Od 1. srpnja 2025. u Hrvatskoj je na snagu stupio skup strožih pravila za odobravanje stambenih zajmova građanima. Ova promjena dio je šireg regulatornog okvira koji ima za cilj smanjiti rizik od prekomjernog zaduživanja građana, ali i zaštititi bankarski sustav od potencijalnih nestabilnosti.

U praksi to znači da će mnogi budući vlasnici stanova morati pažljivije planirati kupnju, prikupiti veće vlastito učešće i realnije sagledati iznos kredita koji mogu dobiti. Ovo posebno utječe na mlade obitelji i kupce koji se prvi put zadužuju, ali promjene će osjetiti i svi koji računaju na dugoročnije otplate ili visoka primanja kao glavni adut kod traženja kredita.

Nova pravila za stambene kredite: Tri ključne promjene

Uvođenjem novih pravila definirani su jasni limiti koje banke moraju poštovati pri odobravanju stambenih kredita:

1. Omjer duga i primanja (DSTI) – Mjesečna rata svih vaših postojećih i budućih kredita ne smije premašivati 45% neto primanja. Primjerice, ako vaša plaća iznosi 1.600 eura, vaša maksimalna rata kredita može biti do 720 eura. Ovo pravilo jednako vrijedi za samce i za kućanstva, uzimajući u obzir zajedničke prihode.
2. Učešće u kupnji nekretnine (LTV) – Kreditom se može pokriti najviše 90% procijenjene vrijednosti nekretnine. To znači da kupac mora imati barem 10% vlastitih sredstava, primjerice 20.000 eura za stan koji vrijedi 200.000 eura.
3. Maksimalni rok otplate – Novi zakon za stambene kredite ograničava trajanje otplate na najviše 30 godina. Dulji rokovi više nisu mogući, neovisno o dobi klijenta, njegovom zanimanju ili razini rizika.

Ove tri stavke zajedno stvaraju znatno čvršći okvir kreditiranja. To dugoročno može doprinijeti stabilnijem tržištu, ali kratkoročno postavlja dodatne prepreke za dio potencijalnih kupaca.

Što to znači za građane?

Za većinu građana s prosječnim primanjima, promjene možda neće biti drastične jer su slični kriteriji već i ranije bili na snazi u bankarskoj praksi. Međutim, oni s višim prihodima ili ambicioznijim planovima sada će moći dobiti manje iznose kredita nego što su očekivali. Primjerice, građanin s 2.000 eura plaće koji je ranije mogao dobiti i do 250.000 eura kredita, sada će biti ograničen na niži iznos koji se uklapa u DSTI granicu. Kupnja stana ili kuće više neće ovisiti samo o visini plaće, već i o omjeru svih financijskih obveza i raspoloživog dohotka.

Osim same plaće, banke sada moraju u obzir uzeti i sve druge postojeće financijske obveze – uključujući kreditne kartice, dozvoljene minuse i druge kredite. Detalji su dostupni u službenom priopćenju Hrvatske narodne banke.

Za mlade obitelji i one koji prvi put rješavaju stambeno pitanje, zakon predviđa određene iznimke. Banke mogu do 20% novih stambenih kredita kvartalno odobriti mimo zadanih ograničenja – primjerice, uz veći omjer duga ili manji vlastiti ulog – ali samo ako se radi o prvoj nekretnini ili objektivnoj potrebi za većim prostorom. Takvi krediti podliježu dodatnoj procjeni kreditne sposobnosti i nisu pravilo, već iznimka. Više o uvjetima pročitajte na stranicama HNB-a.

S obzirom na nove uvjete, građani koji planiraju podići stambeni kredit morat će:

1. pažljivo izračunati svoju kreditnu sposobnost, uključujući postojeće dugove,
2. osigurati vlastita sredstva za najmanje 10% učešća,
3. razmotriti zajednički kredit s partnerom kako bi povećali primanja,
4. ranije započeti pripreme za podnošenje zahtjeva

Dugoročno stabilnije, kratkoročno izazovnije

Iako novi zakon za stambene kredite postavlja jasne granice, njegov cilj nije isključivanje građana s tržišta, već postavljanje realnijih i održivijih temelja za zaduživanje.

U posljednjih pet godina cijene stambenih nekretnina u Hrvatskoj porasle su za gotovo 50 %, a u nekim regijama i više. Takav rast rezultirao je smanjenom pristupačnošću stanova, osobito za kupce s ograničenim budžetom. Zbog rasta kamatnih stopa i smanjene kreditne sposobnosti građana, stručnjaci sada očekuju blago usporavanje rasta cijena. Kupci s manjom financijskom moći više neće moći konkurirati u istoj mjeri kao dosad, što bi moglo dovesti do stabilizacije tržišta.

U vremenu kada su kamate bile niske, a cijene nekretnina rasle, mnogi su ulazili u kredite koji su dugoročno predstavljali visoko opterećenje. Ove mjere pokušaj su da se takva praksa zaustavi.

Ujedno se očekuje i blago usporavanje rasta cijena nekretnina, budući da kupci s manjim kreditnim mogućnostima više neće moći konkurirati u istoj mjeri kao prije. To bi moglo stabilizirati tržište i učiniti ga pristupačnijim onima koji do sada nisu imali šansu.

Ako planirate kupnju nekretnine, novi zakon za stambene kredite poziva na odgovornost, štednju i precizno planiranje. Premda stroži, pravila dugoročno donose veću sigurnost i predvidljivost – kako za vas, tako i za tržište u cjelini. Više informacija o detaljima mjera dostupno je u službenom dokumentu HNB-a o novim pravilima kreditiranja.

Od 1. siječnja 2025. u Hrvatskoj se primjenjuje novi oblik poreznog opterećenja stambenih nekretnina koje se ne koriste za stalno stanovanje niti su dugoročno iznajmljene.

Riječ je o tzv. “posebnom porezu na neiskorištene stambene nekretnine” koji zamjenjuje dosadašnji porez na kuće za odmor. Ovaj vodič donosi pregled tko mora plaćati porez, kako se on obračunava, koliki može biti, tko je oslobođen te kako provjeriti status svojih obveza.

Što sve vaša kuća za odmor mora imati

Tko plaća porez na nekretnine i koje su nekretnine obuhvaćene?

Obveznici su fizičke i pravne osobe koje posjeduju stambene nekretnine koje:

• se ne koriste za stalno stanovanje (nema prijavljenog prebivališta),
• nisu iznajmljene u dugoročni najam (najmanje 10 mjeseci godišnje),
• nisu neupotrebljive za stanovanje.

Oporezuju se stanovi, kuće i stambeni dijelovi zgrada koji su useljivi. Ne oporezuju se gospodarski objekti (npr. poljoprivredne zgrade), poslovni prostori ni javne ustanove.

Ključna promjena: svi gradovi i općine uvode porez

Za razliku od ranijeg poreza na kuće za odmor koji je bio opcionalan, ovaj porez je obvezan za sve jedinice lokalne samouprave. To znači da će i gradovi/općine koji ranije nisu naplaćivali porez sada to činiti, što značajno širi krug obveznika.

Hoće li novi prijedlog zakona o porezu na nekretnine utjecati i na njihove cijene? Evo što kaže stručnjak

Kako se obračunava porez?

Visina poreza određuje se prema formuli:

korisna površina (m²) × stopa u €/m² = godišnji porez

Zakonom je propisan raspon od 0,60 do 8,00 €/m² godišnje, a točan iznos određuje vaša lokalna samouprava. Neki primjeri:

• Zagreb i Rijeka: 5 €/m²
• Umag: 8 €/m²
• Rovinj, Poreč: oko 6,25 €/m²
• Općine bez odluke: primjenjuje se minimalnih 0,60 €/m²

Kalkulator poreza na nekretnine

Primjeri izrčuna

• Stan od 50 m² u Zagrebu (5 €/m²): 250 € godišnje
• Isti stan u općini s minimalnom stopom (0,60 €/m²): 30 €
• Kuća od 100 m² uz maksimalnu stopu (8 €/m²): 800 €

Kada se porez ne plaća?

Nekretnine su oslobođene ako:

• služe za stalno stanovanje (vlasnika ili članova obitelji s prijavljenim prebivalištem)
• nekretnine su iznajmljene na dugoročni najam (najmanje 10 mjeseci godišnje uz prijavljen ugovor)
• nekretnine su u statusu “domaćina u turizmu” (kratkoročni najam uz boravak vlasnika u istoj nekretnini)
• nekretnine su neupotrebljive (npr. zbog oštećenja, potresa)
• nekretnine služe za javnu ili socijalnu namjenu
• nekretnine su u vlasništvu lokalne samouprave
• Vlasnik ispunjava socijalne kriterije (prema odluci jedinice lokalne samouprave)

Kako prijaviti podatke?

U većini slučajeva nije potrebna posebna prijava. Podaci se povlače iz komunalne evidencije, prijava prebivališta i ugovora o najmu. No, prijava je obavezna ako:

• površina nekretnine nije točna (npr. legalizacija dogradnje)
• nekretnina služi za stalno stanovanje, ali nema prijavljenog prebivališta
• najam nije prijavljen
• nekretnina je postala neuporabljiva

Prijava se podnosi obrascem “Zahtjev za utvrđivanje i naplatu poreza na nekretnine” do 31. ožujka tekuće godine – osobno, poštom ili putem ePorezne.

Dizajn s dušom: Luksuzna kuća za odmor u južnoj Dalmaciji

Kazne za neprijavu ili netočne podatke

Za neprijavljivanje bitnih podataka propisane su novčane kazne od 1.000 do 6.630 €. Porezna uprava može uspoređivati potrošnju struje i vode s prijavljenim statusom stanovanja.

Odnos s komunalnom naknadom i starim porezom na kuće za odmor

Komunalna naknada se i dalje plaća, paralelno s novim porezom. Novi porez ne zamjenjuje naknadu, već čini dodatni trošak. Porez na kuće za odmor ukinut je 1.1.2025. i zamijenjen ovim porezom šireg opsega. Za mnoge građane to znači više porezno opterećenje.

Savjeti za građane

• provjerite koja je stopa propisana u vašem gradu/općini
• osigurajte da prebivališta i najam budu pravilno prijavljeni
• ispravite kvadraturu ako je došlo do promjena
• predajte prijavu do 31. ožujka ako imate osnovu za oslobođenje

Nakon predaje prijave, rješenja o porezu može se očekivati sredinom godine, a prva naplata moguća je u rujnu 2025.

izvor: Porez na nekretnine