Povežimo se

Bez kategorije

Mladenački dvosobni stan na nizozemski način

Mladenački stanovi pršte živim bojama i odvažnim dezenima te su najbolji pokazatelj životne energije i svježine mladih ljudi. Ovaj stil uređenja interijera idealan je za sve one koji žele probuditi svoj dom, a kako – pogledajte na primjeru jednog simpatičnog dvosobnog stana u Haagu.

Jasna poruka poslana je već na samom ulazu u ovaj mladenački stan – prugaste tapete žele veselu dobrodošlicu posjetiteljima, dok podove pokrivaju pločice od terakote. Posebna pažnja posvećena je uređenju dvije prostorije; malene ali udobne spavaće sobe i prostranog dnevnog boravka.

Mladenački stan Dom2

Cijeli interijer okupan je sunčevom svjetlošću, posebice kuhinja uređena u francuskom rustikalnom stilu. Zgodan detalj u kuhinji svakako je originalni držač za vinske boce, ugrađen u cigleni zid. Osim u predsoblju, tapete s motivom zelenih listova krase prostor blagovaonice.

Mladenački stan Dom2

Stan gleda na prekrasno zelenilo Haaškoga parka, a priroda je u interijer unijeta i brojnim teglicama s cvijećem. Iako stan djeluje razigrano, svi elementi izabrani su s mjerom i međusobno se nadopunjuju. Atmosferu smiruje fini parket od hrastovine koji pokriva cijeli interijer osim ulaznog hodnika i kupaonice.

Mladenački stan Dom2

Tako je na površini od relativno skromnih 62,5 kvadratna metra stvoren živopisan, pozitivan prostor u kojemu će se svatko osjećati mlado bez obzira na godine.

Više fotografija šarmantnog nizozemskog stana pogledajte u našoj fotogaleriji.

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Bez kategorije

Zavirite u kubanski dom Ernesta Hemingwaya

Upravo je tamo Hemingway pronašao inspiraciju za svoja najcjenjenija djela.

kuća-imanje-ernest-hemingway-domnakvadrat

U potrazi za zanimljivim domovima pronašli smo jedan za koji mnogi ne znaju da postoji, a mogu ga čak i posjetiti. Radi se o kući poznatog svjetskog pisca Ernesta Hemingwaya koji je veći dio svog života proveo upravo na ovom mjestu, na imanju u blizini kubanskog glavnog grada Havane.

Ljubav na prvi pogled

Hemingway se odmah prilikom prvog posjeta Kubi zaljubio u tu fascinantnu otočnu zemlju. Dane je provodio loveći ribu i upravo je na Kubi pronašao inspiraciju za pisanje svojih najpoznatijih djela poput ‘Starac i more’ i ‘Kome zvono zvoni’.

Neovisno o napetostima između Amerike i Kube, Kubanci su voljeli Hemingwaya pa su nakon smrti njegovu kuću pretvorili u muzej.

Ladanjska kuća u kolonijalnom stilu

kuća-imanje-ernest-hemingway-domnakvadrat
Foto: Flickr

Imanje Finca Vigía, nalazi se na brežuljku s kojeg se pruža prekrasan pogled. To je u stvari ladanjska seoska kuća dizajnirana u španjolskom kolonijalnom stilu s visokim stropovima, popločanim podovima i ogromnim dnevnim boravkom.

dnevni-boravak-ernest-hemingway-kuba-domnakvadrat
Foto: Flickr

Dekor kuće danas uglavnom odražava ukuse Hemingwayeve četvrte i posljednje supruge Mary Welsh.

biblioteka-ernest-hemingway-kuba-domnakvadrat
Foto: Anamarija Krvarić

Unutrašnjost kuće gotovo je upravo onakva kakva ju je Hemingway napustio prije šezdeset godina, misleći da će se sigurno vratiti. Najviše u oko upadaju glave prepariranih egzotičnih životinja, poput antilope, gazele, bivola. Radi se o trofejima, životinjama koje je Hemingway ubio tijekom safarija u Africi.

spavaća-soba-dva-kreveta-ernest-hemingway-domnakvadrat
Foto: Anamarija Krvarić

Hemingway je bio veliki ljubitelj umjetnosti. Na putovanjima po Europi družio se s poznatim slikarima poput Picassa, Grisa, Miroa. Njihova djela pronašla su put do njegove kubanske kuće. Danas se tamo nalaze replike tih djela jer su originali nakon piščeve smrti pronašli drugi dom.

spavaća-soba-ernest-hemingway-kuba-domnakvadrat
Foto: Anamarija Krvarić

Većina soba u kući povezana je s dnevnim boravkom. Na njegovom istočnom kraju i niz kratki hodnik nalazi se glavna spavaća soba koja još nikada nije bila otvorena za javnost.

Nasuprot glavne spavaće sobe ispred dnevnog boravka nalazi se radna soba u kojoj je Hemingway pisao.

radna-soba-ernest-hemingway-kuba-domnakvadrat
Foto: Anamarija Krvarić

U skoro svakoj prostoriji kuće nalazile su se knjige. Tako i u kupaonici.

kupaonica-ernest-hemingway-kuba-domnakvadrat
Foto: Anamarija Krvarić

Blagovaonica je jedina soba u kući koja nema police za knjige ili stalke za časopise.

blagovaonica-ernest-hemingway-kuba-domnakvadrat
Foto: Anamarija Krvarić

Nedaleko kuće nalazi se četverokatni toranj koji mu je supruga dala izgraditi kako bi mogao stvarati u miru. No, taj je prostor Hemingway rijetko koristio za rad.

toranj-radna-soba-ernest-hemingway-kuba-domnakvadrat
Foto: Anamarija Krvarić

Uz kuću se nalaze veliki bazen kao i brod kojeg je Hemingway nazvao ‘Pilar’.

bazen-ernest-hemingway-kuba-domnakvadrat
Foto: Anamarija Krvarić
brod-ernest-hemingway-domnakvadrat
Foto: Anamarija Krvarić

Vrijedna ostavština

Na ovom imanju uvijek je bio cilj ugodno i nepretenciozno živjeti. Bez obzira na velike umjetnine koje sadrži, ili kopije, naslijeđe kuće je prije svega književno. Pisčeva zbrika je dugi niz godina djelovala kao kanal za suradnju i prijateljstvo između Kubanaca i Amerikanaca.

Finca Vigía jedini je živi muzej Ernesta Hemingwaya na svijetu koji uspijeva u svojoj misiji očuvanja sjećanja i duha svog vlasnika. Tamo još uvijek osjećate prisutnost velikog pisca.

Nastavite čitati

Bez kategorije

Danas je Badnjak, dan kojeg krase brojni običaji

Dio običaja je pao u zaborava, a dio ih se još uvijek njeguje.

božićna-trpeza-domnakvadrat

Badnjak je dan uoči Božića kada se najčešće obavljaju posljednje pripreme za Božić. Čisti se kuća, kiti božićno drvce, peku kolači, radi francuska salata, jede bakalar. U ponoć se tradicionalno ide na polnoćku, a nakon na druženje. Ove godine morat ćemo bez toga kao i velikih obiteljskih okupljanja. No, pitanje je znamo li uopće što je Badnjak? I kakvi se običaji uz njega vežu?

Badnjak je posljednji dan Došašća. Sama riječ dolazi od riječi bdijeti, bdijeti čekajući rođenje Isusa Krista. Nekada se bdjelo uz svijeće u miru i tišini. Vjernici na ovaj dan poste, a na jelovniku je najčešće bakalar. Trpeza na stolu bi trebala biti bogata kako bi i naredna godina bila takva. Žene su na taj dan tradicionalno pekle kruh koji bi krasio stol sve do Sveta tri kralja.

Pred večer domaćin bi unio badnjak i slamu u kuću. Slama se tumači kao sjećanje, da se Isus rodio na slami, čime je simbol jasli u betlehemskoj spilji. U prošlosti se večeralo na slami na kućnom podu, pa se zato i danas, ispod stola za kojim se večera na Badnjak, stavi malo slame. Dok se ispod okićenog božićnog drvca stavljalo, a neki to još uvijek rade, žito. Na blagdanski stol stavlja se pšenica posijana na blagdan Svete Lucije.

Odlazak na polnoćku nije se propuštao. Nakon nje, običaj je bio da si ljudi međusobno čestitaju Božić. U nekim krajevima Hrvatske Božić su pjesmom po domovima čestitali koledari. Običaj koledovanja očuvan je u Dubrovniku.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice