Lifestyle
Dejan Kljun: Umjetnik i biznismen koji za sebe kaže da je totalno van trenda
Dejana smo ovog puta posjetili na vrhu Vijesnika u njegovom ateljeu (odnosno ateljeima)
Dejan Kljun (1979., Rijeka), likovni je umjetnik iz Zagreba. Školu za primijenjenu umjetnost
završio je u Rijeci, na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu diplomirao je 2004. u klasi
profesora Mire Vuce. 2021. završava doktorski studij kiparstva u Zagrebu na temu „Objekt
izvan prostorne perspektive — metafizika umjetničkog objekta“. Bavi se restauracijom,
kiparstvom i slikarstvom. Nekoliko puta je nagrađivan na skupnim izložbama u Hrvatskoj.
Član je HDLU-a i HZSU-a. Višestruko je izlagao od 2003., a restauraciju aktivno obavlja od 2006. Iako je akademski kipar, slikarstvom se bavi od 1999. i preferira ga zbog jednostavnijeg
izražavanja.
Možete se sjetiti kako ste započeli svoju slikarsku karijeru, a kada i kako ste se počeli baviti prodajom slika?
Počeo sam s idejom da je slikarstvo ipak ono što je moj posao, bez obzira na to što sam kipar. Kiparstvo mi je pri upisu na Akademiju bilo jednostavnije jer sam bio kipar i u primijenjenoj, pa sam više vjerovao da ću ući na Akademiju… Bojao sam se da možda neću upasti.
Međutim, slikarstvo mi je uvijek bilo nekako želja, tajna želja i od uvijek sam volio crtati i slikati. Ali mi je ono (slikarstvo) bliže danas nego kad sam završio Akademiju i kiparstvo.
Uglavnom, početak je bio jako težak, nakon Akademije sam krenuo sa stolarskim poslom, tu sam ja krenuo raditi nekakav namještaj, masiv, vrata, što, ne znam što, sve. Već sam ja imao iskustva sa stolarijom, i dobro je bilo, neka lovica je sjedala i tako dalje, međutim, vidio sam da
moram slikat. Vidio sam da me to interesira, da me jednostavno interesira velika forma, ekspresivni izraz i tako dalje. Manje više sam radio male formate tada, ali sam našao jednu rupu u tom našem sistemu – da ipak treba napraviti veće formate, i tako sam ja počeo sam sebi napinjati platna. Kako sam radio u stolariji nije bilo problem, sklepat letve, nategnut platna, impregnirati ih i krenut s bojama.
Nakon nekog vremena shvatio sam ono što tržište traži, da trebaju te jake ekspresivne boje, široki potez i tako dalje, da toga nema.
Nakon Murtića se zapravo nitko ozbiljno toga nije uhvatio. Ja sam tu uletio bez potpisa, znači gledao sam to kao robu, mene je iz početka uopće nije fasciniralo sve to s galerijama, gdje ćeš se progurati, hoćeš dobiti nekakvu nagradu, zapravo samo sam pratio srce. Uspio sam, krenule su se prodavati slike.
Kako ste tada dolazili do svojih kupaca?
Oni su došli do mene. Nekim čudom su oni dolazili do mene, nikakav marketing, nikakav
manager, nikakve galerije, ništa. Možda sam se na sajmovima pojavljivao, u smislu da sam
prezentirao. Ljudi bi došli, ja bih im ispričao što radim. Radim nakit, radim scenografiju, radim ovo, radim ono… Njima je to sve bilo dobro, ali sam ih usput i izlagao. Prijavljivao sam se u početku na sve moguće natječaje za galerije u sklopu HDLU-a i ove druge, samostalne, i tu sam dobio tih par termina koji su bili dobri. Napravio sam dobre izložbe i tih par izložba su me raketirale van orbite u smislu da sam dobio puno pažnje, pojavio sam se u tom jednom čudnom krugu ljudi gdje su svi bili izlizani.
Savršena slika za svaki životni prostor
Možete spomenuti jednu od tih izložba koja vam možda ostala najviše u sjećanju?
Aha, to je bila kiparska izložba u Galeriji VN. Da, kiparska izložba i cijelu galeriju sam obložio s tom glinom. Takva je bila ideja, ja sam to njima doslovno nacrtao dan prije roka i posla, bili su svi oduševljeni i tu sam upoznao Sunčicu Ostojić i ekipu iz Kontejnera i vidio sam da zapravo u stvari to što ja radim, uopće nije fora. Tradicionalno slikarstvo, kiparstvo, nisu ono što se traži, bar u tom krugu, nego da treba ići konceptualno, ono, s idejom. Prvo ideja, pa onda izvedba. Međutim, ok, taj dio sam izgurao, bilo je još divnih izložbi, bilo je prvih nagrada, sjajnih radova itd.
I to je tako, paralelno s tim sam slikao, slikao, slikao, dok nije došlo do toga da se slike stvarno
prodaju ozbiljno, znači da moram kupiti kubik letva, napiti platna, raditi serije po 10-20 slika.
O cijenama neću govoriti, cijene su iz početka bile kako se dogovoriš, ne može ti diktirati format ili način, slika je slika, može biti mala sličica, da ima nešto posebno u njoj, da ju ne želiš prodati, ili da ima toliko vrijednosti da ju ne možeš procijeniti. A ima i slika koje su dekorativne, koje spadaju u nekakav okvir razumne cijene koje možeš dati, na primjer taj format od 160 puta 125… Zamisliš ga na zid, zamisliš jednu prosječnu obitelj, hrvatsku, ili možda bolje stojeću, koliko bi oni odvojili za tu sliku, i to je uglavnom negdje oko tisuću eura.
Ja sam tada išao možda malo ispod cijene, a sad već moram i više naplatiti jer sam u među vremenu osim statusa i doktorirao i uložio puno u sebe i svoj rad. A onda s druge strane, morate pratiti generalno cijene na tržištu.
Što mislite kako ljudi konzumiraju umjetnost u Hrvatskoj?
Uglavnom ima sjajnih ljudi, Hrvata ili one koji žive ovdje, koji prate umjetnost, koji se interesiraju. Znači, stvarno sam bio fasciniran sa nekim kupcima koji su toliko dobro analizirali, toliko su znali ući u slikarstvu da se pitaš ono, dobro, odakle je sa njemu toliko znanje? Ili kako je moguće da… Mogu govoriti grupno, nije bio slučaj, bilo je na desetke, ne mogu reći na stotine, ali na desetke slučaja gdje su ljudi veliki ljubitelji, poznavatelji umjetnosti, kupuju, konzumiraju itd. A ima taj sloj koji apsolutno ništa ne kuži.
Jednostavno, umjetnost je za njih, ne zato što njih to ne interesira, nego ih je žrvanj života doveo do toga da oni nemaju percepciju o tome.
Što se tiče tržišta, ono je malo, pogotovo nama, ja više nisam tako mladi umjetnik, ali mladima je dosta uskraćeno. Ovisi se o institucijama, ovisi se o društvu u kojem se krećeš itd.
Hoće li te neko gurnuti, ili neće. Tako da, dosta je to sve skupa komplicirano. Dosta je teško danas živjeti kao umjetnik u Hrvatskoj.
Ali mislim da ni vani nije drugačije, samo što ima više kapitala, veća je količina ljudi iz srednje klase, koji se to mogu priuštiti, veći je interes, pa onda svako si može nešto pokriti. Ali kod nas ima jako puno umjetnika, pogotovo mladih, imamo sada akademije doslovno u svakom manjem gradu, što nije dobro, ali ok. Dobro je možda za kadar koji se tamo zaposli, pa neko prima plaćicu itd.
Sve ima svoje. Ali ja sam uvijek za to da se specijalizira, da imamo deset specijalaca koji su negdje u svijetu, gdje se guraju se negdje po bitnim izložbama, pa da nešto donesu ovdje, nego da je to raspršeno na stotine patuljaka koji trčkaraju okolo i traže zlata.
Možete li reći da postoje trendovi u slikarstvu, i kako se vi s tim trendovima nosite?
Mislim, ja sam potpuno van trenda. Mene zanima lirska apstrakcija, to je ono u čemu sam našao ljubav, općenito apstraktno slikarstvo koje stalno otvara nove mogućnosti. A trendovi, ove koje ja vidim, oni su ni, kako bih rekao, slatkasti – ne bih rekao kičasti, zato što kič je sve ono što je dopadljivo, ima tu i nekakvog bad paintinga, ima ekspresije, ima hiperrealizma, svega, ali svega već viđenoga i možda čak i izlizanoga, tako da ne bi se tu “štel mešat”. To je jedno područje koje diktiraju ti centri umjetnosti, oni koji se s tim bave, koji ostavljaju to s strane, žive od toga, znači s tim mešetare.
A mislite li onda, da postoje neka korelacija između biznismena i slikara – kakve to veze ima?
Ja bih rekao da prosječan slikar treba napraviti jednu izvrsnu sliku godišnje, i onda imati adut u ruci, ali svakako bez nekakvog znanja o poslovanju, u smislu bavljenja financijskim sistemom i tako dalje, a ja meni to ne zanima, ja to radim iz ljubavi, ali kad dođe trenutak da moram zaraditi lovu, onda se obučim u bijelu košulju, stavim si cipelice, ušminkam se i onda moram glumiti. Po meni je puno teže raditi s ljudima, puno je teže raditi s financijama, gdje je glava ti je na panju cijelo vrijeme..
Gdje se danas mogu vidjeti vaši radovi? Imate li neku web stranicu preko koje kupci mogu kupiti vaše radove?
Art Zagreb je sigurno mjesto gdje sam već nekoliko godina i gdje se jedino izlažem jer sam shvatio da me ne treba biti posvuda. Pa ne znam, evo sad je u hotelu Akademija, gore iznad Tkalče, tamo su mi postavljene slike i to već dugo jer je Ravnateljica odlučila neku ostanu, rekla je super su tkogod do u hotel, oduševljeni su s tim slikama.
Hvala vam puno na ovom ugodnom razgovoru!
Lifestyle
Može li hladnjak eksplodirati? – Da, ali evo zašto se ne biste trebali brinuti
Evo nekoliko razloga koji mogu dovesti do eksplozije hladnjaka
Je li vam ikad palo na pamet da hladnjak može eksplodirati? Iako se ne događa često, te eksplozije (osim što su) uništile hladnjak, uzrokovale su i dodatnu štetu na imovini, poput razbijenih prozora ili napuknutih zidova.
Zašto se to događa i može li se to dogoditi vašem hladnjaku? Istina je da hladnjak može eksplodirati, ali vrlo je, vrlo rijetko da se to dogodi. Na pitanje je li hladnjak toliko opasan, Siniša Jembrih, Zapovjednik postrojbe javne vatrogasne postrojbe Grada Zagreba navodi “Ne bih rekao da je hladnjak posebno opasan. Požari su najčešće uzrokovani instalacijama (električnim, plinskim i dimovodnim). “
Što uzrokuje eksploziju hladnjaka?
Budući da je rashladno sredstvo izobutan (R600) zapaljivo, postoji potencijal da hladnjak eksplodira. Hladnjaci koji sadrže R600 imaju upozorenja unutar njih koja navode da postoji rizik od požara ili eksplozije. Da bi se to dogodilo, potrebna je vrlo specifična kombinacija uvjeta. Prvo mora doći do curenja plina, plin se mora zadržati unutar hladnjaka, a zatim treba nešto zapaliti taj plin.
Stručnjaci upozoravaju: Na ove stvari u domu nikada nemojte nanositi boju!
Za curenje plina mora doći do oštećenja isparivača unutar hladnjaka. Budući da je R600 teži od zraka, spustit će se na najniži dio hladnjaka. Koristi se samo 45 grama ovog rashladnog sredstva, tako da bi, ako često otvarate vrata hladnjaka, plin brzo nestao. Da bi se plin zapalio, potrebno je nešto što će stvoriti iskru, poput termostata koji se uključuje ili isključuje, ili početka ciklusa odmrzavanja, dok postoji nakupljanje plina unutar hladnjaka.
Ako se u hladnjaku skladište zapaljive tvari (npr. alkohol ili određene kemikalije), pogotovo u staklenim bocama koje mogu puknuti, to može izazvati opasnu situaciju ako te tvari dođu u kontakt s iskrama ili drugim izvorima topline.
Da bi se svi ti uvjeti poklopili i uzrokovali eksploziju hladnjaka, iznimno je rijetko.
Potrošači već desetljećima koriste plinske uređaje i proizvode za grijanje kućanstva poput štednjaka, sušilica i peći. Svi oni imaju potencijal za požare ili eksplozije, ali ih i dalje koristimo bez straha zbog udobnosti, praktičnosti i energetske učinkovitosti koju pružaju. Posjedovanje hladnjaka s zapaljivim plinom nije ništa drugačije, a vjerojatnost da dođe do eksplozije je iznimno mala.
Lifestyle
10 biljaka koje tjeraju pauke iz vašeg doma
Paukovi ulaze u kuću najćešće u jesen iz nekoliko razloga, a većina je povezana s njihovim instinktima za preživljavanje i promjenom vanjskih uvjeta
Jeste li se ikada zapitali zašto se čini da pauci uvijek nađu način kako ući u naše domove? Pauci su privučeni našim domovima iz nekoliko razloga, uključujući obilan plijen poput muha i drugih insekata, udobna mjesta za skrivanje te prikladna okruženja za gniježđenje. Uobičajene metode za držanje paukova izvan doma uključuju održavanje čistoće, izbjegavanje nereda i zatvaranje pukotina na vratima i prozorima.
Izdvojili smo deset nevjerojatnih biljaka za koje se vjeruje da imaju svojstva koja odbijaju pauke. Prigrlimo prirodni način borbe protiv štetnika i otkrijmo kako vam ove fascinantne biljke mogu pomoći da održite svoj dom bez pauka.
1. Metvica za odbijanje paukova
Metvica, sa svojim osvježavajućim mirisom i okusom, nije samo omiljena među ljudima – također je izvrstan prirodni repelent za pauke. Tajna se krije u spojevima poput mentola i limonena. Miris ometa njihovu sposobnost da prepoznaju feromone i druge kemijske signale, otežavajući im komunikaciju i navigaciju te čineći vaš dom manje privlačnim za ove osmonoge uljeze.
Riješite se mrava, pauka i moljaca uz pomoć namirnica koje imate u kuhinji
2. Lavanda
Snaga lavande u odbijanju pauka pripisuje se dvama glavnim spojevima: linalolu i linalil acetatu. Ovi netoksični spojevi razlog su zašto pauci ne vole ovu biljku. Kad osjete miris lavande, njihovi osjetljivi receptori detektiraju prisutnost tih spojeva, što stvara okruženje koje im nije ugodno. Aromatični štit koji stvara lavanda ometa njihovu sposobnost komunikacije putem feromona i zbunjuje njihovu navigaciju.
3. Eukaliptus
Eukaliptus ima izvanrednu sposobnost odbijanja pauka zahvaljujući spoju zvanom 1,8-cineol, koji pauci ne podnose. Kad se listovi eukaliptusa zgnječe, oslobađa se snažan miris koji pauci izbjegavaju.
4. Matičnjak – biljka čija je supermoć odbijanje paukova
Matričnjak, sa svojim ugodnim citrusnim mirisom i osvježavajućom privlačnošću, ima neočekivanu supermoć u odbijanju paukova. Za to su zaslužna dva glavna spoja: citronelal i geraniol. Ovi citrusni spojevi stvaraju okoliš koji pauci žele izbjeći, jer utječu na njihove njušne receptore. Iako je matičnjak omiljen za biljne čajeve ili aromaterapiju, on također služi kao mirisni način za održavanje prostora bez paukova.
Matičnjak je otporna biljka koja se najbolje sadi u proljeće ili rano ljeto. Vani potražite sunčano mjesto blizu prozora, vrata ili drugih ulaznih točaka kako biste pauke držali podalje. Kada sadite matičnjak u zatvorenom prostoru, koristite male posude i rasporedite ih po kući, osobito blizu otvora ili mjesta gdje se pauci često skrivaju. Zgnječite nekoliko listova kako biste oslobodili osvježavajući miris, što može dodatno povećati njegovu učinkovitost, osobito u područjima gdje ste već vidjeli paukove.
5. Koristite kadifice za stvaranje barijere protiv paukova
Kadifice su živopisni i veseli cvjetovi koji krase vrtove. Možda ih već uzgajate, ali jeste li znali da su neprijatelji paukova? Kadifice sadrže spoj piretrin, koji je prirodni insekticid toksičan za paukove. Kada pauci dođu u kontakt s kadificama ili okolnim tlom, osjete prisutnost ovog spoja i izbjegavaju boraviti u blizini, čineći ove cvjetove snažnim oružjem u borbi protiv osmonogih uljeza.
Kadifice su poznate po lakoći uzgoja i uspijevaju na sunčanim mjestima s dobro dreniranom zemljom, što ih čini idealnim dodatkom vašem vanjskom vrtu. Ako ih sadite unutra, posložite lonce uz prozorske klupčice koje dobivaju puno sunčeve svjetlosti. Također možete staviti sušene cvjetove kadifice u vrećice i objesiti ih blizu mjesta gdje pauci ulaze.
6. Ružmarin
Ružmarin je mirisna biljka koju vole kuhari i vrtlari, a ima zanimljivu skrivenu sposobnost odbijanja paukova. To je zbog dva glavna spoja, kamfora i 1,8-cineola. Kada pauk dođe u kontakt s tim spojevima, može iskusiti nepovoljne učinke. Kamfor i 1,8-cineol ometaju živčani sustav pauka i smetaju im u komunikaciji putem feromona. Ova smetnja stvara zbrku i nelagodu za pauke, što ih potiče da izbjegavaju područja gdje prevladava miris ružmarina.
Sadnja ružmarina oko vašeg doma može biti strateški potez za stvaranje barijere koja odbija paukove. Ružmarin uspijeva u dobro dreniranom tlu i zahtijeva puno sunčeve svjetlosti. Posadite ružmarin blizu ulaznih točaka jer će ugodan miris stvoriti okruženje koje pauci žele izbjeći.
7. Limunska trava
Limunska trava je poznati šampion u odbijanju komaraca tijekom ljetnih večeri, ali također odvraća pauke. Kao i matičnjak, limunska trava sadrži citronellal i geraniol spojeve koji su prilično neugodni za paukove i njihov oštar njuh. Maskira kemijske signale koje koriste za komunikaciju i lociranje plijena, čineći okruženje manje privlačnim.
Ako se pokaže preteškim za uzgoj unutra, možete koristiti eterično ulje ili svijeće kako biste oslobodili njen prepoznatljivi miris i obeshrabrili pauke da se usidre u vašem domu. Kada uključite limunsku travu u svoje okruženje, ne samo da ćete uživati u njenom svježem mirisu, već ćete stvoriti i okruženje koje pauci ne mogu a da ga ne izbjegavaju.
8. Krizanteme
Krizanteme dolaze u zadivljujućem nizu boja i odišu snažnim osjećajem ljepote, ali su također poznate po svojojstvu za odbijanje paukova. Glavni spoj u krizantemama je piretrum, snažan neurotoksin za mnoge insekte. Kada pauci dođu u dodir s krizantemama ili njihovom blizinom, detektiraju prisutnost piretruma i radije ga izbjegavaju.
Savjeti kako njegovati krizanteme da cvjetaju tijekom cijele jeseni
9. Mačja metvica
Kada pauci susretnu aromu mačje metvice, percipiraju prisutnost nepetalaktona kroz svoje osjetljive olfaktorne receptore. Ovaj spoj pokreće neurološki odgovor, što dovodi do niza reakcija poput uznemirenosti, konfuzije i dezorijentacije. U osnovi, miris mačje metvice ometa normalno ponašanje pauka i može čak interferirati s njihovom sposobnošću lociranja plijena i komunikacije s drugim paukovima.
10. Bosiljak
Znate da je bosiljak začinsko bilje koje dodaje eksploziju okusa bezbrojnim jelima, ali također ima sposobnost za odbijanje paukova. Bosiljak sadrži estragol i linalool, spojeve koji ometaju neurološke odgovore pauka i mogu uzrokovati konfuziju i nelagodu. Pauci se jako oslanjaju na svoj njuh za komunikaciju, lociranje plijena i navigaciju kroz svoje okruženje. Snažan miris bosiljkovih spojeva ometa ova ključna ponašanja, ostavljajući pauke dezorijentiranima i manje sklone ostajanju u područjima gdje prevladava miris biljke.