Arhitektura i dizajn
Deset najromantičnijih europskih gradova
Što vam je sve potrebno za uživanje u romantičnom odmoru? Bilo da volite istraživati pročelja starih gradova ili laganu šetnjicu gradom s boljom polovicom, europski gradovi mogu vam ponuditi puno toga.

Europski su gradovi savršene destinacije za parove koji žele pobjeći od svakodnevice i pronaći malo romantike u šetnjama gradom. Bilo da se radi o srednjovjekovnim gradovima s bezvremenskom arhitekturom ili više volite moderne hotele uz stare riječne kanale, Europa zaista u svakom paru može probuditi romantiku.
Venecija, Italija
Teško da vas neće osvojiti ljepota i jedinstvenost Venecije. Talijanski šarm i ukusna hrana čine Veneciju idealnim romantičnim odredištem. Parovi koji ne vole biti okruženi hrpom turista, Veneciju bi trebali posjetiti tijekom kasne jeseni ili zime, jer čak i kad morate nositi jaknu, Venecija je jednostavno predivna. Ostanite barem dva dana da biste u potpunosti mogli doživjeti ovo zaista posebno mjesto.

Pariz, Francuska
U bilo koje doba godine, u Parizu uvijek možete raditi pregršt stvari: šetati pored Seine držeći se za ruke, penjati se stubama do Sacre-Coeurea, tražiti antikvitete na otvorenim tržnicama, otkrivati područje oko kanala St. Martin, šetati Parkom Luxembourga ili se jednostavno izgubiti u ulicama zadivljujuće arhitekture, zaustaviti se na kavi ili kroasanu i uživati u trenutku.

Amsterdam, Nizozemska
Iz nekog razloga, gradovi koji leže na riječnim kanalima visoko su smješteni na popisu najromantičnijih gradova. Amsterdam je poznat i kao ‘Venecija na sjeveru’, pa ne iznenađuje što je prvi na popisu odredišta u Nizozemskoj. Naravno, postoje i drugi jednako dobri razlozi: uske ulice popločene kamenom, arhitektura i liberalna atmosfera daju zaista poseban osjećaj. Isprobajte vožnju brodom, unajmite bicikl, ‘uskočite’ na vlak ili jednostavno šećite i izgubite se (što je u Amsterdamu vrlo jednostavno); uživajte u dobrom lokalnom pivu u popularnom white baru ili u autentičnoj kavi u brown kafiću.
Brugge, Belgija
Brojni kanali i srednjovjekovna arhitektura čine ovo mjesto izuzetno romantičnim. Ovo je idealna vikend-destinacija za sve one koji uživaju u starim građevinama, gastronomiji i najboljoj čokoladi na svijetu.
Prag, Češka
Od kraja osamdesetih godina i otvaranja istočne Europe, Prag je jedno od najpopularnijih (ali i najoriginalnijih) mjesta koja treba posjetiti i vrlo se brzo razvio u mjesto koje može ponuditi razne sadržaje. U ovom živahnom gradu puno toga morate vidjeti, počevši od velikog dvorca i poznatog romantičnog Karlovog mosta.
Barcelona, Španjolska
Pregršt malih restorana u kojima možete uživati u tapasu, noćni život, zadivljujuće zgrade s Gaudijevim potpisom, koje su položene diljem Barcelone, ovaj grad čine jedinstvenim odredištem. Sjednite na keramičku klupu u parku Guell s boljom polovicom, uživajte u pogledu na grad i ljude koji proučavaju građevine ili se penju na vrh Sagrade Familije, i nezaboravno iskustvo vam je zagarantirano.

Kopenhagen, Danska
Balansirajući između starog i novog, Kopenhagen je jedan od glavnih europskih gradova koji se podjednako ponosi skladnom srednjovjekovnom arhitekturom, trgovima popločanima kamenom i riječnim kanalima. Ovaj je grad posebno romantična destinacija koja kombinira kanale i moderne detalje.

Rim, Italija
Sve što je povezano s Italijom je romantično. Nakon Venecije kao jednog od najromantičnijih europskih gradova, Rim je također romantično odredište s mnoštvom stvari za učiniti i vidjeti, a također je i savršeno mjesto za uživanje u pravom talijanskom ugođaju.
Berlin, Njemačka
Volite avanturu? Volite život na rubu i izbjegavate hodanje po utabanim stazama? Otkažite romantičan vikend u Pariz ili Veneciji, i zaputite se u Berlin. Glavni grad Njemačke strahovito se promijenio u posljednjih petnaest godina, da bi naposljetku postao jedan od najuzbudljivijih gradova Europe.
Budimpešta, Mađarska
Odredište koje se razvilo na obalama Dunava, grad crkvi, izuzetne arhitekture, termalnih kupališta i umjetnika. Budimpešta još od ranih devedesetih proživljava svojevrsni preporod, te je u posljednje vrijeme omiljena svjetska destinacija za romantično putovanje, piše specijalizirana stranica za putovanja tripadvisor.co.uk.

Magazin.hr
Arhitektura i dizajn
Nekadašnje crkve kao životni prostori, teretane ili kafići
Otkrijte kako izgleda život u prenamijenjenim sakralnim objektima

U vremenu kada se traže kreativna i održiva rješenja za prenamjenu napuštenih prostora, nekadašnje crkve sve češće dobivaju novu funkciju – postaju domovi, teretane, knjižnice, pa čak i umjetničke galerije. Crkve kao životni prostor nisu za svakoga, ali svakako privlače one koji žele dom s karakterom, poviješću i nesvakidašnjim arhitektonskim doživljajem.
Visoki svodovi, vitraji, impresivne fasade i sakralna tišina transformiraju se u stambene jedinice koje odišu posebnošću. Ovi prostori često nude prozračnost, obilje svjetla i atmosferu koja se teško može replicirati u suvremenim zgradama.

Crkve kao životni prostori – inspiracija i izazovi
Prenamijeniti crkvu znači suočiti se s nizom izazova – od tehničkih do estetskih. Potrebno je pažljivo riješiti pitanje grijanja i termoizolacije, često kroz ugradnju podnog grijanja i energetski učinkovitih sustava. Istovremeno, važno je zadržati što više autentičnih elemenata: vitraja, svodova, kamena, drvenih konstrukcija.
Obnova Zagreba nakon potresa: Suradnja s Austrijom kao put prema održivoj baštini
Upravo ta kombinacija starog i novog daje ovim prostorima jedinstvenu atmosferu. Oni više nisu samo mjesta bivše sakralne funkcije – oni su sada tople, prostrane oaze suvremenog života, koje poštuju povijest, ali nude udobnost današnjice.
Crkva u teretani, ili teretana u crkvi?
Prenamjena crkava u različite namjene nije novi trend, ali u posljednjih desetak godina postaje sve popularniji – pogotovo u urbanim sredinama gdje je sve manje prostora, a sve više interesa za očuvanje kulturne baštine.
Optimizacija životnog prostora u Nizozemskoj uobičajena je praksa. Crkve ćete pronaći posvuda, čak i u najmanjim selima. Ipak, mlađe generacije danas su većinom agnostičke. No crkve su i dalje tu – uglavnom neiskorištene.
Rješenje? Prenamjena. U hotele, teretane, pa čak i noćne klubove.
Fontevraud L’Hôtel, Anjou, Francuska
Kraljevska opatija Fontevraud, lokalitet pod zaštitom UNESCO-a, kroz povijest je imala brojne funkcije. Osnovana 1101. godine, stoljećima je bila središte poznate monaške zajednice. Godine 1804. Napoleon ju je pretvorio u jedan od najzloglasnijih zatvora u Francuskoj.
U 2013. godini, djelomično zahvaljujući ulaganju od 16 milijuna eura iz regije Pays de la Loire, opatija se ponovno transformirala – ovaj put u dizajnerski hotel s 54 sobe. Dizajneri Patrick Jouin i Sanjit Manku pažljivo su redizajnirali interijere samostana Saint-Lazare kako bi stvorili iznimno moderan hotelski prostor.
Povede li vas put u Belgiju, popijte pivu u crkvi!
Belgijski pivski bar Olivier Utrecht smješten je u nekadašnjoj skrivenoj crkvi Maria Minor, na adresi Achter Clarenburg. Mnogi elementi schuilkerka iz 1860. godine sačuvani su, poput oltara, svodova i orgulja, što ovo mjesto čini posebnim u Utrechtu.
Crkve s novom svrhom
U svijetu u kojem se sve više cijeni održivost i identitet prostora, prenamjena napuštenih crkava u funkcionalne prostore ima višestruku vrijednost. Ne samo da se time produžuje život građevinama koje bi možda propale, već se stvaraju prostori koji obogaćuju zajednicu – bilo kao domovi, teretane, knjižnice ili kulturni centri.
Bez obzira na namjenu, crkve u novom ruhu ostaju arhitektonski dragulji koji podsjećaju da svaki prostor – ako mu damo novu priliku – može ponovno živjeti.
naslovna fotografija: THE WALLSTREET JOURNAL
Arhitektura i dizajn
Obnova Zagreba nakon potresa: Suradnja s Austrijom kao put prema održivoj baštini
Nedavno održani stručni skup okupio je hrvatske i austrijske stručnjake kako bi razmijenili iskustva i tehnologije u području obnove povijesne arhitekture

Potres koji je 2020. pogodio Zagreb ostavio je iza sebe ozbiljna oštećenja, posebno na objektima koji čine temelj kulturnog identiteta grada. No, ta nesreća pokrenula je procese koji nadilaze pukotinu u zidu – otvorila je dijalog o važnosti obnove kulturne baštine, njezinoj održivosti, kontinuitetu i ulozi u budućnosti gradova.
Nedavno održani stručni skup okupio je hrvatske i austrijske stručnjake kako bi razmijenili iskustva i tehnologije u području obnove povijesne arhitekture. Beč i Zagreb – dvije europske metropole s bogatim arhitektonskim naslijeđem – suočavaju se sa sličnim izazovima, ali i različitim pristupima.

Obnova kulturne baštine: Hrvatska uči iz austrijskog modela
Austrija godinama ulaže u očuvanje svojih povijesnih zgrada kroz sustavne, planske procese. “U Austriji postoji velika tradicija redovite obnove, posebno kod zgrada koje pripadaju kulturnoj baštini”, istaknula je Snježana Turalija, suorganizatorica skupa. Dodaje kako Austrijanci raspolažu naprednim tehnologijama i proizvodima za brzu, učinkovitu i zelenu obnovu – pristup koji se želi prenijeti i u Hrvatsku.
Klimatske promjene dodatno pojačavaju potrebu za uvođenjem održivih rješenja. Ulaganje u obnovu kulturne baštine danas ne znači samo očuvanje izgleda, već i poboljšanje energetske učinkovitosti, sigurnosti i otpornosti na buduće ugroze.

Iskustvo Zagreba: od štete prema znanju
Na više od 500 objekata u Zagrebu provodila se obnova, od čega je 268 već završeno. Zagrebačka katedrala, kao jedan od najmonumentalnijih sakralnih objekata u Hrvatskoj, postala je simbol tog procesa. Njezin predsjednik programskog odbora Arhibau sajma, arhitekt Tihomil Matković, istaknuo je kako su europska sredstva bila ključan katalizator.
“Sreća u nesreći je što smo dobili značajna sredstva kroz EU fond solidarnosti, koja su omogućila obnovu brojnih kulturnih dobara – a proces se nastavlja”, ističe Matković, naglašavajući važnost kontinuiteta i sustavnog pristupa.

Znanje kao trajno ulaganje
Gerhard Schlattl, savjetnik za trgovinske odnose, podsjetio je kako Austrijanci gledaju na svoje zgrade kao naslijeđe koje treba trajati: “Mi gradimo za sadašnjost, ali obnavljamo za idućih 150 godina.”
Kao odgovor na dosadašnju praksu ad-hoc pristupa obnovi samo nakon nesreća, cilj suradnje s austrijskim partnerima jest stvaranje novog standarda – održivog, planskog i educiranog odnosa prema baštini.

Zajednička budućnost povijesnih gradova
U ovom trenutku, ukupna ulaganja u obnovu objekata pod zaštitom u Hrvatskoj dosežu 1,5 milijardi eura. I dok brojke pokazuju napredak, još je važnija poruka koju šaljemo – da obnova kulturne baštine nije trošak, već dugoročna investicija u identitet, sigurnost i kulturu.

Zahvaljujući znanju i tehnologijama koje nam dolaze iz Austrije, Hrvatska ima priliku ne samo popraviti ono što je stradalo, već izgraditi temelje za bolji, pažljiviji i dugoročno održiv odnos prema prostoru u kojem živimo.
You must be logged in to post a comment Login