Povežimo se

Arhitektura i dizajn

Kako će izgledati kultni pariški muzej nakon renovacije?

Saznajte zašto se kultni pariški muzej zatvara na pet godina i kako će izgledati nakon obnove

centre pompidou

Nakon gotovo pola stoljeća, kultna pariška građevina zatvara svoja vrata – no ne zauvijek. Centre Pompidou, jedan od najprepoznatljivijih muzeja moderne i suvremene umjetnosti, kreće u najveću obnovu u svojoj povijesti. Donosimo pregled ključnih razloga, planiranih promjena i vizije budućnosti ovog arhitektonskog dragulja.

Kultni muzej moderne i suvremene umjetnosti, poznat po svom industrijskom high-tech izgledu i obojenim cijevima, zatvorio je svoja vrata krajem 2025. godine, a ponovno otvaranje planirano je za 2030.

Tko je projektirao Centre Pompidou i zašto je bio revolucionaran?

Ideja o izgradnji novog centra za suvremenu umjetnost u srcu Pariza potekla je od tadašnjeg francuskog predsjednika Georgesa Pompidoua, koji je želio stvoriti kulturni prostor dostupan svima, a ne isključivo eliti.

Projekt je raspisan kao međunarodni natječaj 1971., a pobjednici su bili tada mladi arhitekti – Talijan Renzo Piano i Britanac Richard Rogers, u suradnji s Gianfrancom Franchinijem. Njihova vizija radikalno se razlikovala od tada prevladavajućih arhitektonskih rješenja.

Umjesto klasične fasade, predložili su zgradu s infrastrukturom izloženu prema van.

Ljeto je idealno vrijeme za obnovu fasade – evo što trebate znati

Cijevi, stepenice i kanale obojili su različitim bojama kako bi istaknuli funkcije (plava za zrak, zelena za vodu, žuta za struju, crvena za komunikaciju). Ta „izvrnuta“ arhitektura izazvala je šok i divljenje u isto vrijeme, a mnogi su ga u početku nazivali i „rafinerijom u središtu Pariza“.

Zgrada se nalazi u četvrti Beaubourg, na mjestu koje je prije bilo zapušteno i urbanistički zanemareno. Upravo zbog toga Centre Pompidou ima i službeni naziv Centre national d’art et de culture Georges-Pompidou, ali u svakodnevnom govoru često se koristi skraćeno Beaubourg, po nazivu kvarta.

Kada je otvoren 1977., Pompidou je bio jedno od najavangardnijih arhitektonskih djela u Europi i jedan od prvih muzeja u kojem je kultura viđena kao otvorena, demokratska i interaktivna. Danas se smatra pretečom mnogih suvremenih kulturnih centara diljem svijeta.

Zašto je potrebna obnova Centre Pompidou-a?

Centre Pompidou otvoren je 1977. godine i od tada nije prošao temeljitu obnovu. Tijekom godina pojavili su se problemi s instalacijama, ventilacijom i infrastrukturom, a u konstrukciji su prisutni i azbestni materijali, čije uklanjanje zahtijeva dugotrajan i opsežan proces.

Glavni ciljevi obnove su:

  • uklanjanje azbesta iz konstrukcije,
  • modernizacija sustava grijanja, hlađenja i ventilacije,
  • poboljšanje energetske učinkovitosti zgrade,
  • prilagodba za osobe s invaliditetom,
  • restauracija pročelja, metalne strukture i prepoznatljivih cijevi.

Kako će Centre Pompidou izgledati nakon obnove?

Iako će zgrada proći kroz potpunu obnovu, arhitekti i uprava centra najavili su da će zadržati svoj originalni industrijski izgled po kojem je poznata diljem svijeta. Planirane promjene uključuju:

  • Očuvanje pokretnih stepenica i panoramskih vidikovaca, koji su među najomiljenijim dijelovima centra,
  • bolju organizaciju unutarnjih prostora za izložbe, radionice i programe,
  • otvaranje prostora prema gradu, čineći centar dostupnijim i povezanijim s urbanim životom Pariza,
  • uvođenje održivih i energetski učinkovitih rješenja kako bi zgrada ispunjavala suvremene standarde

La Fábrica – kako je napuštena cementara postala arhitektonska ikona

Koliko će trajati obnova?

Prema službenim informacijama, Centre Pompidou bit će zatvoren pet godina, od kraja 2025. do 2030. godine. Tijekom tog razdoblja, zbirke Muzeja bit će premještene u druge institucije, a planirane su i putujuće izložbe kako bi publika imala priliku vidjeti dio kolekcije i tijekom obnove.

Budućnost Pompidoua

Obnova Centre Pompidou najveća je investicija u povijesti ove institucije, procijenjena na 260 milijuna eura. Prema najavama, cilj obnove nije samo očuvanje arhitektonske baštine, već i stvaranje prostora koji će odgovarati potrebama 21. stoljeća i novih generacija posjetitelja.

Kako ističu iz uprave, Centre Pompidou i dalje će biti mjesto susreta umjetnosti, kulture i svakodnevnog života, ali prilagođeno suvremenim izazovima, s naglaskom na transparentnost, funkcionalnost i održivost.

Obnova Centre Pompidou transformirat će ovaj pariški simbol u još funkcionalniji i suvremeniji kulturni centar, zadržavajući njegov jedinstveni arhitektonski identitet. S nestrpljenjem očekujemo 2030. godinu i ponovno otvaranje vrata ove arhitektonske i umjetničke ikone.

Arhitektura i dizajn

Le Corbusier: Arhitekt koji je oblikovao svijet kakvog poznajemo

Mrzio je ukrase, a gradove je zamišljao kao savršeno organizirane strojeve

Le Corbusier - Notre Dame du Haut in Ronchamp, France

Ako pojam “moderno” i danas u nama budi osjećaj uzbuđenja i napretka, to u velikoj mjeri možemo zahvaliti Le Corbusieru. Ovaj švicarski arhitekt, rođen kao Charles-Édouard Jeanneret, bio je jedan od najutjecajnijih mislilaca i graditelja 20. stoljeća.

Le Corbusier je bio i strastveni slikar i crtač – svakodnevno je radio skice, kolaže i apstraktne kompozicije. Bio je pod snažnim utjecajem kubizma i purizma, umjetničkog pravca kojeg je i sam razvio s Amédéeom Ozenfantom. Vjerovao je da arhitektura i slikarstvo trebaju djelovati zajedno.

Njegove ideje o funkcionalnosti, jednostavnosti i estetskoj čistoći obilježile su i način na koji danas promatramo prostor.

Zašto je naš svijet postao siv? Psihološki učinak boja na našu svakodnevnicu

Le Corbusier – pionir moderne arhitekture

Le Corbusier je djelovao ponajviše u Francuskoj, ali je svojim projektima, knjigama i urbanističkim vizijama utjecao globalno. Njegovo najpoznatije djelo “Prema novoj arhitekturi” (1923.) bilo je poziv na prekid s historijskim stilovima i prijelaz prema arhitekturi koju vode načela inženjeringa i modernih tehnologija. Fascinacija strojevima, avionima i automobilima pretočilo se u ideju da kuća treba biti “stroj za stanovanje”. Funkcionalna, jednostavna, lišena suvišnih ukrasa.

U svojim prvim vilama u Parizu 1920-ih i 30-ih godina, Le Corbusier je u praksi pokazao što znači moderna arhitektura: ravni krovovi, staklene površine, slobodni tlocrt, bijele fasade i minimalizam koji ističe čistoću linija i svjetlost prostora.

Vizije gradova budućnosti

Dok su njegove privatne kuće bile nenadmašne u eleganciji i preciznosti, Le Corbusier je bio i urbanistički vizionar – i, kako se kasnije pokazalo, kontroverzan. Njegova ideja “sjajnog grada” (La Ville Radieuse) podrazumijevala je potpunu rekonstrukciju urbanih jezgri u korist visokih stambenih tornjeva i širokih prometnica. Nije se libio reći da bi volio srušiti cijeli Manhattan kako bi izgradio racionalniji grad. Nažalost, te vizije su posredno doprinijele nastanku beživotnih betonskih predgrađa i društvenih problema u velikim gradovima Europe.

Ytong kuća budućnosti: Energetski učinkovita i otporna na potrese

Le Corbusier je uvelike koristio armirani beton, materijal koji je savršeno odgovarao njegovoj viziji moderne arhitekture. Beton mu je omogućio slobodu oblikovanja – ravne ploče, velike prozore, stube i pročelja bez tradicionalnih ograničenja. S vremenom, sirovi, neobrađeni beton postao je i estetski izraz njegovih ideja: čist, iskren i lišen svake dekoracije. Upravo zahvaljujući tome, Le Corbusier se smatra pretečom brutalizma, stila koji je obilježio poslijeratnu arhitekturu diljem svijeta.

Industrijski dizajn i namještaj

Le Corbusier je zajedno sa svojim suradnicima Charlotte Perriand i Pierreom Jeanneretom dizajnirao neke od najpoznatijih komada namještaja 20. stoljeća. Njegova filozofija “kuća je stroj za stanovanje” prenesena je i na interijer.

Naslijeđe i kritike

Le Corbusier je preminuo 1965., ostavivši iza sebe desetke projekata, uključujući slavne građevine poput Ville Savoye, kapelice u Ronchampu i zgrade Unité d’Habitation u Marseilleu. Njegovo djelo utjecalo je na generacije arhitekata i oblikovalo razvoj modernizma i brutalizma.

Iako su ga mnogi kritizirali zbog zanemarivanja društvenih i emocionalnih potreba čovjeka u planiranju gradova, Le Corbusier ostaje simbol revolucije u arhitekturi. Njegove bijele vile, dizajnerski komadi namještaja i ideje o prostoru još su uvijek predmet divljenja i analize.

Le Corbusier i hrvatska arhitektura

Utjecaj Le Corbusiera prisutan je i u Hrvatskoj. Posebno se osjeća u radu arhitekata poput Ivana Vitića, koji je kroz racionalan pristup i jednostavne forme donosio duh modernizma u domaći kontekst.

Le Corbusier nije bio samo graditelj, već i vizionar koji je promijenio način na koji mislimo o životnom prostoru. Danas, u vremenu kad ponovno tražimo ravnotežu između funkcionalnosti, estetike i održivosti, njegove ideje ponovno dobivaju na aktualnosti – kao podsjetnik na to koliko moćna i odgovorna može biti arhitektura.

Nastavite čitati

Arhitektura i dizajn

7 arhitektonskih znamenitosti hrvatske obale koje oduzimaju dah

Savršene za razgledat ako se nađete na obali, a ne možete se kupati

arhitektonske znamenitosti hrvatske obale

Hrvatska obala oduvijek je bila raskrižje kultura, stilova i građevinskih rukopisa – od antike, preko srednjeg vijeka do suvremenih arhitektonskih intervencija. No ono što ove lokacije čini posebnima jest činjenica da nisu samo lijepe, već su prostor u kojem se nekoć živjelo, stvaralo, slavilo – i koji danas i dalje komunicira sa suvremenim čovjekom.

U nastavku donosimo izbor najposebnijih arhitektonskih znamenitosti hrvatske obale – lokacija koje su vizualno impresivne, kulturno značajne i estetski neodoljive. Idealne su za izlet, inspiraciju ili jednostavno uživanje u ljepoti prostora.

1. Muzej apoksiomena, Mali Lošinj

Brončani kip antičkog sportaša, pronađen u podmorju Jadrana, danas je smješten u suvremeno dizajniran muzej koji je sam po sebi arhitektonsko remek-djelo. Minimalistički prostor u potpunosti je podređen doživljaju kipa i pripovijesti koju nosi. Ova moderna interpretacija kulturne baštine postaje jedno od najposebnijih mjesta među arhitektonskim znamenitostima hrvatske obale.

2. Dioklecijanova palača, Split

Možda najživopisniji primjer kako povijest i suvremenost mogu funkcionirati zajedno. Rimska palača iz 4. stoljeća danas je sastavni dio svakodnevnog života grada – mjesto gdje se stanuje, kupuje, izlazi i doživljava grad. To je srce Splita i jedna od ključnih arhitektonskih znamenitosti hrvatske obale.

3. Eufrazijeva bazilika, Poreč

UNESCO-ova zaštićena ranokršćanska bazilika prava je riznica bizantske umjetnosti. Mozaici iz 6. stoljeća, skladni proporcije i iznimna svjetlost čine ovu crkvu neprocjenjivim dijelom kulturne baštine i jednom od najvažnijih arhitektonskih znamenitosti hrvatske obale u sjevernom Jadranu.

4 i 5. Morske orgulje i Pozdrav Suncu, Zadar

Zadarska riva istovremeno je moderna intervencija i produžetak urbanog naslijeđa. Orgulje koje svira more te solarni krug koji svijetli noću predstavljaju primjer kako suvremeni dizajn može obogatiti i redefinirati javni prostor. Ovaj spoj arhitekture, tehnologije i prirode svakako se ubraja u najinovativnije arhitektonske znamenitosti hrvatske obale.

arhitektonske znamenitosti hrvatske obale

6. Amfiteatar u Puli

Jedan od najočuvanijih rimskih amfiteatara u svijetu i neizostavan dio povijesti Istre. Danas je mjesto održavanja brojnih kulturnih događanja, ali i turistička atrakcija koja odiše snagom prošlosti. Zbog svoje monumentalnosti i funkcionalnosti kroz stoljeća, jasno pripada u najvažnije arhitektonske znamenitosti hrvatske obale.

arhitektonske znamenitosti hrvatske obale

7. Zidine Dubrovnika

Obrambeni sustav koji je oblikovao izgled i identitet Grada. Šetnja ovim zidinama pruža jedinstveni doživljaj prostora u kojem se susreću povijest, priroda i arhitektura. S pravom se ubrajaju među najpoznatije arhitektonske znamenitosti hrvatske obale, i to na svjetskoj razini.

arhitektonske znamenitosti hrvatske obale

Više od turističkih lokacija

Ove arhitektonske znamenitosti hrvatske obale nisu samo turistički punktovi – to su prostori identiteta, sjećanja i kontinuirane kulturne vrijednosti. Bilo da tražite inspiraciju za vlastiti prostor, kulturni izlet ili estetski užitak, hrvatska obala nudi arhitektonska blaga koja traju – i mijenjaju nas.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice