Arhitektura i dizajn
Hrvatska arhitektura: Kurije, hiže i kleti kao čuvari tradicije
Svaka obnovljena klet, hiža ili kurija predstavlja vrijedon doprinos zaštiti lokalnog identiteta
Hrvatska arhitektura iznimno je raznolika i duboko ukorijenjena u krajolik, klimu i kulturu življenja. Tradicijska hrvatska arhitektura obuhvaća širok spektar autohtonih građevina – od reprezentativnih plemićkih kurija do skromnih hiža, vinogradarskih kleti, čardaka, bunja, kamenih kuća na konobi te prapornica. Svaki od tih tipova kuća rezultat je dugotrajnog razvoja, prilagodbe i znanja koje su graditelji prenosili generacijama.
Upravo ta raznolikost čini hrvatsku arhitekturu jedinstvenom: slojevita je, regionalno specifična i sastavni je dio identiteta mnogih sela i manjih naselja.
U trenutku kada ruralni pejzaž doživljava intenzivne promjene, očuvanje autohtonih kuća postaje ključno ne samo za baštinu, već i za razumijevanje razvoja hrvatske arhitekture. Obnova kurija, hiža i kleti stoga nije samo estetski zahvat, već promišljen čin očuvanja prostora i održivog graditeljstva.
U nastavku donosimo pregled najvažnijih tradicijskih kuća koje su oblikovale hrvatsku arhitekturu i primjere njihove suvremene vrijednosti.
Kurija – plemićka tradicija kao temelj kontinentalne hrvatske arhitekture
Kurije zauzimaju posebno mjesto u hrvatskoj arhitekturi kontinentalnog područja. Kao sjedišta nekadašnjih plemićkih obitelji, odlikuju se masivnom zidanom konstrukcijom, simetričnim pročeljima, prostranim tlocrtima i pratećim gospodarskim zgradama. Njihov oblik odražava status, društveni položaj i estetske vrijednosti vremena u kojem su nastajale.
Obnovljene hrvatske kurije – nova poglavlja starih priča
Najviše ih nalazimo u Hrvatskom zagorju, Prigorju, Podravini, Moslavini i Slavoniji – regijama u kojima je hrvatska arhitektura stoljećima balansirala između ruralnih potreba i plemićkih utjecaja.
Danas se kurije obnavljaju kao muzeji, kulturni centri, boutique smještaji ili obiteljski domovi. Njihova povijesna slojevitost – spoj lokalnih materijala, europskih stilova i priča generacija – čini ih iznimno važnim primjerima očuvanja hrvatske arhitekture.
Hiža – jedan od najprepoznatljivijih oblika seoske hrvatske arhitekture sjevera
Tradicionalna hiža simbol je života običnog čovjeka sjeverne Hrvatske. Nastala u Međimurju, Zagorju i Podravini, hiža je odraz racionalne, funkcionalne i klimatski prilagođene hrvatske arhitekture.
Posebno mjesto u hrvatskoj arhitekturi zauzima i moslavačka hiža, karakteristična za područje Moslavine – prostor između Lonjskog polja, Moslavačke gore i zelenih hrastovih šuma. Riječ je o jednoj od najprepoznatljivijih kuća kontinentalne Hrvatske, nastaloj u skladu s prirodnim resursima i potrebama obiteljskog gospodarstva.
Građene od drva, zemlje i opeke, sa strmim dvostrešnim krovovima, hiže su nudile udobnost, toplinu i dugotrajnost. Drvo kao najdostupniji materijal oblikovalo je karakter ovog tipa gradnje – toplina materijala, mogućnost ručne obrade i prirodna izolacija činili su hižu idealnim domom za lokalne obitelji.
Danas se hiže obnavljaju kao vikendice, kuće za odmor, galerije ili stalni domovi. U suvremenim adaptacijama zadržavaju se izvorne grede, seljački podovi, lamperija i tradicionalni raspored prostorija, dok se moderniziraju elementi poput kupaonica, izolacije i energetskih sustava. Time se čuva autentičan izraz hrvatske arhitekture, ali u funkciji današnjih potreba.
Klet – vinogradarska kućica kao dragocjeni dio hrvatske ruralne arhitekture
Kleti, karakteristične za Zagorje, Prigorje, Plešivicu i Moslavinu, jedan su od najromantičnijih oblika hrvatske arhitekture. Nekad građene kao skloništa vinogradara i spremišta za vino, predstavljaju spoj jednostavnosti, funkcionalnosti i prilagodbe terenu.
Drvene konstrukcije, mali tlocrti, prirodni materijali i sklad s brežuljkastim krajolikom definiraju arhitektonski karakter kleti.
Danas se ove kućice sve češće obnavljaju za turizam i odmor, pretvarajući se u male, funkcionalne domove. U modernim adaptacijama koriste se autohtoni materijali, a uvode se suvremena rješenja poput podnog grijanja, staklenih stijena, mini wellness zona ili energetski učinkovitih sustava. Unatoč modernizaciji, kleti zadržavaju prepoznatljiv identitet – što je ključno za kontinuitet hrvatske arhitekture.
Ostali autohtoni oblici koji dopunjuju sliku hrvatske arhitekture
Hrvatska arhitektura obuhvaća brojne tradicijske forme koje dodatno potvrđuju regionalnu raznolikost:
- Čardak – dvokatna drvena kuća Slavonije i Posavine podignuta na stupovima
- Praporna kuća – poluukopana kuća Podunavlja od praporne zemlje
- Bunja i suhozidne kućice – dalmatinska kamena skloništa građena bez veziva
- Kamene kuće na konobi – karakteristične za Dalmaciju i Primorje
- Istarski kažuni i kamene kuće – spoj mediteranske tradicije i ruralne arhitekture
Svaka od ovih struktura predstavlja jedinstven doprinos razvoju hrvatske arhitekture i pokazuje kako su ljudi gradili u skladu s prirodom, dostupnim materijalima i lokalnim običajima.
Zašto je važno očuvati tradicijske kuće hrvatske arhitekture?
Obnova tradicijskih kuća donosi višestruke koristi, osobito u kontekstu razumijevanja i očuvanja šire slike hrvatske arhitekture. Riječ je o procesu koji nadilazi samu adaptaciju objekta jer utječe na identitet mjesta, održivost prostora i prenošenje graditeljskog znanja.
Čuvanje kulturne i graditeljske baštine
Svaka obnovljena klet, hiža ili kurija predstavlja vrijedan doprinos zaštiti lokalnog identiteta. Takve kuće nisu samo građevine – one su dokument vremena, povijesnih okolnosti, materijala i načina gradnje koji su se razvijali stoljećima. Očuvanjem izvornih konstrukcija, tradicionalnih materijala i karakterističnih oblika čuvamo kontinuitet hrvatske arhitekture i sprječavamo nestanak graditeljskih tipologija koje se više ne stvaraju u suvremenoj gradnji.
Ovakva arhitektura temelji se na lokalnim materijalima poput drva, kamena, zemlje i opeke. Obnova starih kuća smanjuje potrebu za novim građevinskim materijalima i velikim konstrukcijskim zahvatima, čime se značajno smanjuje ekološki otisak. Mnoge od tih kuća već u svojoj izvornoj formi imaju dobru energetsku učinkovitost – zahvaljujući debljini zidova, prirodnoj izolaciji i orijentaciji prema suncu.
Obogaćivanje turističke ponude
Autohtone kuće sve su traženije u ruralnom i kulturnom turizmu. Gosti traže autentičnost, atmosferu i priču – upravo ono što tradicijske hiže, kurije, kleti i moslavačke kuće nude u izobilju. Njihova obnova omogućuje stvaranje jedinstvenih smještaja koji se izdvajaju od standardiziranih hotela i apartmana, te pridonose jačanju lokalne ekonomije.
Autentičnost života i prostora
Tradicijske kuće odražavaju način života i prostor kakav se oblikovao generacijama. Materijali, raspored prostorija, detalji obrade drva i kamena svjedoče o kulturi stanovanja jedne regije. Očuvanjem tih elemenata čuvamo i specifičnu atmosferu koja je sastavni dio hrvatske arhitekture. U modernim adaptacijama moguće je kombinirati autentične elemente s današnjim standardima udobnosti, stvarajući prostor koji je istovremeno tradicionalan i suvremen.
Hrvatska arhitektura kao vrijednost – a ne samo fragment prošlosti
Obnova tradicijskih kuća hrvatske arhitekture nije samo tehnički zahvat, nego dugoročno važan čin čuvanja graditeljskog identiteta Hrvatske. Time se održava kontinuitet kulture življenja, potiče održivost, jača lokalna zajednica i osigurava da tradicijska arhitektura ostane prisutna kao živa, svakodnevna vrijednost – a ne samo kao fragment prošlosti.
Urbanizam
Kat po kat nestaje simbol Zagreba: Evo dokle je stiglo rušenje Vjesnika
Donosimo pregled rušenja Vjesnika, zašto se zgrada uklanja kat po kat i kada bi radovi trebali završiti
Vjesnik je desetljećima bio dio zagrebačke vizure, prepoznatljiv neboder uz Slavonsku aveniju simbolizirao je važno razdoblje domaće medijske i arhitektonske povijesti. Za mnoge Zagrepčane bio je više od poslovne zgrade: bio je orijentir u gradu i simbol vremena u kojem je tiskani medij imao golemu moć.
Danas se njegova silueta polako briše, doslovno kat po kat.
Nakon velikog požara krajem 2025. godine, koji je zahvatio više etaža i ozbiljno oštetio konstrukciju, donesena je odluka da sanacija više nije moguća. Umjesto obnove, krenulo je potpuno uklanjanje zgrade koja je desetljećima bila jedno od najprepoznatljivijih obilježja poslovnog Zagreba.
Iako se u početku očekivalo da će radovi završiti brže, proces rušenja Vjesnika pokazao se znatno složenijim nego što se pretpostavljalo.
Dejan Kljun intervju u njegovom ateljeu u Vjesniku
Požar je zapečatio sudbinu zgrade
Veliki požar izbio je krajem studenoga 2025. godine i zahvatio više katova te krovnu konstrukciju nebodera. Nakon višednevnih procjena statičara zaključeno je da je konstrukcija ozbiljno kompromitirana te da bi obnova bila preskupa i sigurnosno rizična.
Time je donesena odluka o rušenju objekta koji je godinama bio sjedište jedne od najvažnijih medijskih kuća u Hrvatskoj.
Zašto je Vjesnik bio važan za Zagreb?
Vjesnik nije bio samo uredski kompleks. Desetljećima je predstavljao simbol hrvatskog novinarstva, izdavaštva i modernističkog razvoja grada.
Njegova lokacija učinila ga je dijelom svakodnevice tisuća građana, a njegova prepoznatljiva silueta postala je važan dio urbanog identiteta Zagreba.
Rušenjem Vjesnika grad ne gubi samo staru zgradu — gubi dio vlastite povijesti.
Kada su počeli radovi?
Početkom 2026. odabrana je tvrtka zadužena za uklanjanje objekta, a krajem veljače na lokaciju su stigli prvi strojevi.
Prva faza uključivala je uklanjanje pomoćnih objekata, osiguravanje okolnog prostora i pripremu za glavno rušenje nebodera. Od početka je bilo jasno da se ovakav objekt ne može uklanjati klasičnim metodama.
Procjenjuje se da će nakon završetka ostati tisuće tona građevinskog otpada koje će trebati zbrinuti.
Zašto se Vjesnik ruši od vrha prema dnu?
Mnogi su se pitali zašto zgrada nije jednostavno srušena miniranjem, no stručnjaci su odabrali potpuno drugačiji pristup.
Vjesnik ruši se metodom kontroliranog strojnog uklanjanja od vrha prema dnu — i to prvenstveno zbog sigurnosti.
Neboder se nalazi uz vrlo prometnu Slavonsku aveniju, u blizini drugih poslovnih objekata, prometne infrastrukture i instalacija, zbog čega miniranje nije bilo opcija.
Takav način rušenja mogao bi ugroziti okolne objekte i izazvati dodatnu štetu.
Osim toga, požar je već oslabio dijelove konstrukcije pa je bilo nužno postupno skidati katove kako bi se rasteretili niži dijelovi zgrade i spriječilo nekontrolirano urušavanje.
Proces je sporiji, ali znatno sigurniji za ovako kompleksan objekt smješten usred aktivne gradske zone.
Azbest je dodatno usporio rušenje
Kada se činilo da radovi napreduju prema planu, pojavio se novi problem — tijekom radova na višim etažama pronađen je azbest.
Zbog posebnih sigurnosnih protokola dio radova morao je biti privremeno zaustavljen, a izvođači su nastavili raditi samo na nižim dijelovima kompleksa i okolnim strukturama.
To je značajno produljilo rokove i pokazalo koliko rušenje ovakvih zgrada može biti zahtjevno.
Kada završava rušenje Vjesnika?
Prema posljednjim dostupnim informacijama, potpuno uklanjanje zgrade trebalo bi završiti do početka srpnja 2026. godine, ako ne dođe do novih komplikacija.
To znači da bi Zagreb ovog ljeta mogao ostati bez jedne od svojih najprepoznatljivijih silueta.
Što dolazi nakon Vjesnika?
To pitanje zasad nema službeni odgovor.
Lokacija uz Slavonsku aveniju godinama se spominje kao potencijalna zona velikog razvoja, a raniji planovi uključivali su novi poslovno-stambeni kompleks pa čak i mogućnost izgradnje novog tornja.
Za sada nema potvrđenih projekata, no jasno je da će prostor na kojem se nalazio Vjesnik building postati jedna od zanimljivijih razvojnih lokacija u gradu.
Dok strojevi uklanjaju posljednje katove, ostaje otvoreno pitanje hoće li ono što nastane na toj adresi imati jednaku težinu u kolektivnoj memoriji Zagreba kao što ju je imao Vjesnik.
Arhitektura i dizajn
Od Milana do Londona: Najvažnija svjetska događanja za arhitekte i dizajnere u 2026.
Festivali, sajmovi i konferencije koji svake godine prvi otkrivaju što dolazi u arhitekturi, dizajnu interijera i urbanizmu. Ovo je globalni kalendar koji vrijedi zabilježiti
Nakon pregleda najvažnijih domaćih događanja, vrijeme je za globalnu scenu. Tijekom godine održavaju se festivali, sajmovi i konferencije koji definiraju trendove u arhitekturi, dizajnu interijera, urbanizmu i kreativnim industrijama.
Od predstavljanja novih kolekcija namještaja do rasprava o budućnosti gradova, ova događanja za arhitekte i dizajnere u 2026. okupljaju vodeća imena industrije i često postavljaju smjerove koje kasnije pratimo i na domaćem tržištu.
Milan Design Week i Salone del Mobile — sezona je otvorena
Od 21. do 26. travnja Milano je, kao i svake godine, bio središte globalne dizajnerske scene. Milan Design Week i Salone del Mobile donijeli su nove kolekcije namještaja, rasvjete i materijala, a instalacije razasute diljem grada i ovog su puta postale pravi generator trendova. Naša je ekipa bila ondje i detaljan izvještaj s dojmovima, fotografijama i trendovima koje smo uočili uskoro stiže na portal.
Salone del Mobile Milano 2026: Budućnost dizajna i grad kao pozornica
High Point Market okuplja industriju namještaja
Od 25. do 29. travnja u Sjevernoj Karolini održava se High Point Market, jedan od najvećih svjetskih sajmova namještaja. Dolaze proizvođači, dizajneri interijera, trgovci i developeri u potrazi za novim kolekcijama, materijalima i poslovnim partnerstvima.
BIG SEE Festival — prozor regije prema svijetu
Od 21. do 22. svibnja u Portorožu održava se BIG SEE Festival, vodeća platforma za arhitekturu i dizajn u jugoistočnoj Europi. Festival nije klasični sajam ni konferencija nego koncentrično okruženje u kojemu se ideje, materijali i ljudi susreću s ciljem. Program je strukturiran kroz tri međusobno povezana sloja: konferenciju, nagrade i trade show.
Konferencija je prostor za razmišljanje i debatu o mjeri, relevantnosti i smislu u arhitekturi i dizajnu. Nagrade prepoznaju izuzetne projekte i pružaju im međunarodnu vidljivost, a trade show donosi pažljivo odabrane materijale, proizvode i tehnologije koje arhitekti zaista trebaju u svakodnevnoj praksi.
Festival svake godine privlači više od 3.000 posjetitelja iz više od 21 zemlje i okuplja arhitekte, dizajnere, brendove i donositelje odluka koji ne dolaze samo proći pokraj izložaka, nego razgovarati, povezati se i oblikovati projekte koji dolaze.
World Urban Forum stavlja fokus na budućnost gradova
Od 17. do 22. svibnja u Bakuu, Azerbajdžan, održava se World Urban Forum. Urbanisti, arhitekti, političari i stručnjaci za razvoj gradova ostavlja temu forme i interijera po strani i okreće se većim pitanjima: stanovanju, klimatskim izazovima, javnom prostoru i mobilnosti. Upravo ovdje često nastaju rasprave koje potom oblikuju urbanistička rješenja na globalnoj razini.
Bread & Heart Festival spaja kreativne industrije
Od 3. do 5. lipnja u Tirani se održava Bread & Heart Festival. Uz struku se ovdje okupljaju i umjetnici i kreativci iz različitih područja, a radionice, predavanja i izložbe istražuju dodirne točke dizajna, arhitekture i novih poslovnih modela.
NeoCon donosi budućnost komercijalnih interijera
Od 8. do 10. lipnja u Chicagu, NeoCon donosi inovacije za urede budućnosti, hospitality industriju i zdravstvene prostore, tipologije koje sve više određuju kako dizajniramo prostore u kojima radimo i boravimo.
3daysofdesign slavi skandinavski pristup
Od 10. do 12. lipnja Kopenhagen postaje poprište 3daysofdesign festivala. Skandinavski minimalizam, pažnja prema materijalima i inovacije u produkt dizajnu privlače posjetitelje u showroomove i izložbene prostore diljem grada.
AIA Conference okuplja arhitektonsku struku
Od 10. do 13. lipnja u San Diegu, AIA Conference on Architecture & Design jedan je od najvećih profesionalnih skupova za arhitekte u SAD-u. Predavanja, radionice i rasprave o novim tehnologijama redovito donose uvide relevantne i za europski kontekst.
London Festival of Architecture pretvara grad u izložbeni prostor
Cijeli lipanj, od 1. do 30. lipnja, London postaje poprište London Festival of Architecture. Jedno je od rijetkih događanja za arhitekte i dizajnere koje nadilazi profesionalni krug. Instalacije, izložbe i vođene ture otvorene su javnosti diljem grada i čine arhitekturu dostupnom temom za sve.
UIA World Congress of Architects kao veliko finale
Od 28. lipnja do 2. srpnja u Barceloni se održava UIA World Congress of Architects, jedno od najvažnijih globalnih događanja za arhitekte i dizajnere u 2026. Vodeća imena struke, akademska zajednica i institucije ovdje raspravljaju o klimatskoj krizi, budućnosti gradova i ulozi arhitekture u njima.
Događanja koja definiraju trendove
Ova događanja često su prva mjesta na kojima se naziru trendovi koje potom pratimo u arhitekturi, interijerima i urbanizmu diljem svijeta. Za sve koji žele biti korak ispred, globalni kalendar ove godine nudi posebno bogat program.
