Arhitektura
Campus Borongaj
Krajnji je cilj projekta smanjiti potrošnju svih oblika energije i sukladno tome reducirati emisiju CO2 uz nepromjenjenu toplinsku, svjetlosnu i drugu udobnost korisnika energije.

Pri realizaciji ovog projekta planira se vođenje sustavnog gospodarenja energijom, a to je zbroj planiranih mjera čiji je cilj koristiti minimalne količine energije potrebne za zadovoljenje različitih potreba (grijanje ili hlađenje prostora, rasvjeta, pogon tehnološkog parka i drugo).
U ovoj fazi predviđaju se mjere, koje će se realizirati kroz više faze projektiranja, a s ciljem uspostave informacijskog sustava za gospodarenje energijom (toplinskom, električnom) i vodom za svaki objekt, tehnološki park…Ti podaci će sadržavati opće podatke o objektu, podatke o sustavima klimatizacije, grijanja, hlađenja i ventilacije, glavnim potrošačima energije i vrsti dostupnih energenata te o planiranoj potrošnji i troškovima za energente. Konačni odabir energenata ovisit će o studijama učinkovitosti i općem društvenom opredjeljenju u provedbi mjera energetske učinkovitosti.
Planirana izgradnja naselja će se odvijati na glavnim principima održive gradnje uz primjenu prihvatljivih tehnoloških dostignuća, a imajući u vidu vrstu naselja i dostupnost te čistoću pojedinih energenata. S obzirom na ove činjenice smatramo da su slijedeće mjere provedive:
-
pravilna orijentacija i oblik građevine -solarni doprinosi
-
visoka razina toplinske zaštite
-
energetski i ekološki učinkoviti građevinski materijali i elementi
-
pasivni solarni elementi i sustavi
-
energetski učinkovito ostakljenje (niski koeficijent prolaska topline)
-
energetski učinkoviti sustavi rasvjete
-
primjena učinkovitih izvora svjetla (cca 100 lm/W)
-
primjena regulacije rasvjete ovisno o dnevnom svjetlu
-
korištenje svjetiljki koje preusmjeravaju vanjsku svjetlost u unutarnje prostore bez korištenja električne energije
-
vanjska rasvjeta napajana lokalno proizvedenom električnom energijom iz fotovoltaika
-
grijanja, hlađenja i prozračivanja
-
korištenje obnovljivih izvora tj. sunca, termički potencijali zemlje te potencijalno biomasa (nakon analiza dostupnosti, troškova transporta, potrebnih prostora za smještaj goriva, početne investicijske troškove i sl.)
-
aktivna solarna postrojenja – fotovoltaici
-
OIE i kogeneracija
Autori projekta:
Urbanizam – Aleksandar Bašić arhitekt, specijalist za urbanizam
Cestovni promet – Bojan Linardić arhitekt, specijalist za prometne studije
Arhitektura – Erick Velasco Farrera arhitekt, specijalist za arhitekturu
Energetika – Janko Artuković ing. elektrotehnike, specijalist za pitanja i osmišljavanje projekata vezanih za energetiku
Projekt je realiziran u suradnji s tvrtkom Arhidiz. d.o.o.
Arhitektura
Neobično zdanje u Grčkoj koje gledano iz zraka nimalo ne liči na kuću
Kuća je u potpunosti u simbiozi s prirodom.

Gledana odnaprijed, lijepa kamena prizemna kuća. No, ako je se gleda iz zraka, onda je nema. Tako bismo mogli opisati ovu vrlo zanimljivu kuću smještenu u pustoši otoka Milos u Grčkoj. No, nije jedina takva tamo izgrađena. Riječ je o posebnom projektu nazvanom Voronoi’s Corrals.

Na području veličine oko 90 000 četvornih metara smješteno je pet ovakvih “koralja”, odnosno objekata. “Ovakav dizajn odvaja ruralna područja krajolika od divljih s jasno definiranim granicama”, naveli su arhitekti.
Ideja je bila da kuće za odmor budu prošarane kulturnim utjecajima obala južne Europe. Također, umjesto da velike površine divljine i poljoprivrednog zemljišta prepuste pritiscima turističke industrije, ti koralji reinterpretiraju lokalno nasljeđe stvaranja teritorija za zajednički život i međusobno očuvanje divljih, ruralnih i domaćih vrsta.

Oko kuće i na samom krovu kuće uzgajaju se brojne biljne vrste. Krugovi koji se vide na krovu su zapravo krovni prozori.

U unutrašnjem dijelu ove kuće u Grčkoj, uobičajena slika modernih interijera. Minimalističko uređenje, naglasak na prirodnim materijalima i puno prirodnog svjetla.
Arhitektura
Znate li što je biofilija?
Gradovi diljem svijeta je prihvaćaju, a biofilija polako ulazi i u hrvatsku arhitekturu.

Biofilija je sve zastupljeniji trend u uređenju interijera, a u posljednje vrijeme sve je češće pronalazimo i u arhitekturi. Ideja “Biofilije” u drevnoj je Grčkoj bila definirana kao “ljubav prema životu”. Taj koncept prvi je 1964. godine uveo psiholog Erich Fromm, a potom ga je 1980. godine popularizirao biolog Edward O. Wilson . Proučavali su nedostatak povezanosti s prirodom uzrokovan gradskim životom.

Nit vodilja je vrlo jednostavna: povezati ljude s prirodom kako bi poboljšali njihovu dobrobit i kvalitetu života. Kako je to mogla arhitektura? Traženjem alternativa za integriranje prirode – bilo kroz prirodne elemente ili tehnike – u njezin dizajn.
Najčešći je pristup ugrađivanje prirodnih obilježja u izgrađeno okruženje. Voda, vegetacija, sunčeva svjetlost i prirodni materijali koriste se prilično često. Ostakljene zgrade, zgrade sa vertikalnim vrtovima i bazenima na krovovima danas nisu rijetkost.

Sljedeća tipična karakteristika biofilnih projekata je uporaba organskih oblika i silueta umjesto ravnih linija. Također, prisutne su i boje koje pronalazimo u prirodi.
Gradovi diljem svijeta prihvaćaju ovu promjenu, a biofilija polako ulazi i u hrvatsku arhitekturu.
