Propisi i regulative
Povrat poreza za prvi stan: 10 stvari koje trebate provjeriti prije kupnje
Povrat poreza za prvi stan nije automatski, a iznos često ne pokriva sve što ste platili. Donosimo deset stvari koje trebate provjeriti prije nego potpišete kupoprodajni ugovor
Povrat poreza za prvi stan zvuči jednostavno: kupite stan, platite porez, država vam ga vrati. U praksi je nešto drugačije. Prije potpisa ugovora treba provjeriti ispunjavate li uvjete vi, vaša obitelj i sam stan, i to za konkretnu nekretninu.
Brojke pokazuju zašto je to važno. Prema podacima Ministarstva, APN je do 25. rujna 2026. zaprimio 7.780 zahtjeva za povrat poreza pri kupnji ili gradnji prve stambene nekretnine, a odobrena je isplata veća od 38,2 milijuna eura. Obrađeno je 6.449 zahtjeva, odobreno 5.044, a 1.145 zahtjeva odbijeno je zbog neispunjavanja zakonskih uvjeta ili povlačenja zahtjeva.
Mjera se provodi od lipnja 2025., a danas je uređena Zakonom o priuštivom stanovanju (NN 45/2026), usvojenim u travnju 2026. Prije nego povrat poreza za prvi stan uključite u svoj budžet, prođite ovih deset točaka.
Priuštivo stanovanje u Hrvatskoj: Što donosi novi zakon i tko će imati koristi?
1. Ispunjavate li osnovne uvjete?
Prema uvjetima APN-a, za kupnju stana ili kuće potrebno je biti državljanin RH, imati ugovor o kupoprodaji sklopljen nakon 1. siječnja 2025., imati prijavljeno prebivalište na adresi nekretnine i boraviti u njoj, kao i članovi uže obitelji navedeni u zahtjevu, te imati potvrdu o plaćenom porezu na promet nekretnina ili račun s iskazanim PDV-om izdan nakon 1. siječnja 2025.
Svi uvjeti moraju biti ispunjeni istodobno. Ako jedan nedostaje, povrata nema, bez obzira na to koliko su ostali uredni.
2. Koliko ćete godina imati kad predate zahtjev?
Granica je 45 godina, ali ne u trenutku kupnje. Podnositelj zahtjeva mora biti mlađi od 45 godina u trenutku podnošenja zahtjeva. Ako vam je 44 godine i rođendan je blizu, s papirologijom ne treba čekati.
Starija dob od propisane jedan je od razloga koje Ministarstvo navodi među neuspješnim zahtjevima, uz ugovor sklopljen prije 1. siječnja 2025., posjedovanje drugih nekretnina i višestruko podnošenje zahtjeva unutar istog kućanstva.
3. Rješavate li stambeno pitanje prvi put?
Povrat poreza za prvi stan namijenjen je, kako i ime kaže, onima koji prvi put kupuju nekretninu. Na potporu nemaju pravo podnositelj zahtjeva i članovi uže obitelji koji su već koristili subvenciju stambenog kredita ili neku drugu državnu potporu za rješavanje stambenog pitanja.
Pazite i na kućanstvo. Višestruko podnošenje zahtjeva unutar istog kućanstva jedan je od čestih razloga odbijanja
4. Imate li udio u naslijeđenoj nekretnini?
Mnogi odustaju čim se sjete da imaju dio bakine kuće na selu, a to ne mora značiti kraj priče. Presudno je je li nekretnina “odgovarajuća” za stanovanje.
Povrat ne može ostvariti podnositelj zahtjeva ili član uže obitelji koji u vlasništvu ili suvlasništvu ima ili je imao, u Hrvatskoj ili inozemstvu, odgovarajuću nekretninu namijenjenu stanovanju. Ako je nekretnina neodgovarajuća, mora se prodati u roku od 24 mjeseca od kupnje prve odgovarajuće nekretnine.
Za suvlasničke udjele postoje posebna pravila, koja APN detaljno objašnjava u odgovorima na česta pitanja. Ako imate bilo kakav udio u nekretnini, provjerite ga s APN-om prije kupnje, a ne nakon.
5. Plaćate li porez na promet nekretnina ili PDV?
Koji porez plaćate, ovisi o tome od koga kupujete. Kod rabljenog stana od fizičke osobe plaća se porez na promet nekretnina, a kod novogradnje od investitora obično PDV. Povrat poreza za prvi stan za ta se dva poreza ne računa jednako.
| Plaćeni porez | Koliko se vraća | Najviši iznos potpore |
|---|---|---|
| Porez na promet nekretnina | Iznos plaćenog poreza | 3 % zakonske osnovice |
| PDV | 50 % plaćenog PDV-a | 12,5 % zakonske osnovice |
6. Hoćete li stvarno dobiti natrag cijeli porez?
Ne nužno. Kupac koji je platio PDV ima pravo na potporu od 50 % plaćenog PDV-a, a najviši iznos može biti 12,5 % zakonske osnovice. Kupac koji je platio porez na promet nekretnina ima pravo na potporu u visini tog poreza, a najviše 3 % osnovice.
Ključna je riječ “osnovica”. Ona se ne računa nužno prema stvarnoj kvadraturi i cijeni vašeg stana, nego prema propisanim granicama iz sljedeće dvije točke. Zato “povrat cijelog poreza” često ne znači povrat svega što ste platili.
7. Koliki stan smijete kupiti i za koliko kvadrata dobivate povrat?
Ovdje se krije najčešća zabuna. Postoje dvije kvadrature: ona do koje uopće imate pravo na potporu i ona prema kojoj se povrat računa. Nekretnina može biti 50 posto veća od kvadrature propisane zakonom, ali se u tom slučaju povrat dobiva prema propisanoj kvadraturi.
| Broj članova kućanstva | Kvadratura za obračun povrata | Najveća površina stana za pravo na potporu |
|---|---|---|
| 1 | 50 m² | 75 m² |
| 2 | 65 m² | 97,5 m² |
| 3 | 80 m² | 120 m² |
| 4 | 90 m² | 135 m² |
| 5 | 100 m² | 150 m² |
| 6 | 110 m² | 165 m² |
| 7 i više | 120 m² | 180 m² |
Primjer: par kupuje stan od 80 kvadrata. Stan je unutar granice od 97,5 m², pa imaju pravo na potporu, ali se povrat računa na 65 kvadrata, a ne na svih 80. Kod obiteljskih kuća granice su veće. Za kuće se povrat računa prema kvadraturama 50 posto većima od onih za stanove, jer kuće u pravilu imaju dodatne unutarnje prostorije.
8. Je li cijena kvadrata unutar dopuštene granice?
I cijena ima dva praga. Prosječne cijene utvrđene su za svaku jedinicu lokalne samouprave, a za ugovore iz 2026. vrijedi posebna tablica prosječnih cijena. Dopušta se cijena 50 posto viša od lokalne prosječne. Ako ste platili više od prosjeka, povrat se računa prema prosječnoj cijeni koju je utvrdilo Ministarstvo, a ako ste platili manje, prema vašoj cijeni.
Ako je cijena kvadrata viša od prosjeka za više od 50 posto, pravo na potporu se gubi u potpunosti. Gradovi poput Zagreba podijeljeni su na više područja s različitim prosjecima, pa provjerite cijenu baš za kvart u kojem kupujete.
Pojednostavljeni primjer s izmišljenim brojkama: par kupuje rabljeni stan od 80 m² po 2.400 eura za kvadrat, a lokalni je prosjek 2.500 eura. Porez na promet nekretnina iznosi 3 % od 192.000 eura, odnosno 5.760 eura. Povrat se računa na 65 m² i njihovu cijenu od 2.400 eura, što daje osnovicu od 156.000 eura. Potpora je najviše 3 % te osnovice, odnosno 4.680 eura, a ostatak poreza ostaje njihov trošak. Za točan izračun Ministarstvo nudi službeni kalkulator.
9. Hoćete li u stanu živjeti najmanje pet godina?
Povrat poreza za prvi stan dolazi s obvezama. Korisnik mora vratiti isplaćenu potporu sa zateznim kamatama od trenutka isplate ako u roku od pet godina proda ili iznajmi nekretninu, odjavi prebivalište ili ne stanuje u nekretnini za koju je potpora ostvarena.
Drugim riječima, stan kupljen uz potporu nije investicija za brzu preprodaju ni za najam. Zakon predviđa iznimke za određene izvanredne životne okolnosti, pa ako vam se planovi promijene, prvo provjerite možete li se pozvati na njih.
10. Imate li novac za porez unaprijed i znate li rok za zahtjev?
Povrat ne dolazi pri kupnji, nego nakon što platite porez i podnesete zahtjev. Porez na promet nekretnina mora biti plaćen u cijelosti prije predaje zahtjeva. Ako ga plaćate na rate, zahtjev možete predati kad ga otplatite, ali prije isteka roka.
Rok za predaju zahtjeva je 24 mjeseca od dana stjecanja prava vlasništva. Ranije se, prema izmjenama zakona iz 2025., rok računao od dana sklapanja kupoprodajnog ugovora, pa se u starijim tekstovima još može naći ta informacija.
Zahtjev se podnosi APN-u na propisanom obrascu, uz dokumentaciju kojom se dokazuje ispunjavanje uvjeta. Prilažu se, među ostalim, kupoprodajni ugovor, zemljišnoknjižni izvadak, potvrda o prebivalištu, porezno rješenje ili račun s iskazanim PDV-om, dokaz o plaćanju poreza i podaci o računu za isplatu. Aktualni obrazac i upute nalaze se na stranici APN-a. Ako zahtjev bude odbijen, na rješenje se možete žaliti u roku od 15 dana od zaprimanja.
Provjerite prije, a ne nakon potpisa
Prosječna potpora po obitelji iznosi 7.578 eura, što je dovoljno da se ozbiljno osjeti u budžetu za kupnju stana. Upravo zato povrat poreza za prvi stan vrijedi provjeriti za konkretnu nekretninu prije potpisa ugovora. Ako svih deset točaka stoji, potpora može znatno olakšati kupnju. Ako neka ne stoji, bolje je to znati na vrijeme.
Propisi i regulative
Nova pravila za lokacijske dozvole: Što treba znati prije gradnje?
Lokacijska dozvola nije potrebna za svaku gradnju, ali pravila koja je prate važna su za svakog investitora. Objašnjavamo što donosi novi Zakon o prostornom uređenju, kakvu ulogu ima idejni projekt i što provjeriti prije kupnje zemljišta.
Hrvatski sabor donio je novi Zakon o prostornom uređenju 15. prosinca 2025., a zakon je objavljen u Narodnim novinama br. 155/25 i stupio je na snagu 1. siječnja 2026. Među ostalim, zakon uređuje i lokacijsku dozvolu, akt o kojem mnogi investitori prvi put čuju tek kad im ga spomene projektant.
Prije svega, važno je znati da lokacijska dozvola nije potrebna za svaku gradnju. U ovom članku objašnjavamo čemu služi, kada se traži i kako izgleda postupak prema važećem zakonu. Posebno odvajamo ono što je već na snazi od novog pravilnika o sadržaju idejnog projekta, koji je zasad tek prijedlog.
Što je lokacijska dozvola i je li isto što i građevinska?
Lokacijska dozvola određuje lokacijske uvjete, odnosno kvantitativne i kvalitativne uvjete i mjere za provedbu zahvata u prostoru koji se na temelju prostornog plana i posebnih propisa određuju lokacijskom dozvolom ili građevinskom dozvolom. Jednostavnije rečeno, ona utvrđuje što se na određenom mjestu smije napraviti: gdje se građevina smješta, kolika je, čemu služi i kako se priključuje na infrastrukturu.
Građevinska dozvola je sljedeći korak i njome se odobrava samo građenje. Veza između njih je jasna: glavni projekt za građevinu za koju se izdaje lokacijska dozvola izrađuje se u skladu s lokacijskim uvjetima određenim tom dozvolom.
Kada je lokacijska dozvola potrebna?
Zakon o gradnji razlikuje dva puta. Za građevine za koje se ne izdaje lokacijska dozvola, posebni uvjeti i uvjeti priključenja utvrđuju se prije pokretanja postupka za izdavanje građevinske dozvole. Za takve se građevine lokacijski uvjeti određuju izravno u građevinskoj dozvoli.
Lokacijska dozvola vezana je uz određene vrste zahvata. Primjerice, o faznom građenju, odnosno građenju građevine po dijelovima određenima lokacijskom dozvolom. Traži se i za zahvate koji se ne smatraju građenjem, a takve zahvate za koje se izdaje lokacijska dozvola određuje ministar pravilnikom. Novi zakon posebno spominje i kampove, pa su kamp-kućice definirane kao modularno-montažne pokretne kućice za čije je postavljanje potrebna lokacijska dozvola.
Za tipičnu obiteljsku kuću na vlastitoj čestici investitor u pravilu ide izravno u postupak građevinske dozvole. To ipak ovisi o konkretnom zahvatu, pa je dobro na samom početku s projektantom provjeriti koji postupak vrijedi za vaš projekt.
Od ideje do useljenja u nekoliko mjeseci: Zašto su modularne kuće sve popularnije
Što se promijenilo u postupku izdavanja?
Jedna od novosti tiče se roka važenja. Prema ranijim pravilima, uvedenima izmjenama iz 2019., lokacijska dozvola prestajala je važiti ako se u roku od dvije godine od pravomoćnosti ne poduzmu propisani koraci, uz mogućnost jednokratnog produljenja za još dvije godine. Prema važećem tekstu, lokacijska dozvola prestaje važiti ako se u roku od četiri godine od pravomoćnosti ne podnese zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za najmanje jednu fazu ili etapu.
Elektronička komunikacija s javnopravnim tijelima nije novost jer je uvedena još izmjenama iz 2019., kada je propisano da se posebni uvjeti i uvjeti priključenja utvrđuju kao elektroničke isprave putem sustava eDozvola. Novi zakon zadržava taj pristup: posebni uvjeti i uvjeti priključenja utvrđuju se u postupku izdavanja lokacijske dozvole elektroničkim putem, kroz program eDozvola.
Javnopravna tijela dužna su se u roku od 30 dana od poziva očitovati je li idejni projekt izrađen u skladu s propisima iz njihove nadležnosti te dostaviti posebne uvjete i uvjete priključenja. Ako to ne učine, smatra se da su posebni uvjeti izdani, odnosno da se građevina može priključiti na infrastrukturu. Tako utvrđeni uvjeti postaju sastavni dio lokacijske dozvole i prestaju važiti s danom prestanka njezina važenja.
Za nove zgrade zakon propisuje i stroža pravila. Lokacijska dozvola za građenje nove zgrade izdaje se tek nakon što se u postupku utvrde dodatni uvjeti. Što to točno znači za vašu lokaciju, najbolje je provjeriti s projektantom.
| Tema | Što vrijedi sada | Što znači za investitora |
|---|---|---|
| Posebni uvjeti i uvjeti priključenja | Pribavljaju se elektronički kroz eDozvolu, u postupku izdavanja dozvole | Ne obilazite sami svako javnopravno tijelo |
| Rok za očitovanje tijela | 30 dana od poziva | Lakše je planirati trajanje postupka |
| Ako tijelo ne odgovori | Smatra se da su uvjeti izdani | Postupak ne zapinje zbog šutnje tijela |
| Rok važenja dozvole | Četiri godine za podnošenje zahtjeva za građevinsku dozvolu | Više vremena za izradu glavnog projekta |
Koju ulogu ima idejni projekt?
Idejni projekt je temelj cijelog postupka. Lokacijska dozvola izdaje se nakon što se utvrdi da je idejni projekt izrađen u skladu s dokumentima prostornog uređenja i zakonom. On prikazuje smještaj građevine na čestici, njezinu veličinu, namjenu i osnovno tehničko rješenje, a sve to mora biti usklađeno s prostornim planom.
Idejni projekt nije isto što i idejno rješenje. Idejno rješenje je početna skica kojom se s arhitektom traži koncept kuće. Prijedlog novog pravilnika to razlikuje, pa se idejni projekt izrađuje prema projektnom zadatku i, po potrebi, prema prethodno izrađenim idejnim rješenjima.
Posebni uvjeti i uvjeti priključenja: što ti pojmovi znače?
Posebni uvjeti su uvjeti za provedbu zahvata koje javnopravno tijelo utvrđuje kad to propisuje posebni propis. To mogu biti, primjerice, uvjeti zaštite kulturne baštine, zaštite od požara ili zaštite voda.
Uvjeti priključenja određuju tehničku mogućnost i tehničke uvjete priključenja na elektroenergetsku mrežu, vodoopskrbu i odvodnju, odvodnju oborinskih voda, prometnu površinu, elektroničke komunikacije i drugu infrastrukturu.
Što provjeriti prije kupnje zemljišta?
Najskuplja pogreška je kupiti zemljište na kojem se ne može sagraditi ono što ste zamislili. Prvi korak je zato lokacijska informacija. Na području bez prostornog plana nove generacije upravno tijelo izdaje je na zahtjev u roku od 15 dana, a zahtjev može obuhvatiti najviše pet katastarskih čestica. Treba znati da lokacijska informacija sadrži napomenu da se na temelju nje ne može pristupiti provedbi zahvata ni izradi projekata. Ona je dakle provjera, a ne dozvola.
Mislite da vam geodet ne treba? Evo kada ga zapravo morate angažirati
Posebno obratite pažnju na pristup. Građevna čestica zgrade mora imati pristup na prometnu površinu u skladu s prostornim planom. Prometna površina pritom može biti i površina na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza, ako je to u skladu s prostornim planom.
S arhitektom i nadležnim upravnim tijelom vrijedi proći nekoliko pitanja. Što prostorni plan dopušta na toj lokaciji? Postoji li odgovarajući pristup i kakve su mogućnosti priključenja na infrastrukturu? Postoje li posebna ograničenja ili zaštita? Na kraju, koje dozvole traži vaš projekt?
Što je tek prijedlog, a još nije novo pravilo?
Pravilnik o obveznom sadržaju idejnog projekta trenutačno je na javnom savjetovanju, otvorenom do 25. listopada 2026. Prijedlog, među ostalim, predviđa da idejni projekt sadrži posebne uvjete i uvjete priključenja pribavljene elektroničkim putem kroz sustav eDozvola. Riječ je o nacrtu, pa se konačni sadržaj pravilnika još može promijeniti.
Prije projekta provjerite mogućnosti lokacije
Lokacijska dozvola nije obvezna za svaku kuću, ali pravila koja je prate govore o redoslijedu koji vrijedi za svaku gradnju. Prije ulaganja u zemljište i projektiranje treba utvrditi što se na lokaciji uopće može realizirati i koji se postupak primjenjuje. Lokacijska informacija i razgovor s projektantom na samom početku mogu uštedjeti i novac i mjesece čekanja.
Propisi i regulative
Cijene struje i plina od 1. listopada: Evo koliko ćemo plaćati ove zime i gdje se račun ipak može povećati
Država i ove zime ograničava cijene struje i plina, no račun i dalje ovisi o vašoj potrošnji. Provjerite gdje je granica od 3.000 kWh, koliko stoji prekoračenje i što pogledati na računima prije sezone grijanja.
Od danas, 1. listopada, počinje novo šestomjesečno razdoblje državnih mjera kojima se ograničavaju cijene energije za kućanstva. Dobra vijest je da za većinu građana nema naglog poskupljenja struje i plina. Manje dobra vijest je da rečenica „cijene ostaju iste” ne govori cijelu priču.
Kod struje postoji granica od 3.000 kWh tijekom šest mjeseci, nakon koje je radna energija skuplja. Kod plina cijena ovisi o distribucijskom području i vrsti opskrbe, a subvencija nije jednaka u cijeloj Hrvatskoj. Zato smo pogledali što odluke koje danas stupaju na snagu znače za kućni budžet i kako sami možete procijeniti što vas čeka ove zime.
Vlada je 10. rujna donijela 11. paket mjera, a energetski dio vrijedan je 170,14 milijuna eura. Od toga je 126,4 milijuna predviđeno za struju, a 43,7 milijuna za plin i toplinsku energiju. Mjere se, prema Uredbi o mjerama za stabilnost domaćeg tržišta energije, primjenjuju od 1. listopada 2026. do 31. ožujka 2027.
Koliko ćemo zapravo plaćati struju?
Prema Vladinu izračunu, prosječni mjesečni račun kućanstva za struju uz mjere iznosi 43,33 eura, a bez njih bio bi 58,25 eura. Razlika je 14,92 eura mjesečno, odnosno 89,52 eura tijekom šest mjeseci.
No 43,33 eura nije račun koji će dobiti svako kućanstvo. To je ilustracija učinka mjera, a ne vaš iznos.
Stvarni račun ovisi o tome koliko energije trošite, imate li jednotarifno ili dvotarifno brojilo i kada trošite. Na njega utječu i mrežarine te druge naknade. Kućanstvo koje troši malo može imati račun znatno manji od 43 eura. Kuća koja se zimi grije na struju može imati višestruko veći račun, a upravo je za takva kućanstva najvažnija granica od 3.000 kWh.
Granica od 3.000 kWh: broj koji ove zime treba zapamtiti
Regulirana cijena radne energije za kućanstva vrijedi do 3.000 kWh ukupne potrošnje od 1. listopada 2026. do 31. ožujka 2027. Granica se računa zasebno za svako obračunsko mjerno mjesto.
Ako je prijeđete, cijena radne energije povećava se za 35 posto, ali samo za potrošnju iznad praga. To nije mjesečni limit niti povećanje cijelog računa za 35 posto.
Tri tisuće kilovatsati tijekom šest mjeseci odgovara prosjeku od oko 500 kWh mjesečno. U listopadu možete potrošiti 250 kWh, a u hladnom siječnju 800 kWh. Na kraju se gleda ukupna potrošnja cijelog razdoblja.
Za stan koji se grije na plin ili toplanu, a struju troši uglavnom na rasvjetu, uređaje i elektroniku, 3.000 kWh može biti relativno visoka granica. Za kuću s električnim radijatorima, električnim podnim grijanjem ili dizalicom topline situacija može biti sasvim drugačija. Tu se isplati pogledati prošlogodišnju potrošnju prije nego što počne prava sezona grijanja.
Kolika je cijena jednog kilovatsata?
Uredba određuje cijenu radne energije, bez PDV-a:
| Tarifa | Do 3.000 kWh | Iznad 3.000 kWh* |
|---|---|---|
| Jedinstvena tarifa (JT) | 0,091324 €/kWh | 0,123287 €/kWh |
| Viša tarifa (VT) | 0,097189 €/kWh | 0,131205 €/kWh |
| Niža tarifa (NT) | 0,047688 €/kWh | 0,064379 €/kWh |
*Izračun dom2.hr: cijena iz Uredbe uvećana za 35 posto.
Ove brojke nisu konačna cijena kilovatsata na vašem računu. Uz energiju se plaćaju troškovi prijenosne i distribucijske mreže te druge naknade. Primjerice, naknada za obnovljive izvore energije i visokoučinkovitu kogeneraciju iznosi 0,013239 €/kWh bez PDV-a, kako navodi HEPI cjenik.
Uredba pritom propisuje da HOPS, HEP ODS i Plinacro do 31. ožujka 2027. neće tražiti od HERA-e promjenu tarifnih stavki za mrežu.
Praktično pravilo je jednostavno: za praćenje granice gledajte kWh, a za usporedbu troškova sve stavke računa.
Hoće li račun biti 35 posto veći ako prijeđem granicu?
Ne. Ovo je vjerojatno najvažnija praktična razlika koju treba razumjeti.
Uzmimo kućanstvo s jednotarifnim obračunom koje tijekom šest mjeseci potroši 3.300 kWh. Prvih 3.000 kWh ostaje po reguliranoj cijeni, a skuplji obračun odnosi se samo na dodatnih 300 kWh. Doplata zbog prekoračenja iznosi približno 9,59 eura bez PDV-a:
300 kWh × 0,091324 €/kWh × 35 % = 9,59 €
To je naš ilustrativni izračun same doplate, a ne cijena tih 300 kWh niti ukupni račun. Pokazuje zašto malo prekoračenje ne treba poistovjećivati s poskupljenjem svih potrošenih kilovatsati, osobito ako granicu prijeđete tek pred kraj zime.
Tko bi posebno trebao pratiti potrošnju?
Ako živite u stanu s plinskim ili toplinskim grijanjem, granica vas vjerojatno neće dotaknuti. Brojku ipak vrijedi provjeriti ako se dom pretežito grije na struju ili imate veći električni bojler. Isto vrijedi za više klima-uređaja koji rade zimi, električni automobil koji punite kod kuće ili veliko kućanstvo.
Najbolji pokazatelj nije procjena, nego vaš račun iz prošle zime. Prošlogodišnja potrošnja dobra je polazna točka, ali nije jamstvo. Ako sada grijete više prostorija ili u kućanstvu živi više ljudi, rezultat može biti drugačiji.
Isplati li se koristiti nižu tarifu?
Ako imate dvotarifni obračun, pomicanje dijela potrošnje u nižu tarifu može smanjiti trošak. Tijekom zimskog računanja vremena niža tarifa traje od 21 do 7 sati, a tijekom ljetnog od 22 do 8 sati. Zimsko računanje vremena počinje 25. listopada.
To možete uzeti u obzir pri radu perilice rublja, sušilice, perilice posuđa ili punjenju električnog vozila. Ipak, prebacivanje potrošnje u jeftiniju tarifu smanjuje cijenu, a ne broj potrošenih kilovatsati. Za granicu od 3.000 kWh broji se svaki kilovatsat, bez obzira na tarifu.
Što se događa s plinom?
Kod plina je priča malo drugačija. HERA navodi da bi prosječna krajnja cijena plina s PDV-om za kućanstva u javnoj usluzi, bez subvencije, porasla s 54 na 58 eura po MWh, odnosno za 7,5 posto. Razlog je viši trošak nabave plina, koji raste s 35,5 na 39,4 eura po MWh.
Državna subvencija se nastavlja, pa će krajnja cijena za ta kućanstva nakon 1. listopada ostati nepromijenjena.
Ta se objava odnosi na javnu uslugu opskrbe. Ako imate tržišni ugovor, provjerite cjenik i uvjete svog opskrbljivača. Ponude po distribucijskim područjima možete usporediti u HERA-inu Alatu za usporedbu cijena plina.
Zašto susjed u drugom gradu nema istu cijenu plina?
Krajnja cijena plina sastoji se od troška nabave, distribucije i opskrbe, a razlikuje se prema distribucijskim područjima i tarifnim modelima. Zato je i državna subvencija određena zasebno za svako područje. Primjerice:
| Distribucijsko područje | Subvencija od 1. listopada |
|---|---|
| Gradska plinara Zagreb | 0,0068 €/kWh |
| HEP-Plin Osijek | 0,0074 €/kWh |
| Energo Rijeka | 0,0046 €/kWh |
| Plinara Pula | 0,0052 €/kWh |
| Termoplin Varaždin | 0,0073 €/kWh |
Cijeli popis objavljen je u Narodnim novinama br. 101/2026, u Odluci o izmjenama Odluke o subvencioniranju dijela krajnje cijene opskrbe plinom za kućanstva.
Veća subvencija ne znači automatski da je plin u tom gradu „jeftiniji”. Subvencija kompenzira različite troškove kako bi se ublažio rast krajnje cijene. Zato usporedba samo jednog broja, bez distribucijskog područja i tarifnog modela, nema puno smisla.
A gdje se pojavljuje onih 16 posto?
U javnosti kruže dvije brojke. HERA navodi rast prosječne cijene javne usluge prije subvencije od 7,5 posto. Vlada pak govori da je nastavkom mjera spriječeno povećanje cijene plina od 16 posto.
Riječ je o dva različita izračuna koje ne treba izravno uspoređivati. Za kućanstvo je važnija jednostavnija informacija: subvencija se nastavlja, a cilj je zadržati sadašnju krajnju cijenu plina, umjesto da se puni rast troškova prebaci na račune.
Plin zasad nije tarifno zaključan za cijelu zimu
Treba razlikovati trajanje državne potpore od razdoblja pojedine tarifne odluke. Subvencioniranje plina produljeno je do 31. ožujka 2027., a objavljena HERA-ina odluka o tarifnim stavkama javne usluge obuhvaća razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2026.
Za početak 2027. zato treba pratiti nove regulatorne odluke. Sama razlika u datumima ne znači da je poskupljenje najavljeno.
A što je s računima za toplanu?
Mjere obuhvaćaju i toplinsku energiju. Uredba propisuje da se do 31. ožujka 2027. subvencionira dio krajnje cijene za sve kupce, osim onih koji toplinsku energiju pretežito koriste za poslovne potrebe.
Uredba ipak ne određuje iznos subvencije. Vlada ga treba utvrditi posebnom odlukom na temelju HERA-ina izračuna, a HERA prijedlog mora dostaviti do 15. listopada 2026. Nove tarifne stavke za proizvodnju i distribuciju toplinske energije primjenjuju se od 1. listopada, no konačni iznos na računima ovisit će i o toj odluci.
Naknada do 70 eura ostaje za najugroženije
Nastavlja se i mjera za građane sa statusom ugroženog kupca energenata. Naknada iznosi do 70 eura mjesečno i produljena je do 31. ožujka 2027., a prema podacima Vlade obuhvaća oko 130.000 korisnika.
Pravo mogu ostvariti, među ostalima, korisnici zajamčene minimalne naknade i inkluzivnog dodatka prve, druge ili treće razine kojima nije osiguran smještaj ili organizirano stanovanje. Obuhvaćeni su i korisnici nacionalne naknade za starije osobe te pojedini korisnici iz braniteljskog i stradalničkog sustava.
Naknada se ne isplaćuje na tekući račun, nego služi za podmirenje računa za struju, plin ili toplinsku energiju. Pravo se priznaje na zahtjev, a o njemu odlučuje Hrvatski zavod za socijalni rad.
Što možete napraviti odmah?
Za procjenu zimskih troškova ne treba vam složen proračun. Dovoljno je nekoliko koraka:
✔ Zbrojite potrošnju struje od listopada prošle do ožujka ove godine.
✔ Provjerite imate li jednotarifni ili dvotarifni obračun.
✔ Na računu za plin utvrdite opskrbljivača i vrstu ugovora.
✔ Zabilježite početno stanje brojila i povremeno pratite potrošnju.
✔ Uspoređujte račune za jednaka razdoblja, a ne samo iznose u eurima.
Ako planirate promjenu grijanja, ove podatke sačuvajte. Isplativost novog sustava, primjerice dizalice topline, treba računati prema vlastitoj potrošnji, trošku ugradnje i očekivanim troškovima rada. Prosječan račun iz državne prezentacije nije dovoljan za takvu odluku.
Što će biti nakon 31. ožujka 2027.?
To zasad ne znamo. Aktualne mjere vremenski su ograničene do kraja ogrjevne sezone, a službene odluke o cijenama za razdoblje nakon toga nema.
Hoće li mjere biti produljene, promijenjene ili ukinute, ovisit će o cijenama energije i novim odlukama Vlade i regulatora. Kod plina je HERA već otvorila savjetovanje o modelu javne usluge i deregulaciji cijena plina za razdoblje od 1. listopada 2027.
Zato je možda najkorisnije ove zime napraviti ono što subvencije lako sakriju: utvrditi koliko naš dom zaista troši energije. Dok subvencija određuje koliko danas plaćamo energiju, stvarna potrošnja određuje koliko smo izloženi svakom budućem rastu cijena.
