Arhitektura i dizajn
Dodijeljene nagrade UHA-e za najbolje arhitektonske projekte u Hrvatskoj
U prostorima robne kuće NAMA dodijeljene nagrade Udruženja hrvatskih arhitekata.
Krovni strukovni savez regionalnih, županijskih i gradskih društava arhitekata, UHA, svake godine nagradi najbolje arhitektonske projekte i to u nekoliko kategorija. Regionalno i generacijski različit žiri i za ovu je godinu donio odluku kome dodijeliti te prestižne nagrade.
U prostorima robne kuće NAMA dodijeljene su nagrade Udruženja hrvatskih arhitekata.
“Nagrada je ustanovljena prije preko 60 godina, 59, nazvana je po našem znamenitom arhitektu Viktoru Kovačiću čiju obljetnicu rođenja 150 i 100-tu smrti slavimo baš ove godine i obilježavamo nizom događanja. Ona se u kontinuitetu dodjeljuje od onda, a s godinama su joj onda još pridružene nagrade za pojedina područja arhitektonskog stvaralaštva nagrada Drago Galić, nagrada Bernardo Bernardi i nagrada Neven Šegvić za publicistički rad.”, izjavila je predsjednica UHA, Mia Roth Čerina.
Ove je godine nagrada Viktor Kovačić za najuspješnije ostvarenje u svim područjima arhitektonskog stvaralaštva dodijeljena Tomi Plejić i Lei Pelivan.
“Dobili smo nagradu Viktor Kovačić za preobrazbu hotela Panorama koji se sad zove hotel Zonar, to je jedan izazovni projekt koji je počeo prije 5 godina, prije potresa i Korone, jako se razdužio što je nekakva karakteristika građenja u tim okolnostima pogotovo i na našem prostoru. On je prije godinu dana otvoren i unio je nekakvu promjenu u kvart Trešnjevku.”navela je Lea Pelivan, dobitnica nagrade Viktor Kovačić.
Nagradu Drago Galić za najuspješnije ostvarenje na području stambene arhitekture, žiri je dodijelio Nikoli Fabijaniću i Juri Glasnoviću.
“Dobili smo nagradu za obiteljsku kuću Nodi u Ivanić gradu, jednog našeg prijatelja investitora koji nas je angažirao prije par godina i evo ta kuća je konačno završena u ovom slučaju i nagrađena, tako da super.”, ističe Jure Glasnović, dobitnik nagrade Drago Galić.
Nikola Fabijanić, također dobitnik nagrade Drago Galić izjavio je: “Mislim da je žiri prepoznao da je, prepoznao je jasnoću ideje i neku kvalitetu prostora koja se odvila oko tog vrta koji smo ostvarili kao životni prostor u prizemlju da je to to.”.
Nagrada Bernardo Bernardi dodjeljuje se za najuspješnije oblikovanje i unutarnje uređenje, a ove je godine dodijeljena Vanji Ilić za projekt vinogradarske zbirke muzeja općine Jelsa u Pitvama na otoku Hvaru.
“Ova nagrada puno znači jer je to strukovna nagrada koju dodjeljuje udruženje hrvatskih arhitekata, tako da je to stvarno jedno veliko priznanje i jako mi je drago zbog toga, a projekt je bio vrlo zahtjevan, trajao je godinama, bili su vrlo strogi konzervatorski uvjeti, kuća je bila u dosta lošem stanju, dakle tu je bila i rekonstrukcija i stalni postav, vrlo zanimljiva i zahtjevna građa.” navodi Vanja Ilić, dobitnica nagrade Bernardo Bernardi.
Nagradu Neven Šegvić dobila je Dubravka Kisić za monografiju posvećenu Milovanu Kovačeviću. Istovremeno je otvorena i godišnja izložba ostvarenja hrvatskih arhitektica i arhitekata.
“Kroz ovih zadnjih nekoliko mjeseci od veljače, ožujka smo išli prema organizaciji izložbe koja je koncipirana u dva dijela, jedna dio je ovdje u odjelu za namještaj gdje su izloženi svi radovi predani na valorizacije dok je dolje na trijemu u jednom segmentu izloga izložba posvećena dobitniku godišnje nagrade za životno djelo prof. Đuri Mirkoviću, a na samim stupovima, arkadama su ovaj nominirani i informacije o nominiranima.”, izjavila je Mia Roth Čerina.
Izložba je cjelovit pregled nacionalne arhitektonske produkcije prošle godine i prikazuje visoku razinu kreativnosti domaćih arhitekata.
Arhitektura i dizajn
Zašto su knjige o arhitekturi i dalje ključne za razumijevanje prostora
Arhitektura se danas često promatra površno – kroz vizualno atraktivne kadrove, brze objave i kratke opise. No prostor nije samo slika.
U vremenu brzih vizualnih impulsa i arhitekture koja se često konzumira kroz nekoliko fotografija na ekranu, knjige o arhitekturi ostaju nezamjenjiv alat za dublje razumijevanje prostora. One ne nude samo pregled gotovih projekata, već i kontekst njihova nastanka, misaone procese autora, teorijske okvire te pitanja koja nadilaze stil, trend i formu. Upravo zato knjige o arhitekturi omogućuju čitatelju da prostor sagleda kao proces, a ne kao konačnu sliku.
Čitanje arhitekture kroz knjige znači usporiti – dati si vremena za razumijevanje odnosa između čovjeka, prostora, društva i politike. Za razliku od brzog scrollanja, knjige omogućuju koncentraciju i promišljanje, što je danas jednako važno profesionalcima kao i svima koji žele svjesnije živjeti u prostoru koji ih okružuje.
Zašto se u nekim domovima osjećamo bolje nego u drugima? Odgovor je u rasporedu
Zašto je važno čitati arhitekturu, a ne samo gledati je
Arhitektura se danas često promatra površno – kroz vizualno atraktivne kadrove, brze objave i kratke opise. No prostor nije samo slika. On je iskustvo koje se odvija u vremenu, u pokretu i u odnosu prema čovjeku.
Knjige o arhitekturi omogućuju upravo to: sporije, promišljenije razumijevanje prostora. Kroz tekst, crteže i eseje, one otkrivaju razloge iza odluka, dileme autora i širi društveni ili politički kontekst u kojem je arhitektura nastajala. Za arhitekte i studente one su temelj struke, ali i za širu publiku predstavljaju priliku da prostor počne promatrati svjesnije.
Damjan Geber: Intuicija i analiza ponašanja oblikuju suvremeni prostorni dizajn
Knjige o arhitekturi kao dio interijera i akustike doma
Osim što su izvor znanja i inspiracije, knjige imaju i vrlo konkretnu, praktičnu ulogu u interijeru. Kada su smještene na policama – osobito uz pune zidove ili između prostorija – djeluju kao prirodna zvučna barijera. Guste police ispunjene knjigama razbijaju i upijaju zvučne valove, smanjuju odjek i prijenos buke, što je posebno važno u stanovima s tankim zidovima ili otvorenim tlocrtnim rješenjima.
Na taj način knjige ne oblikuju samo način razmišljanja, već i kvalitetu svakodnevnog boravka u prostoru. Police s knjigama prostoru daju toplinu, teksturu i osobni karakter – stvarajući interijer koji je istovremeno ugodan, vizualno bogat, osoban i funkcionalan.
Što čitati – preporuka arhitekta
Arhitekt Krešimir Borošak, autor niza prostornih instalacija i teorijskih projekata koji istražuju percepciju prostora te odnos čovjeka i arhitekture u suvremenom i postsuvremenom kontekstu, za Dom na kvadrat izdvojio je knjige o arhitekturi koje smatra nezaobilaznima za arhitekte, studente, ali i sve one koji žele promišljati prostor izvan uobičajenih okvira.
1. Monografije kao temelj razumijevanja arhitekture
„Dobra ideja za čitanje je uvijek neka od monografija poznatih arhitekata“, kaže Borošak, izdvajajući Tadao Ando u izdanju Orisa te 2G83: Smiljan Radić Houses. Riječ je o knjigama koje ne prikazuju samo projekte, već i autorski način razmišljanja, odnos prema materijalu, svjetlu i kontekstu.
2. Arhitektura kao sustav elemenata
Kao nezaobilaznog arhitektonskog mislioca današnjice, Borošak ističe Rem Koolhaasa. U njegovoj enciklopediji Elements of Architecture osnovni arhitektonski elementi – poput prozora, stubišta ili zida – razlažu se na sveobuhvatan i analitičan način, čime se arhitektura sagledava kao sustav, a ne samo forma.
3. Pogled izvan grada
Knjiga Countryside istog autora, dodaje Borošak, približava potencijal i prirodu prostora izvan urbanih sredina. Time otvara pitanja budućnosti krajolika, ruralnih područja i načina života koji se često zanemaruju u arhitektonskim raspravama.
4. Kritički pogled na minimalizam i grad
Pier Vittorio Aureli u kratkom eseju Less is Enough osvrće se na današnji trend minimalizma u oblikovanju, dok se u knjizi The City as a Project bavi gradom kao rezultatom, ali i alatom političkog djelovanja.
5. Misaone provokacije za arhitekte
Od kraćih, ali iznimno poticajnih naslova, Borošak izdvaja Non-referential Architecture autora Valerio Olgiatija i Marcus Breitschmida, koju opisuje kao misaonu provokaciju.
Knjige o arhitekturi kao dugoročna investicija
Ulaganje u knjige o arhitekturi nije samo profesionalna ili estetska odluka. To je ulaganje u vrijeme, razumijevanje prostora, kvalitetu svakodnevnog života i stvaranje doma koji istovremeno reflektira znanje, osobnost i kulturu življenja.
Bilo da ih čitamo, ili izlažemo na policama, one ostaju jedan od rijetkih elemenata interijera koji s vremenom dobiva vrijednost.
Arhitektura i dizajn
8 urbanistički najbolje planiranih gradova u svijetu
Urbanizam izravno utječe na svakodnevne navike i zdravlje stanovnika
Gradovi u kojima živimo snažno utječu na našu svakodnevicu – od načina na koji se krećemo, radimo i odmaramo, do osjećaja sigurnosti, pripadnosti i kvalitete života. Upravo zato urbanizam nije apstraktna disciplina rezervirana za stručnjake, već ključni alat koji oblikuje stvarne životne uvjete milijuna ljudi. Kada govorimo o urbanistički najbolje planiranim gradovima u svijetu, govorimo o sredinama koje su promišljeno rasle, prilagođavale se stanovnicima i dugoročno ulagale u ravnotežu između izgrađenog prostora, prirode i infrastrukture.
Donosimo 8 urbanistički najbolje planiranih gradova u svijetu.
Prije nego što pogledamo konkretne primjere iz svijeta, važno je razumjeti osnovne pojmove koji stoje iza kvalitetnog planiranja gradova.
Što je urbanizam i odakle dolazi pojam?
Urbanizam je disciplina koja se bavi planiranjem, razvojem i uređenjem gradova. Pojam dolazi od latinske riječi urbs, što znači grad, a odnosi se na sustavno promišljanje prostora u kojem se odvija svakodnevni život – od rasporeda ulica i javnih površina, do stanovanja, prometa, zelenih zona i društvene infrastrukture.
Zašto su knjige o arhitekturi i dalje ključne za razumijevanje prostora
Dobar urbanizam ne bavi se samo estetikom, već funkcionalnošću, dostupnošću i dugoročnom održivošću grada. On povezuje arhitekturu, promet, sociologiju, ekologiju i ekonomiju u jedinstvenu cjelinu.
Što je GUP i zašto je važan?
GUP, odnosno Generalni urbanistički plan, temeljni je planski dokument svakog većeg grada. Njime se definiraju namjena prostora, pravila gradnje, gustoća izgrađenosti, prometna rješenja, zelene površine i javni sadržaji.
U kontekstu Zagreba, aktualni razgovori o novom GUP-u posebno su važni jer određuju kako će se grad razvijati desetljećima unaprijed – hoće li se poticati održiva gradnja, dostupno stanovanje, kvalitetni javni prostori i bolja povezanost kvartova. Bez jasnog i kvalitetnog GUP-a, razvoj grada prepušten je stihiji, što dugoročno negativno utječe na kvalitetu života.
Dražen Arbutina navodi primjer Zagreba: dok podsljemenske zone pate od stihijske gradnje, Novi Zagreb je, zahvaljujući promišljenom urbanizmu, postao jedno od najugodnijih mjesta za život – s obiljem zelenila i sadržaja koji podižu kvalitetu života.
Urbanistički najbolje planirani gradovi u svijetu
1. Beč, Austrija
Glavni grad Austrije, osnovan još u rimsko doba, danas je administrativno podijeljen na 23 kotara (Bezirke). Beč je poznat po snažnoj socijalnoj stambenoj politici, izvrsnom javnom prijevozu i velikom udjelu zelenih površina. Godinama se nalazi na vrhu ljestvica gradova s najvišom kvalitetom života.
2. Kopenhagen, Danska
Glavni grad Danske jedan je od najpoznatijih primjera održivog urbanizma. Grad je sustavno planiran za bicikliste, s mrežom biciklističkih staza koje povezuju sve dijelove grada. Urbanističke odluke usmjerene su na zdrav život, javne prostore i klimatsku otpornost.
3. Amsterdam, Nizozemska
Osnovan u 13. stoljeću, glavni grad Nizozemske prepoznatljiv je po koncentričnom sustavu kanala koji je dio UNESCO-ve svjetske baštine. Urbanizam Amsterdama temelji se na mješovitoj namjeni prostora, snažnoj pješačkoj i biciklističkoj infrastrukturi te kontroli širenja grada.
4. Freiburg, Njemačka
Grad osnovan u 12. stoljeću često se navodi kao primjer ekološki osviještenog urbanizma. Posebno je poznata četvrt Vauban, planirana kao gotovo energetski samodostatna zona s minimalnim prometom automobila.
5. Singapur
Gradska država i glavni grad istoimene zemlje, osnovan 1819. godine, primjer je ekstremno planskog urbanizma. Unatoč visokoj gustoći naseljenosti, Singapur sustavno integrira zelene površine, vertikalne vrtove i strogo kontroliranu gradnju.
6. Barcelona, Španjolska
Glavni grad Katalonije poznat je po urbanističkom planu Eixample, koji je u 19. stoljeću osmislio Ildefons Cerdà. Pravilna mreža ulica, blokovi s unutarnjim dvorištima i danas omogućuju dobru prozračnost i funkcionalnost grada.
7. Curitiba, Brazil
Grad osnovan u 17. stoljeću poznat je kao pionir integriranog javnog prijevoza. Njegov sustav brzih autobusnih koridora postao je uzor brojnim svjetskim gradovima.
8. Tokio, Japan
Glavni grad Japana jedan je od najvećih urbanih sustava na svijetu. Iako iznimno gust, Tokio funkcionira zahvaljujući preciznoj zoniranosti, razvijenom željezničkom sustavu i jasnoj hijerarhiji javnih i privatnih prostora.
Kako urbanizam utječe na kvalitetu života?
Urbanizam izravno utječe na svakodnevne navike i zdravlje stanovnika. Gradovi s dobro isplaniranom infrastrukturom omogućuju kraće i jednostavnije kretanje, manje vremena provedenog u prometu i više prostora za pješake i bicikliste. Kvalitetno planirani kvartovi imaju dostupne škole, vrtiće, trgovine i zdravstvene ustanove, što smanjuje potrebu za dugim putovanjima.
Zelene površine, parkovi i drvoredi dokazano utječu na mentalno zdravlje, smanjuju stres i poboljšavaju kvalitetu zraka. Urbanizam također ima važnu socijalnu ulogu – javni prostori potiču susrete, zajedništvo i osjećaj pripadnosti, dok loše planirani gradovi često rezultiraju izolacijom i socijalnim podjelama.
Arhitektura nije spektakl – ona treba biti bezvremenska
U konačnici, grad koji je dobro urbanistički osmišljen pruža osjećaj reda, sigurnosti i ugode – što su temeljni preduvjeti kvalitetnog života.
Urbanistički najbolje planirani gradovi kao smjer razvoja
Primjeri koje smo naveli pokazuju da urbanistički najbolje planirani gradovi u svijetu ne nastaju slučajno. Oni su rezultat dugoročnog planiranja, jasnih pravila i stalnog prilagođavanja potrebama stanovnika. Urbanizam nije samo tehnički alat, već društveni ugovor koji određuje kako ćemo živjeti – danas i u budućnosti.
Klimatski neutralni gradovi u borbi protiv klimatskih promjena
U vremenu klimatskih izazova, rasta gradova i promjena životnih navika, kvalitetno urbanističko planiranje postaje važnije nego ikad. Gradovi koji to razumiju, postaju ne samo ugodnija mjesta za život, već i otporniji, pravedniji i dugoročno održivi.
