Gradnja nije gotova kada se objekt dovrši — tada tek počinje njegovo stvarno trajanje. Druga epizoda podcasta Zona pobjede, u produkciji Baumit Hrvatska i emisije Dom na kvadrat, otvara temu o kojoj se rijetko govori, a ključna je za sigurnost, kvalitetu i vrijednost svakog doma — upravljanje i održavanje zgrada.

Zgrade u Hrvatskoj sve su starije, a mnogi suvlasnici još uvijek ne razumiju da odgovornost za održavanje nije samo formalnost, već zakonska i građanska obveza. Kroz razgovor s iskusnim stručnjacima, podcast otkriva kako pravodobna obnova i korištenje kvalitetnih, održivih materijala mogu dugoročno uštedjeti novac i produljiti život svakog objekta.

U epizodi gostuju Dražen Pomper, predsjednik Udruge upravitelja zgrada RH i stručnjak s više od 30 godina iskustva, te Miljenko Minković, voditelj projekata u Baumitu, koji gotovo 25 godina prati razvoj energetske obnove i statičkih sanacija. Razgovor vodi Snježana Turalija (GREENiKA poslovno savjetovanje).

Zona pobjede: Novi podcast koji mijenja pogled na gradnju

Tko su gosti i što donose njihova iskustva

Dražen Pomper započinje priču s tri desetljeća iskustva u sektoru održavanja zgrada, u kojem upravlja s više od 350 objekata diljem Hrvatske. Kao predsjednik udruge upravitelja zgrada, ističe da je hrvatsko tržište održavanja zgrada sazrijevalo sporo — od 1997. kada je uveden prvi zakon o upravljanju do danas. U tom razdoblju svijest građana se polako mijenja, no mnogi i dalje očekuju da netko drugi “brine” o zgradi.

“Ljudi znaju da auto mora ići na servis, ali ne i da njihova zgrada ima svoj rok trajanja. To moramo naučiti od početka.” — Dražen Pomper

Miljenko Minković donosi drugu perspektivu: kroz gotovo 25 godina rada u Baumitu svjedočio je evoluciji gradnje u Hrvatskoj — od vremena prije subvencija do današnjih energetski učinkovitih i ekološki usklađenih projekata. Kao voditelj projekata, Minković naglašava važnost partnerstva između proizvođača, arhitekata i izvođača u svakoj fazi obnove.

Zašto je održavanje zgrada ključno za kvalitetan dom

Pomper objašnjava da svaka zgrada ima životni vijek od 70 do 100 godina, no kako bi tijekom tog vremena ostala funkcionalna, potrebno je redovito ulaganje. Prvi ozbiljniji troškovi javljaju se nakon otprilike 30 godina — kada dolazi vrijeme za obnovu krova, fasade ili stolarije. Bez planiranog održavanja, zgrada ubrzano gubi vrijednost, a troškovi popravaka višestruko rastu.

Zgrade su živi sustavi koje treba pratiti i “servisirati”, baš kao i automobile. “Ljudi znaju kada treba promijeniti ulje u autu, ali ne znaju kada treba obojiti zid,” slikovito opisuje Pomper. Ključno je razviti svijest da održavanje nije trošak, već ulaganje u sigurnost i dugoročnu stabilnost doma.

Zelena obnova doma: Ako vam je prioritet održiva gradnja, slijedite ove savjete

Odgovornost suvlasnika – promjena mentaliteta

Veliki izazov i dalje je mentalitet iz prošlih vremena – mnogi i dalje očekuju da netko “iz općine” ili “iz firme” vodi brigu o zgradi. No današnji zakon jasno kaže: suvlasnici su odgovorni za održavanje i dužni su osigurati sredstva kroz pričuvu. Pomper ističe da je edukacija suvlasnika presudna te da suvremene komunikacijske platforme, poput WhatsApp grupa, znatno pomažu u organizaciji i donošenju odluka unutar zgrada.

Nove generacije stanara bolje razumiju digitalne alate i informacije, što olakšava komunikaciju s upraviteljima i izvođačima. Time se poboljšava koordinacija, povećava transparentnost i ubrzava reakcija na tehničke probleme.

Kako Baumit pomaže – stručnost od projektiranja do izvedbe

Baumit u proces upravljanja i obnove zgrada ulazi u više faza — od projektiranja do same izvedbe. Minković objašnjava da tvrtka često sudjeluje već u fazama planiranja, kada s projektantima usklađuje detalje i predlaže optimalne materijale za pojedine objekte. U drugim slučajevima, uključuju se kasnije – tijekom same izvedbe, gdje pomažu u izboru izvođača i nadzoru kvalitete radova.

“Možete imati najbolji materijal na tržištu, ali ako nije pravilno ugrađen, to ne vrijedi ništa. Znanje je najvažniji alat svake obnove.” — Miljenko Minković

Baumit također pomaže u statičkim sanacijama, koje su postale nužne nakon potresa. Tvrtka razvija rješenja koja kombiniraju toplinsku izolaciju, protupožarnu zaštitu i otpornost na potrese, a ujedno smanjuju ugljični otisak proizvodnje. Minković ističe važnost pouzdanih izvođača i solventnih partnera – jer obnova zahtijeva tehničku stručnost i financijsku stabilnost.

NZEB konferencija: Priuštivo i održivo stanovanje do 2030.?

Inovacije koje mijenjaju tržište: CrystalTop i ekološki materijali

Jedna od inovacija na koju je Baumit posebno ponosan je CrystalTop – nova generacija mineralne žbuke u pastoznoj formi, izrađena 95% od prirodnih sirovina. Radi se o materijalu koji kombinira otpornost, paropropusnost i ekološku prihvatljivost te omogućuje dugotrajniju i sigurniju fasadu.

Ovaj proizvod razvijen je nakon dugogodišnjeg istraživanja u Baumitovom ispitnom naselju u Austriji, gdje su različite kuće građene s različitim materijalima i podvrgnute testovima u realnim uvjetima. Rezultati tih istraživanja pomažu Baumitu da razvija materijale koji prate klimatske izazove i zahtjeve modernog stanovanja.

EPS vs kamena vuna – što odabrati?

Jedno od najčešćih pitanja u obnovama jest izbor između stiropora (EPS) i kamene vune.
Pomper i Minković pojašnjavaju da je kamena vuna sigurniji izbor za visoke stambene zgrade jer pruža bolju otpornost na požar, bolju paropropusnost i dugoročno stabilnija svojstva. Iako je nešto skuplja u startu, ušteda kroz trajnost i sigurnost višestruko nadoknađuje početno ulaganje.

Zakon o održavanju zgrada – kazne, promjene i što donosi budućnost

Novi Zakon o održavanju zgrada i prateći pravilnici donose važne promjene: po prvi put uvode kazne za suvlasnike i upravitelje koji ne održavaju objekte prema propisima. Time država želi potaknuti sustavnije upravljanje i dugoročnu odgovornost.

Posebno su istaknuti i problemi koji su dosad bili zanemareni – primjerice, postavljanje klima uređaja na pročelja zgrada, što narušava izgled i sigurnost fasade. Pomper objašnjava da su mnogo važnija pitanja statike, protupožarne sigurnosti i energetske učinkovitosti. Novi pravilnik jasno razlikuje privatne i javne zgrade, pri čemu javne moraju prve dosegnuti nZEB standard, odnosno gotovo nultu emisiju.

Energetski obnovite kuću ETICS fasadnim sustavom

Edukacija i Baumit Akademija – znanje koje gradi kvalitetu

Baumit već dva desetljeća vodi Baumit Akademiju, edukacijski program za izvođače i partnere. Program kombinira teorijski i praktični dio, a sudionici dobivaju certifikate koji potvrđuju stručnost za rad s Baumitovim sustavima. Takvi izvođači imaju prednost pri odabiru na projektima, jer jamče ispravnu ugradnju materijala i dugoročnu kvalitetu radova.

Edukacija je ključna jer čak i najbolji proizvod može podbaciti ako se ne ugradi pravilno. Baumit tako spaja znanje, praksu i inovaciju – što je i srž filozofije “Zone pobjede”.

Što možete učiniti vi?

Ako ste suvlasnik ili upravitelj zgrade, male promjene u pristupu mogu značiti veliku razliku. Evo što možete učiniti već danas:

• Provjerite ima li vaša zgrada međuvlasnički ugovor u kojem su definirane obveze održavanja, pričuva i razlika između zajedničkih i privatnih dijelova.
  Pitajte upravitelja ili izvođača koristi li certificirane materijale poput CrystalTop ili druge proizvode s dokazanim svojstvima i dugotrajnošću.
  Aktivirajte komunikaciju u vašoj zgradi (WhatsApp grupe, objavne ploče) – informiranost stanara znatno ubrzava donošenje odluka i rješavanje kvarova.
  Proučite novi Zakon o održavanju zgrada – znajte koje su vaše zakonske obaveze, koje kazne prijete i kako se regulativa primjenjuje na javne i stambene objekte.

Gdje slušati cijelu epizodu i kako sudjelovati

Cijelu epizodu slušajte na YouTube kanalu Dom na kvadrat i Baumit Hrvatska kanalima.
Uskoro će biti dostupna i na Spotifyju i ostalim podcast platformama.

Pratite nas na kanalima:

Dom na kvadrat: Web, Instagram, Facebook, TikTok i YouTube.

Baumit : Web, LinkedIn, Instagram, Facebook, TikTok, YouTube

Greenika : Web

Pretplatite se, komentirajte i javite koje biste teme voljeli u sljedećim epizodama — jer gradnja budućnosti počinje razgovorima.

Što je zapravo pričuva, tko njome upravlja i što se njome može financirati, pitanja su koja muče mnoge suvlasnike stanova. Iako je mnogi doživljavaju kao dodatni trošak, pričuva je zakonski propisana obveza koja osigurava dugoročno održavanje, sigurnost i vrijednost svake stambene zgrade.

Što je pričuva i zašto je obavezna?

Pričuva je zakonski propisani mjesečni izdatak svih suvlasnika stambenih i poslovnih prostora u višestambenim zgradama. Propisana je Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima iz 1996. godine, kojim je uveden sustav suvlasništva nad zgradama.

„Pričuva su zajednička sredstva suvlasnika koja se uplaćuju na račun stambene zgrade. Česta je pogreška što ljudi misle da taj novac ide upravitelju – ne, svaka zgrada ima svoj zaseban žiro račun s kojeg se financiraju redoviti i izvanredni popravci“, pojašnjava Josip Jagatić, direktor tvrtke Upravitelj Gradnja.

Tko je dužan plaćati pričuvu?

Plaćanje pričuve nije stvar izbora, već zakonska obveza svakog vlasnika nekretnine u višestambenoj zgradi. Evo što trebate znati:

• Tko plaća: Svi suvlasnici stanova, poslovnih prostora, garaža i zajedničkih dijelova zgrade.
• Zakonska osnova: Obvezu propisuje Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (čl. 90–94).
• Na koga glasi račun: Pričuva se uplaćuje na poseban račun zgrade, ne upravitelju.
• Visina pričuve: Ovisi o kvadraturi stana ili prostora te odluci suvlasnika donesenoj na sastanku zgrade.
• Tko plaća u slučaju najma: Vlasnik je i dalje obveznik plaćanja, osim ako ugovorom s najmoprimcem nije drukčije dogovoreno.
• Neplaćanje pričuve: Smatra se kršenjem zakonske obveze – upravitelj ima pravo pokrenuti ovrhu radi naplate duga.

Tko upravlja sredstvima iz pričuve?

Novcem prikupljenim kroz pričuvu upravljaju sami suvlasnici zgrade, dok je upravitelj zadužen za tehničku i administrativnu provedbu odluka.

„Upravitelj je spona između predstavnika suvlasnika i samih stanara. On daje prijedloge, prikuplja ponude i provodi radove, ali ne odlučuje samostalno. Suvlasnici i njihov predstavnik su nalogodavci“, objašnjava Jagatić.

Upravitelj se brine da se pričuva redovito naplaćuje i da zgrada funkcionira u skladu sa zakonom. Osim toga, osigurava servis za hitne intervencije – od puknuća cijevi do kvarova na instalacijama.

Evo kako spriječiti smrzavanje cijevi i što učiniti ako se to dogodi

Što se financira iz pričuve?

Sredstva iz pričuve koriste se za pokrivanje redovitih troškova održavanja i izvanrednih popravaka zajedničkih dijelova zgrade.

„Zgrade imaju tzv. hladni pogon – to uključuje osiguranje, naknade predstavnika i upravitelja, servise protupožarnih aparata, antenskih sustava, liftova i dizala. Uz to, iz pričuve se financiraju i hitne intervencije na zajedničkim instalacijama“, navodi Jagatić.

Važno je razlikovati zajedničke od privatnih instalacija. „Primjerice, puknuće cijevi u kupaonici koja je dio zajedničkog sustava pokriva se iz pričuve, ali kvar na sifonu ili miješalici u stanu snosi sam vlasnik.“

Visina pričuve i odluke suvlasnika

Visinu pričuve određuju suvlasnici zajedničkom odlukom, najčešće na prijedlog upravitelja koji izrađuje godišnji plan troškova i održavanja. Iznos ovisi o kvadraturi stana, starosti zgrade i potrebama održavanja.

„U novogradnjama suvlasnici često biraju minimalnu pričuvu, no to nije preporučljivo. Starije zgrade, osobito one bez armirano-betonske konstrukcije, zahtijevaju veća izdvajanja“, savjetuje Jagatić.

Prema novom zakonu, radovi vrijedni do 2.500 eura s PDV-om mogu se obavljati bez posebne suglasnosti suvlasnika. Za veće radove, preporuka je prikupiti više ponuda i potpisnu listu s najmanje 51 posto vlasničkih udjela.

Zašto je redovito plaćanje pričuve važno?

Pričuva nije namet, već ulaganje u sigurnost, dugovječnost i vrijednost zgrade. Redovito plaćanje omogućuje planirano održavanje, sprječava veće kvarove i osigurava mir suvlasnicima.

„Plaćanje pričuve ključno je za funkcioniranje zgrade. To je oblik zajedničke štednje koji dugoročno osigurava da dom bude siguran, funkcionalan i ugodan za život“, zaključuje Jagatić.