Arhitekti i arhitektonski projekti
Workshop: Kada se vještina i kreativnost susretnu u istom prostoru
Luka Cindrić i Marta Senjanović pretvorili su derutnu državnu nekretninu u moderan multifunkcionalan prostor koji je otvoren svima
Workshop je novo mjesto u centru grada koji je zamišljen kao community space u kojem možete popiti stvarno dobru kavu, il pak posjetiti jednu od kreativnih radionica.
Inspiraciju je pronašao upravo u parku Ribnjaku preko puta kojega se nalazi. Savršen je primjer kako prostor i njegove karakteristike pronalaze put u arhitektonskoj izvedbi.
Workshop: Kreativno rješenje za shared office
Luka Cindrić i Marta Senjanović mladi su perspektivni arhitekti iza kojih već stoji impozantan broj projekata. U našoj emisiji pratili smo Martinu adaptaciju stana za mladog sportaša i Lukin projekt u kojem je dizajnirao mali stan koji podsjeća na hotelsku sobu.
Ovo je priča o tome kako su iz potrebe za vlastitim arhitektonskim uredom, napravili vlastiti i otvorili ga svima.
“Marta je slučajno našla prostor u kojem se mi danas nalazimo. To je prostor koji smo mi licitirali od državnih nekretnina. Osvojili smo, odnosno bili smo jedini koji su se prijavili, i tu zapravo kreće naša priča.”, prisjeća se Luka.
Renovacija je trajala nešto manje od godinu dana, iako je prvotno planirano da sve bude gotovo u šest mjeseci. Prostor je prije koristila udruga, a ranije projektantski ured, no zbog dotrajalih instalacija prostor je bio gotovo neupotrebljiv
Od derutnog prostora koji je zjapio prazan do modernog ambijenta koji je otvoren svima
Ovaj ulični prostor je bio podijeljen u nekoliko prostorija, s velikim prozorima koji gledaju na park koji su bili oblijepljeni kartonima. Za Martu je ipak presudio pod.
“Na podu su bile starinske ovakve blokete tepiha koje su bile preko parketa, koje, kad smo maknuli, zapravo je pod ostao cijeli u ogromnim otiscima logotipa samo od te firme koja je radila tepih. To je već bio moment gdje smo rekli da preuređujemo sve iz početka.
Prostor je bio taman i mračan, a danas je predivan otvoren prostor pun svjetla.
Iako je prostor prvotno bio zamišljen kao zajednički ured, arhitekti su ubrzo shvatili da im je sam prostor prevelik. Zamislili su Workshop kao mjesto gdje kreativci, dizajneri, arhitekti i ljudi sa sličnim afinitetima mogu boraviti u istom prostoru, raditi ili se družiti i izmjenjivat ideje.
“Kako smo odlučili proširiti se da nismo samo mi, tako je nekako sljedeći korak bio da zapravo uvedemo i kavu, s obzirom na to da je kava, pogotovo u našoj kulturi, moment koji spaja ljude i nekako svi volimo uvijek tijekom dana popiti bar jednu kavu ili napraviti jednu malu pauzu.”, kaže Luka.
Kava se servira do 15, a od 15 je vrijeme rezervirano za kreativne radionice
“Sljedeći korak je bio zapravo taj nekakav moment gdje smo rekli OK, ako će to biti kava, ajmo napraviti specialty kavu i zapravo od tu je sve krenulo. U tom trenutku smo odlučili da će to mjesto biti mjesto koje okuplja ljude sličnih afiniteta, sličnih zanimanja i onda zapravo, s obzirom na to da dan ima 12 sati ili 24 sata na raspolaganju smo nekako odlučili da od 8 do 3 će biti otvoren za javnost, odnosno da će to biti vrijeme kada serviramo kavu, a od 3 nadalje do kraja dana će biti prostor za radionice gdje će zapravo ljudi različitih zanimanja, specijalnosti moći okupljati svoju vlastitu publiku.
Nama je svakako bio cilj, odnosno interes, da svaki pojedinac ovdje, nekakav kreativac, ima priliku napraviti svoj vlastiti community, a time zapravo i mi gradimo neki community oko sebe.”
Iz Zagrebačke radionice direktno u Workshop
A (gotovo) cijeli namještaj u prostoru izradio je dizajner Jakov Habjan. Seriju klub stolića je izradio u suradnji sa sestrom Klasjom, a ova tri stola izradio je upravo za ovaj prostor.
“Jakov je u principu, u dogovoru s nama, osmislio taj jedan koncept, ta tri stola koja mogu funkcionirati u više varijanti. U dnevnoj varijanti, kada funkcioniramo kao kafić, i zapravo za radionice. Ovisno o broju ljudi, tako mi njima slažemo stolove i raspodjeljujemo.” Objasnila nam je Marta.
Posebnu iskru u očima Marta sada ima dok priča o novim podovima u Workshopu.
“Na podu postavili smo marmoleuom. To je nova vrsta linoleuma, 100% prirodan. Zanimljiva je činjenica te ga možemo i pojesti, a nam ništa neće biti. Super se postavlja, dolazi u rolama. Lako se čisti i praktički je neuništiv, što ga čini idealan za koncept Workshopa.”
Priroda kao neiscrpan izvor inspiracije
“Shvatili smo da nam je zapravo Park Ribnjak glavna nit vodilja.Mi smo htjeli imati tu veliku prisutnost zelenila, odnosno tu vedrinu, otvorenost, s obzirom na to da je to upravo što Park Ribnjak nudi. I s obzirom na to da je Park Ribnjak prije u prošlosti bio popularno mjesto okupljanja Zagrepčana, mi smo također htjeli napraviti taj moment okupljanja.
Prije, u Parku Ribnjak su bila tri jezera oko kojih su se ljudi okupljali, čiji smo mi zapravo tlocrt, odnosno simboliku, prenijeli u naš prostor, tako da mi ovdje sad, u prostoru, imamo tri stola ameboidnih oblika koji reprezentiraju ta tri jezera Parka Ribnjak.” zaključio je Luka.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Zaha Hadid Architects projektiraju najveću zračnu luku u Africi: započela izgradnja Bishoftu International Airporta u Etiopiji
Izgradnja Bishoftu International Airporta (BIA), buduće najveće zračne luke na afričkom kontinentu, službeno je započela u siječnju 2026. godine. Smješten približno 40 kilometara južno od Addis Abebe, u gradu Bishoftu, ovaj ambiciozni infrastrukturni projekt predstavlja ključni korak u pozicioniranju Etiopije kao globalnog prometnog čvorišta između Afrike, Azije i Bliskog istoka.
Courtesy of Zaha Hadid Architects
Zračnu luku projektira Zaha Hadid Architects (ZHA) za Ethiopian Airlines Group, najvećeg afričkog zrakoplovnog prijevoznika, u suradnji s glavnim konzultantom DAR (Dar Al-Handasah). Ukupna vrijednost investicije iznosi 12,5 milijardi američkih dolara, a projekt je osmišljen kako bi odgovorio na dugoročne prognoze rasta zračnog prometa prema podacima IATA-e.
Courtesy of Zaha Hadid Architects
Arhitektonski koncept inspiriran etiopskim krajolikom
Arhitektonsko rješenje terminala crpi inspiraciju iz Velike rasjedne doline (Great Rift Valley) koja prolazi u blizini Bishoftua. Taj prirodni fenomen pretočen je u prostornu organizaciju zračne luke kroz jedinstvenu središnju “kralježnicu” koja povezuje sve sadržaje terminala i putničke gatove. Ovakva konfiguracija značajno skraćuje udaljenosti za transfer putnika i omogućuje intuitivnu orijentaciju unutar kompleksa.
Courtesy of Zaha Hadid Architects
Svaki putnički gat oblikovan je s različitom paletom boja i materijala, reflektirajući kulturnu i geografsku raznolikost etiopskih regija. Dizajn interijera naglašava osjećaj mjesta, istovremeno nudeći suvremeno i fluidno prostorno iskustvo karakteristično za rad Zaha Hadid Architects.
Courtesy of Zaha Hadid Architects
5 svjetskih arhitekata koji su ostavili neizbrisiv trag
Globalno čvorište s naglaskom na transferne putnike
BIA je prvenstveno osmišljen kao transferna zračna luka, s procjenom da će čak 80 % putnika biti u tranzitu. Kako bi se odgovorilo na takav operativni model, terminal uključuje bogat spektar sadržaja:
- airside hotel s 350 soba,
- raznovrsne restorane i prostore za zabavu,
- unutarnje i vanjske vrtove te dvorišta za odmor putnika.
U prvoj fazi, predviđenoj za otvaranje 2030. godine, zračna luka će imati dva paralelna neovisna uzletno-sletna pravca (Code 4E) i 660.000 m² terminalskog prostora, s kapacitetom od 60 milijuna putnika godišnje. U kasnijim fazama, BIA će se proširiti na četiri piste, kapacitet od 110 milijuna putnika godišnje i parkiranje za 270 zrakoplova.
Courtesy of Zaha Hadid Architects
Održivost i lokalni resursi
Smješten u suptropskoj visoravni regije Oromia, terminal je projektiran za postizanje LEED Gold certifikata. Arhitektura uključuje:
- prirodnu ventilaciju i učinkovitu zaštitu od sunca,
- poluotvorene prostore i vanjske površine prilagođene blagoj klimi,
- modularnu gradnju radi fleksibilnosti i troškovne učinkovitosti.
Građevinski materijali – beton, agregati i čelik – u velikoj će mjeri biti lokalno proizvedeni ili reciklirani u području Bishoftua. Sustavi upravljanja oborinskim vodama usmjeravat će vodu s pista i krovova u novostvorene močvare i biokanale, čime se potiče ponovna upotreba vode i povećava lokalna bioraznolikost.
Courtesy of Zaha Hadid Architects
Projekt također uključuje fotonaponske sustave za proizvodnju energije na licu mjesta, kao i pejzažno uređenje s autohtonim, suši otpornim biljem. Parkovn u javnom dijelu zračne luke bit će dostupne lokalnom stanovništvu, dok će vrtovi u sigurnosno-operativnom djelu služiti putnicima.
Courtesy of Zaha Hadid Architects
Infrastrukturni i urbani katalizator
Nova zračna luka bit će povezana s Addis Abebom i postojećom zračnom lukom Bole putem brze željezničke veze, čime postaje okosnica novog regionalnog prometnog sustava. Zahvaljujući lokaciji koja omogućuje 24-satne operacije bez policijskog sata, BIA će podržati kontinuirani rast Ethiopian Airlinesa.
Uz zračnu luku razvija se i Airport City – mješoviti urbani kompleks koji će otvoriti nova radna mjesta za oko 80.000 stanovnika. Projekt izravno podupire strategiju “Vision 2035” Ethiopian Airlines Groupa, čiji je cilj razvoj u vodeću globalnu zrakoplovnu grupu s naglaskom na tehnologiju, učinkovitost i održavanje (MRO).
Courtesy of Zaha Hadid Architects
Vizija kontinentalnog značaja
„Bishoftu International Airport je vizionarski projekt za Etiopiju i Afriku u cjelini. Zračne luke povezuju ljude i brišu nacionalne granice,“ izjavio je Cristiano Ceccato de Sabata, direktor zrakoplovnih projekata u Zaha Hadid Architects. „ZHA je počašćen što sudjeluje u stvaranju afričkog globalnog zračnog čvorišta.“
BIA nije samo infrastrukturni projekt – on predstavlja arhitektonski, urbanistički i gospodarski iskorak, simbol nove faze afričke povezanosti sa svijetom.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Drago Galić: Arhitekt moderne svakodnevice
Arhitektura koja stavlja svakodnevni život ispred forme i ostaje relevantna desetljećima
Drago Galić (1907.–1963.) jedan je od ključnih arhitekata hrvatske moderne i jedan od najdosljednijih predstavnika zagrebačke arhitektonske škole. Njegov opus, iako relativno kratak, ostavio je snažan trag u oblikovanju zagrebačke stambene arhitekture sredine 20. stoljeća te i danas služi kao referentna točka za razumijevanje funkcionalizma i humanističkog pristupa stanovanju.
Obrazovanje i utjecaji
Galić je studirao arhitekturu u Zagrebu, gdje je djelovao u okruženju snažno obilježenom modernističkim idejama. Poseban utjecaj na njegov rad imao je Drago Ibler, jedan od najvažnijih promotora moderne arhitekture u Hrvatskoj. Kao i drugi pripadnici zagrebačke škole, Galić je prihvatio načela funkcionalizma, ali ih je razvio u vlastitom, suzdržanom i racionalnom izrazu. Za njega arhitektura nije bila sredstvo reprezentacije, već alat za poboljšanje kvalitete svakodnevnog života.
Arhitektura Drage Galića kao idealna kulisa za seriju Dnevnik velikog Perice
Arhitektonski pristup i stil
Arhitektonski pristup Drage Galića temelji se na jasnoći i racionalnosti prostorne organizacije, uz snažan naglasak na funkcionalnost i svakodnevnu uporabljivost prostora. Njegove zgrade odlikuju čiste, nenametljive fasade i pažljivo oblikovani stambeni sklopovi u kojima balkoni, lođe i veliki prozorski otvori imaju važnu ulogu u osiguravanju prirodnog svjetla i kvalitetnog odnosa interijera i eksterijera. Galić je arhitekturu promatrao u stalnom dijalogu s gradom, vodeći računa o urbanom kontekstu i ulozi zgrade unutar šireg prostora.
U svom radu dosljedno je izbjegavao dekorativnost i monumentalnost, usmjeravajući se prema arhitekturi prilagođenoj čovjeku, njegovim potrebama i mjeri svakodnevnog života. Horizontalne linije, ritam pročelja i odmjereni volumeni stvaraju prepoznatljiv, ali suzdržan arhitektonski izraz u kojem konstrukcija i funkcija čine temelj estetske vrijednosti, a arhitektura ostaje trajna upravo zbog svoje jednostavnosti i promišljenosti.
Dražen Arbutina: Arhitekt koji spaja prošlost, sadašnjost i budućnost
Gordana Đerić: Arhitektura nije forma ni trend, već sredstvo za kvalitetniji život
Stambena arhitektura kao glavni doprinos
Najveći dio opusa Drage Galića čine stambene zgrade, osobito one nastale nakon Drugog svjetskog rata, u razdoblju intenzivne urbanizacije Zagreba, kada je pitanje kvalitetnog stanovanja postalo jedno od ključnih društvenih tema. Upravo je u tom segmentu arhitekture Galić ostvario svoj najznačajniji doprinos, razvijajući modele stanovanja koji su odgovarali stvarnim potrebama svojih korisnika.
Među njegovim najpoznatijim djelima ističe se stambena zgrada u Vukovarskoj ulici, često nazivana Galićeva zgrada, koja se smatra jednim od najuspjelijih primjera hrvatske stambene moderne. Vrijednost tog ostvarenja leži u promišljenoj organizaciji stanova, jasnom razgraničenju privatnih i zajedničkih prostora te arhitektonskom izrazu koji je u vrijeme nastanka bio suvremen, ali se pokazao trajnim i dugoročno održivim. Činjenica da zgrada i danas funkcionira kao kvalitetan stambeni prostor potvrđuje relevantnost i dugovječnost Galićeva arhitektonskog pristupa.
Društvena odgovornost arhitekture
Za Dragu Galića arhitektura je imala društvenu ulogu. Smatrao je da arhitekt mora razumjeti potrebe korisnika i širi društveni kontekst u kojem gradi. Njegove zgrade nisu zamišljene kao izolirani objekti, već kao dio urbanog tkiva koji doprinosi kvaliteti grada. U tom smislu, Galićev rad može se čitati kao tiha, ali jasna kritika arhitekture koja zanemaruje svakodnevnog korisnika u korist forme ili prestiža.
Iako nije ostavio golem opus, Drago Galić zauzima važno mjesto u povijesti hrvatske arhitekture. Njegova djela često se spominju u stručnim analizama moderne, a sve češće i u raspravama o održivosti, kvaliteti stanovanja i dugovječnosti arhitektonskih rješenja. U vremenu kada se arhitektura često svodi na vizualni efekt, Galićev rad podsjeća na vrijednost promišljenog, skromnog i odgovornog projektiranja — arhitekture koja traje jer je nastala iz stvarne potrebe.
