje – pri čemu arhitektura ne dominira, već se prirodno uklapa u okruženje.
Obnova stare kuće ili kleti – donosimo tri savršena primjera takve obnove
Ključni izazovi takvih projekata leže u tehničkoj i regulativnoj sferi, ali i u arhitektonskoj odgovornosti prema postojećem objektu. Pitanja energetske učinkovitosti, statike i suvremenih instalacija zahtijevaju precizna rješenja, dok estetski izazov ostaje pronaći mjeru između očuvanja i transformacije. Najuspješniji projekti upravo su oni koji ne pokušavaju prikriti prošlost objekta, već je jasno i promišljeno integriraju u novi način korištenja.
Topli minimalizam u obiteljskoj kući – sve je projektirano unaprijed i ništa nije slučajno
Barndominium, shvaćen kao arhitektonska strategija prenamjene štala u stambene prostore, otvara prostor za dijalog između starog i novog. U hrvatskom kontekstu, takav pristup mogao bi postati relevantan odgovor na pitanje održive gradnje, revitalizacije ruralnih područja i suvremenog odnosa prema graditeljskoj baštini. Umjesto novih intervencija na praznom terenu, fokus se sve više pomiče prema reinterpretaciji postojećeg – a upravo u tome leži arhitektonska vrijednost ovakvih projekata.
