Arhitektura i dizajn
Dodijeljene nagrade UHA-e za najbolje arhitektonske projekte u Hrvatskoj
U prostorima robne kuće NAMA dodijeljene nagrade Udruženja hrvatskih arhitekata.
Krovni strukovni savez regionalnih, županijskih i gradskih društava arhitekata, UHA, svake godine nagradi najbolje arhitektonske projekte i to u nekoliko kategorija. Regionalno i generacijski različit žiri i za ovu je godinu donio odluku kome dodijeliti te prestižne nagrade.
U prostorima robne kuće NAMA dodijeljene su nagrade Udruženja hrvatskih arhitekata.
“Nagrada je ustanovljena prije preko 60 godina, 59, nazvana je po našem znamenitom arhitektu Viktoru Kovačiću čiju obljetnicu rođenja 150 i 100-tu smrti slavimo baš ove godine i obilježavamo nizom događanja. Ona se u kontinuitetu dodjeljuje od onda, a s godinama su joj onda još pridružene nagrade za pojedina područja arhitektonskog stvaralaštva nagrada Drago Galić, nagrada Bernardo Bernardi i nagrada Neven Šegvić za publicistički rad.”, izjavila je predsjednica UHA, Mia Roth Čerina.
Ove je godine nagrada Viktor Kovačić za najuspješnije ostvarenje u svim područjima arhitektonskog stvaralaštva dodijeljena Tomi Plejić i Lei Pelivan.
“Dobili smo nagradu Viktor Kovačić za preobrazbu hotela Panorama koji se sad zove hotel Zonar, to je jedan izazovni projekt koji je počeo prije 5 godina, prije potresa i Korone, jako se razdužio što je nekakva karakteristika građenja u tim okolnostima pogotovo i na našem prostoru. On je prije godinu dana otvoren i unio je nekakvu promjenu u kvart Trešnjevku.”navela je Lea Pelivan, dobitnica nagrade Viktor Kovačić.
Nagradu Drago Galić za najuspješnije ostvarenje na području stambene arhitekture, žiri je dodijelio Nikoli Fabijaniću i Juri Glasnoviću.
“Dobili smo nagradu za obiteljsku kuću Nodi u Ivanić gradu, jednog našeg prijatelja investitora koji nas je angažirao prije par godina i evo ta kuća je konačno završena u ovom slučaju i nagrađena, tako da super.”, ističe Jure Glasnović, dobitnik nagrade Drago Galić.
Nikola Fabijanić, također dobitnik nagrade Drago Galić izjavio je: “Mislim da je žiri prepoznao da je, prepoznao je jasnoću ideje i neku kvalitetu prostora koja se odvila oko tog vrta koji smo ostvarili kao životni prostor u prizemlju da je to to.”.
Nagrada Bernardo Bernardi dodjeljuje se za najuspješnije oblikovanje i unutarnje uređenje, a ove je godine dodijeljena Vanji Ilić za projekt vinogradarske zbirke muzeja općine Jelsa u Pitvama na otoku Hvaru.
“Ova nagrada puno znači jer je to strukovna nagrada koju dodjeljuje udruženje hrvatskih arhitekata, tako da je to stvarno jedno veliko priznanje i jako mi je drago zbog toga, a projekt je bio vrlo zahtjevan, trajao je godinama, bili su vrlo strogi konzervatorski uvjeti, kuća je bila u dosta lošem stanju, dakle tu je bila i rekonstrukcija i stalni postav, vrlo zanimljiva i zahtjevna građa.” navodi Vanja Ilić, dobitnica nagrade Bernardo Bernardi.
Nagradu Neven Šegvić dobila je Dubravka Kisić za monografiju posvećenu Milovanu Kovačeviću. Istovremeno je otvorena i godišnja izložba ostvarenja hrvatskih arhitektica i arhitekata.
“Kroz ovih zadnjih nekoliko mjeseci od veljače, ožujka smo išli prema organizaciji izložbe koja je koncipirana u dva dijela, jedna dio je ovdje u odjelu za namještaj gdje su izloženi svi radovi predani na valorizacije dok je dolje na trijemu u jednom segmentu izloga izložba posvećena dobitniku godišnje nagrade za životno djelo prof. Đuri Mirkoviću, a na samim stupovima, arkadama su ovaj nominirani i informacije o nominiranima.”, izjavila je Mia Roth Čerina.
Izložba je cjelovit pregled nacionalne arhitektonske produkcije prošle godine i prikazuje visoku razinu kreativnosti domaćih arhitekata.
Arhitektura i dizajn
Nacionalni plan obnove zgrada: Ciljevi, izazovi i financiranje energetske obnove do 2050.
Kako Hrvatska planira energetsku tranziciju do 2050. godine
Europska direktiva o energetskim svojstvima zgrada postavlja jasan i ambiciozan cilj – fond zgrada s nultim emisijama do 2050. godine. Kako bi se tom cilju prilagodila i Hrvatska, u Zagrebu je održan 8. otvoreni dijalog partnera, posvećen razmjeni znanja i suradnji na temu energetske učinkovitosti i buduće obnove zgrada.
U središtu rasprave našao se nacionalni plan obnove zgrada. Nacionalni plan novi je strateški dokument koji sve države članice Europske unije moraju donijeti do sljedeće godine i uputiti Europskoj komisiji.
Zašto je obnova centra zelenija od gradnje na periferiji?
Nacionalni plan obnove zgrada kao strateški okvir do 2050.
Glavna tema 8. otvorenog dijaloga bilo je predstavljanje prvog nacrta nacionalnog plana obnove zgrada do 2050. godine. Riječ je o dokumentu koji će odrediti smjer energetske obnove postojećeg fonda zgrada, ali i način na koji će Hrvatska postići ciljeve dekarbonizacije.
Kako je istaknula Irena Križ Šelendić iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, cilj dijaloga bio je okupiti sve relevantne dionike – od akademske zajednice i energetskih certifikatora do projektanata, izvođača, proizvođača građevinskih materijala i predstavnika lokalne samouprave – kako bi se zajednički raspravili prvi rezultati analiza i definirali daljnji koraci provedbe plana.
Nedostatak podataka o energetskim svojstvima zgrada
Jedan od ključnih izazova u izradi nacionalnog plana obnove zgrada odnosi se na nedovoljnu količinu preciznih podataka o stvarnom stanju postojećeg fonda. Prema podacima Energetskog instituta Hrvoje Požar, energetskim certifikatima trenutačno je obuhvaćeno svega oko 9 % ukupnog fonda zgrada u Hrvatskoj.
Iako je to ograničenje, postoje pouzdani podaci o zgradama prema razdobljima izgradnje i tipovima konstrukcije. Ti se podaci koriste za izradu modela buduće potrošnje energije i procjenu mogućih scenarija kojima se ciljevi nacionalnog plana obnove zgrada mogu ostvariti.
Ambiciozni ciljevi do 2030. i naglasak na stambeni fond
Ciljevi su definirani po etapama, a razdoblje do 2030. godine posebno je važno. Plan predviđa godišnju uštedu od 2 % ukupne primarne energije u zgradama, pri čemu se najveći dio očekuje u stambenom sektoru.
Stambene zgrade zauzimaju najveći dio ukupne površine i imaju najveću potrošnju energije. Prema planu, do 2030. godine potrebno je smanjiti primarnu energiju u stambenim zgradama za 16 %, pri čemu bi čak 55 % tog smanjenja trebalo doći iz obnove zgrada s najlošijim energetskim svojstvima.
To uključuje zgrade s neučinkovitom ovojnicom i visokom potrošnjom energije, u kojima je nužno kombinirati smanjenje energetskih potreba s uvođenjem sustava obnovljivih izvora energije.
Provedba plana ovisi o stručnjacima i građanima
Uspjeh nacionalnog plana obnove zgrada ne ovisi isključivo o zakonodavnom okviru, već i o stručnim kapacitetima u području energetike i graditeljstva. Jednako važnu ulogu imaju i vlasnici zgrada te sami građani, kojima je potrebno jasno objasniti kako započeti proces energetske obnove i koje dugoročne koristi ona donosi.
Bez aktivnog uključivanja svih sudionika – od projektanata do krajnjih korisnika – ostvarenje ciljeva plana bit će otežano.
Bespovratna sredstva za energetsku obnovu javnih zgrada
Na dijalogu je najavljen i novi poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za energetsku obnovu zgrada javnog sektora. Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine planira tijekom prosinca objaviti poziv vrijedan 106 milijuna eura, financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru programa Konkurentnost i kohezija.
Sredstva će se koristiti za izradu projektne dokumentacije te integralnu, dubinsku i sveobuhvatnu energetsku obnovu. Posebna novost odnosi se na kružnu obnovu napuštenih zgrada, koje će se ponovno staviti u funkciju za društvene djelatnosti.
Dugoročan proces prema dekarbonizaciji zgrada
U sklopu 8. otvorenog dijaloga partnera potpisana je i Povelja o dekarbonizaciji zgrada, kojoj su se pridružili novi potpisnici. Zaključeno je da je put prema potpunoj dekarbonizaciji složen i dugotrajan, ali nužan za smanjenje potrošnje energije, otpornost na klimatske promjene i poboljšanje kvalitete života.
U tom kontekstu, nacionalni plan obnove zgrada predstavlja temeljni alat za koordinaciju politika, struke i prakse na putu prema energetski učinkovitijem i održivijem fondu zgrada u Hrvatskoj.
Stilovi u arhitekturi
Novi život starih štala: barndominium kao održivo rješenje stanovanja
Barndominium je arhitektonski i životni koncept koji posljednjih godina privlači sve veću pažnju, osobito u ruralnim i polururalnim područjima. Naziv dolazi od engleskih riječi barn (štala) i condominium (stambeni prostor), a u najširem smislu označava prenamjenu nekadašnjih gospodarskih objekata, najčešće štala, u moderne i funkcionalne domove. Iako je pojam nastao u Sjedinjenim Američkim Državama, sama ideja nije nova – ona se temelji na ponovnom korištenju postojećih građevina i njihovoj prilagodbi suvremenim potrebama stanovanja.
Snaga otvorenog volumena
Izvorne štale karakteriziraju jednostavna konstrukcija, veliki rasponi i otvoreni volumeni. Upravo te prostorne kvalitete čine ih iznimno pogodnima za suvremene arhitektonske intervencije. Umjesto klasične podjele prostora, adaptirani objekti često zadržavaju osjećaj jedinstvenog volumena, s vidljivim nosivim elementima, visokim stropovima i pažljivo kontroliranim prodorima dnevnog svjetla. Intervencije su u pravilu suzdržane, s naglaskom na čitanje izvorne strukture, dok se novi elementi uvode jasno i nenametljivo.
Kad baština postane suvremena
U europskom kontekstu, prenamjena štala i gospodarskih objekata već je dugo prisutna praksa, iako se ne povezuje nužno s pojmom barndominium. U brojnim projektima diljem kontinenta vidljiva je težnja očuvanju izvorne materijalnosti – kamena, drva, opeke – uz diskretno uvođenje suvremenih tehnologija i standarda stanovanja. Takvi projekti često balansiraju između očuvanja karaktera zgrade i stvaranja funkcionalnog, suvremenog interijera, bez potrebe za radikalnim formalnim zahvatima.
Obnovljena Kurija Mihalović iz 16. stoljeća danas je heritage hotel i potpuno nas je oduševila
Obnova koja čuva identitet
Hrvatski ruralni prostor nudi velik, još uvijek nedovoljno iskorišten potencijal za slične arhitektonske transformacije. Napuštene ili zapuštene štale, rasute po krajolicima različitih regija, predstavljaju vrijedan prostorni resurs. Njihova obnova ne znači samo stvaranje novih stambenih prostora, već i očuvanje lokalnog identiteta te kontinuiteta gradnje. Uspješne adaptacije često proizlaze iz pažljivog čitanja konteksta – odnosa prema krajoliku, postojećem naselju i tradiciji gradnje – pri čemu arhitektura ne dominira, već se prirodno uklapa u okruženje.
Obnova stare kuće ili kleti – donosimo tri savršena primjera takve obnove
Ključni izazovi takvih projekata leže u tehničkoj i regulativnoj sferi, ali i u arhitektonskoj odgovornosti prema postojećem objektu. Pitanja energetske učinkovitosti, statike i suvremenih instalacija zahtijevaju precizna rješenja, dok estetski izazov ostaje pronaći mjeru između očuvanja i transformacije. Najuspješniji projekti upravo su oni koji ne pokušavaju prikriti prošlost objekta, već je jasno i promišljeno integriraju u novi način korištenja.
Topli minimalizam u obiteljskoj kući – sve je projektirano unaprijed i ništa nije slučajno
Barndominium, shvaćen kao arhitektonska strategija prenamjene štala u stambene prostore, otvara prostor za dijalog između starog i novog. U hrvatskom kontekstu, takav pristup mogao bi postati relevantan odgovor na pitanje održive gradnje, revitalizacije ruralnih područja i suvremenog odnosa prema graditeljskoj baštini. Umjesto novih intervencija na praznom terenu, fokus se sve više pomiče prema reinterpretaciji postojećeg – a upravo u tome leži arhitektonska vrijednost ovakvih projekata.
