Arhitektura i dizajn
Kako će izgledati kultni pariški muzej nakon renovacije?
Saznajte zašto se kultni pariški muzej zatvara na pet godina i kako će izgledati nakon obnove
Nakon gotovo pola stoljeća, kultna pariška građevina zatvara svoja vrata – no ne zauvijek. Centre Pompidou, jedan od najprepoznatljivijih muzeja moderne i suvremene umjetnosti, kreće u najveću obnovu u svojoj povijesti. Donosimo pregled ključnih razloga, planiranih promjena i vizije budućnosti ovog arhitektonskog dragulja.
Kultni muzej moderne i suvremene umjetnosti, poznat po svom industrijskom high-tech izgledu i obojenim cijevima, zatvorio je svoja vrata krajem 2025. godine, a ponovno otvaranje planirano je za 2030.
Tko je projektirao Centre Pompidou i zašto je bio revolucionaran?
Ideja o izgradnji novog centra za suvremenu umjetnost u srcu Pariza potekla je od tadašnjeg francuskog predsjednika Georgesa Pompidoua, koji je želio stvoriti kulturni prostor dostupan svima, a ne isključivo eliti.
Projekt je raspisan kao međunarodni natječaj 1971., a pobjednici su bili tada mladi arhitekti – Talijan Renzo Piano i Britanac Richard Rogers, u suradnji s Gianfrancom Franchinijem. Njihova vizija radikalno se razlikovala od tada prevladavajućih arhitektonskih rješenja.
Umjesto klasične fasade, predložili su zgradu s infrastrukturom izloženu prema van.
Ljeto je idealno vrijeme za obnovu fasade – evo što trebate znati
Cijevi, stepenice i kanale obojili su različitim bojama kako bi istaknuli funkcije (plava za zrak, zelena za vodu, žuta za struju, crvena za komunikaciju). Ta „izvrnuta“ arhitektura izazvala je šok i divljenje u isto vrijeme, a mnogi su ga u početku nazivali i „rafinerijom u središtu Pariza“.
Zgrada se nalazi u četvrti Beaubourg, na mjestu koje je prije bilo zapušteno i urbanistički zanemareno. Upravo zbog toga Centre Pompidou ima i službeni naziv Centre national d’art et de culture Georges-Pompidou, ali u svakodnevnom govoru često se koristi skraćeno Beaubourg, po nazivu kvarta.
Kada je otvoren 1977., Pompidou je bio jedno od najavangardnijih arhitektonskih djela u Europi i jedan od prvih muzeja u kojem je kultura viđena kao otvorena, demokratska i interaktivna. Danas se smatra pretečom mnogih suvremenih kulturnih centara diljem svijeta.
Zašto je potrebna obnova Centre Pompidou-a?
Centre Pompidou otvoren je 1977. godine i od tada nije prošao temeljitu obnovu. Tijekom godina pojavili su se problemi s instalacijama, ventilacijom i infrastrukturom, a u konstrukciji su prisutni i azbestni materijali, čije uklanjanje zahtijeva dugotrajan i opsežan proces.
Glavni ciljevi obnove su:
- uklanjanje azbesta iz konstrukcije,
- modernizacija sustava grijanja, hlađenja i ventilacije,
- poboljšanje energetske učinkovitosti zgrade,
- prilagodba za osobe s invaliditetom,
- restauracija pročelja, metalne strukture i prepoznatljivih cijevi.
Kako će Centre Pompidou izgledati nakon obnove?
Iako će zgrada proći kroz potpunu obnovu, arhitekti i uprava centra najavili su da će zadržati svoj originalni industrijski izgled po kojem je poznata diljem svijeta. Planirane promjene uključuju:
- Očuvanje pokretnih stepenica i panoramskih vidikovaca, koji su među najomiljenijim dijelovima centra,
- bolju organizaciju unutarnjih prostora za izložbe, radionice i programe,
- otvaranje prostora prema gradu, čineći centar dostupnijim i povezanijim s urbanim životom Pariza,
- uvođenje održivih i energetski učinkovitih rješenja kako bi zgrada ispunjavala suvremene standarde
La Fábrica – kako je napuštena cementara postala arhitektonska ikona
Koliko će trajati obnova?
Prema službenim informacijama, Centre Pompidou bit će zatvoren pet godina, od kraja 2025. do 2030. godine. Tijekom tog razdoblja, zbirke Muzeja bit će premještene u druge institucije, a planirane su i putujuće izložbe kako bi publika imala priliku vidjeti dio kolekcije i tijekom obnove.
Budućnost Pompidoua
Obnova Centre Pompidou najveća je investicija u povijesti ove institucije, procijenjena na 260 milijuna eura. Prema najavama, cilj obnove nije samo očuvanje arhitektonske baštine, već i stvaranje prostora koji će odgovarati potrebama 21. stoljeća i novih generacija posjetitelja.
Kako ističu iz uprave, Centre Pompidou i dalje će biti mjesto susreta umjetnosti, kulture i svakodnevnog života, ali prilagođeno suvremenim izazovima, s naglaskom na transparentnost, funkcionalnost i održivost.
Obnova Centre Pompidou transformirat će ovaj pariški simbol u još funkcionalniji i suvremeniji kulturni centar, zadržavajući njegov jedinstveni arhitektonski identitet. S nestrpljenjem očekujemo 2030. godinu i ponovno otvaranje vrata ove arhitektonske i umjetničke ikone.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Zaha Hadid Architects projektiraju najveću zračnu luku u Africi: započela izgradnja Bishoftu International Airporta u Etiopiji
Izgradnja Bishoftu International Airporta (BIA), buduće najveće zračne luke na afričkom kontinentu, službeno je započela u siječnju 2026. godine. Smješten približno 40 kilometara južno od Addis Abebe, u gradu Bishoftu, ovaj ambiciozni infrastrukturni projekt predstavlja ključni korak u pozicioniranju Etiopije kao globalnog prometnog čvorišta između Afrike, Azije i Bliskog istoka.
Courtesy of Zaha Hadid Architects
Zračnu luku projektira Zaha Hadid Architects (ZHA) za Ethiopian Airlines Group, najvećeg afričkog zrakoplovnog prijevoznika, u suradnji s glavnim konzultantom DAR (Dar Al-Handasah). Ukupna vrijednost investicije iznosi 12,5 milijardi američkih dolara, a projekt je osmišljen kako bi odgovorio na dugoročne prognoze rasta zračnog prometa prema podacima IATA-e.
Courtesy of Zaha Hadid Architects
Arhitektonski koncept inspiriran etiopskim krajolikom
Arhitektonsko rješenje terminala crpi inspiraciju iz Velike rasjedne doline (Great Rift Valley) koja prolazi u blizini Bishoftua. Taj prirodni fenomen pretočen je u prostornu organizaciju zračne luke kroz jedinstvenu središnju “kralježnicu” koja povezuje sve sadržaje terminala i putničke gatove. Ovakva konfiguracija značajno skraćuje udaljenosti za transfer putnika i omogućuje intuitivnu orijentaciju unutar kompleksa.
Courtesy of Zaha Hadid Architects
Svaki putnički gat oblikovan je s različitom paletom boja i materijala, reflektirajući kulturnu i geografsku raznolikost etiopskih regija. Dizajn interijera naglašava osjećaj mjesta, istovremeno nudeći suvremeno i fluidno prostorno iskustvo karakteristično za rad Zaha Hadid Architects.
Courtesy of Zaha Hadid Architects
5 svjetskih arhitekata koji su ostavili neizbrisiv trag
Globalno čvorište s naglaskom na transferne putnike
BIA je prvenstveno osmišljen kao transferna zračna luka, s procjenom da će čak 80 % putnika biti u tranzitu. Kako bi se odgovorilo na takav operativni model, terminal uključuje bogat spektar sadržaja:
- airside hotel s 350 soba,
- raznovrsne restorane i prostore za zabavu,
- unutarnje i vanjske vrtove te dvorišta za odmor putnika.
U prvoj fazi, predviđenoj za otvaranje 2030. godine, zračna luka će imati dva paralelna neovisna uzletno-sletna pravca (Code 4E) i 660.000 m² terminalskog prostora, s kapacitetom od 60 milijuna putnika godišnje. U kasnijim fazama, BIA će se proširiti na četiri piste, kapacitet od 110 milijuna putnika godišnje i parkiranje za 270 zrakoplova.
Courtesy of Zaha Hadid Architects
Održivost i lokalni resursi
Smješten u suptropskoj visoravni regije Oromia, terminal je projektiran za postizanje LEED Gold certifikata. Arhitektura uključuje:
- prirodnu ventilaciju i učinkovitu zaštitu od sunca,
- poluotvorene prostore i vanjske površine prilagođene blagoj klimi,
- modularnu gradnju radi fleksibilnosti i troškovne učinkovitosti.
Građevinski materijali – beton, agregati i čelik – u velikoj će mjeri biti lokalno proizvedeni ili reciklirani u području Bishoftua. Sustavi upravljanja oborinskim vodama usmjeravat će vodu s pista i krovova u novostvorene močvare i biokanale, čime se potiče ponovna upotreba vode i povećava lokalna bioraznolikost.
Courtesy of Zaha Hadid Architects
Projekt također uključuje fotonaponske sustave za proizvodnju energije na licu mjesta, kao i pejzažno uređenje s autohtonim, suši otpornim biljem. Parkovn u javnom dijelu zračne luke bit će dostupne lokalnom stanovništvu, dok će vrtovi u sigurnosno-operativnom djelu služiti putnicima.
Courtesy of Zaha Hadid Architects
Infrastrukturni i urbani katalizator
Nova zračna luka bit će povezana s Addis Abebom i postojećom zračnom lukom Bole putem brze željezničke veze, čime postaje okosnica novog regionalnog prometnog sustava. Zahvaljujući lokaciji koja omogućuje 24-satne operacije bez policijskog sata, BIA će podržati kontinuirani rast Ethiopian Airlinesa.
Uz zračnu luku razvija se i Airport City – mješoviti urbani kompleks koji će otvoriti nova radna mjesta za oko 80.000 stanovnika. Projekt izravno podupire strategiju “Vision 2035” Ethiopian Airlines Groupa, čiji je cilj razvoj u vodeću globalnu zrakoplovnu grupu s naglaskom na tehnologiju, učinkovitost i održavanje (MRO).
Courtesy of Zaha Hadid Architects
Vizija kontinentalnog značaja
„Bishoftu International Airport je vizionarski projekt za Etiopiju i Afriku u cjelini. Zračne luke povezuju ljude i brišu nacionalne granice,“ izjavio je Cristiano Ceccato de Sabata, direktor zrakoplovnih projekata u Zaha Hadid Architects. „ZHA je počašćen što sudjeluje u stvaranju afričkog globalnog zračnog čvorišta.“
BIA nije samo infrastrukturni projekt – on predstavlja arhitektonski, urbanistički i gospodarski iskorak, simbol nove faze afričke povezanosti sa svijetom.
Raspored i planiranje prostorija
Razmišljate rušiti zidove kako biste dobili prekrasan open space? Razmislite još jednom
Ono što na tlocrtu izgleda savršeno, u svakodnevnom životu mora odgovarati stvarnim navikama stanara…
Otvoreni tlocrti već godinama dominiraju oglasima za nekretnine, arhitektonskim vizualizacijama i inspiracijama na društvenim mrežama. Open space se predstavlja kao ideal suvremenog stanovanja – više svjetla, više prozračnosti, više povezanosti među ukućanima. Na prvi pogled djeluje kao logičan odgovor na male kvadrature i ubrzan način života, a na tlocrtima izgleda gotovo besprijekorno.
Planiranje životnog prostora: Kako pametno iskoristiti svaki kvadratni metar?
No, ono što često izostaje iz te slike jest stvarni život. Kuhanje, rad od kuće, odmor, dječja igra i svakodnevni nered ne odvijaju se paralelno u tišini.
Upravo zato se sve više postavlja pitanje – je li open space doista dugoročno dobro rješenje ili je vrijeme da ponovno promislimo o vrijednosti zidova i vrata?
Open space kao ideja: Prozračnost i zajedništvo
Koncept otvorenog plana nastao je iz želje da se prostor oslobodi nepotrebnih barijera. Uklanjanjem zidova kuhinja, blagovaonica i dnevni boravak postaju jedinstvena cjelina koja omogućuje bolji protok svjetla i vizualno povećava prostor. Otvoreni dnevni prostor potiče druženje, komunikaciju i osjećaj zajedništva, što je posebno privlačno obiteljima i onima koji često primaju goste.
U teoriji, open space nudi fleksibilnost i suvremeni stil života u kojem se granice između funkcija brišu. Upravo zbog toga mnogi vlasnici stanova već u startu planiraju rušenje zidova, često bez detaljnog razmišljanja o svakodnevnim navikama.
Kada otvoreni tlocrt postane izazov svakodnevice
Problemi se javljaju onog trenutka kada se u open spaceu počne živjeti. Zvukovi više nemaju gdje ostati – perilica posuđa, napa, televizor i razgovori stapaju se u stalnu pozadinsku buku. Mirisi kuhanja šire se cijelim prostorom, a nered iz kuhinje postaje dio dnevnog boravka, čak i onda kada biste ga najradije sakrili.
3 kuhinjske zone koje olakšavaju svakodnevicu – evo kako pametno organizirati kuhinju
Otvoreni plan posebno dolazi na kušnju u kućanstvima u kojima se radi od kuće ili gdje više članova obitelji istovremeno koristi isti prostor za različite aktivnosti. Bez mogućnosti fizičkog odvajanja, koncentracija, mir i privatnost postaju teško dostižni.
Otvoreni dnevni prostor i realne potrebe stanara
Jedan od najvećih problema open spacea jest pretpostavka da svi ukućani imaju sličan ritam života. U stvarnosti, to rijetko kada jest slučaj. Dok netko kuha, drugi radi ili se odmara, a treći gleda televiziju. Otvoreni tlocrt tada prestaje biti prednost i postaje izvor frustracije.
Zato se sve češće čuje mišljenje da zatvoreni prostori nisu znak zastarjelog razmišljanja, već odgovor na potrebu za mirom, fokusom i funkcionalnošću. Vrata, koja su godinama smatrana suvišnima, ponovno dobivaju na vrijednosti.
Zašto se arhitekti danas okreću fleksibilnim rješenjima
Suvremeni pristup uređenju interijera sve rjeđe zagovara isključivo otvoreni ili isključivo zatvoreni plan. Umjesto toga, naglasak je na prilagodljivosti. Prostor se projektira tako da može funkcionirati kao open space, ali se po potrebi može podijeliti.
Klizne stijene, staklene pregrade i pomični paneli omogućuju da se prostor otvori kada je to poželjno, ali i zatvori kada je potreban mir. Na taj način zadržava se osjećaj prozračnosti, bez odricanja od privatnosti.
Što ako već imate open space stan?
Ako već živite u open space stanu, to ne znači da morate prihvatiti sve njegove mane. Rješenje često leži u promišljenom zoniranju prostora, čak i bez gradnje novih zidova.
Vizualno razdvajanje zona može se postići rasporedom namještaja, promjenom rasvjete ili korištenjem različitih materijala i boja. Tepisi mogu definirati dnevni boravak, dok kuhinjski otok ili polica mogu diskretno razdvojiti kuhinju od ostatka prostora. Rasvjeta ima posebno važnu ulogu jer može jasno naglasiti pojedine zone, a da prostor i dalje ostane povezan.
U nekim slučajevima, lagane pregrade, zavjese ili staklene stijene predstavljaju kompromisno rješenje koje omogućuje fleksibilnost bez trajnih intervencija.
Je li open space stvar prošlosti?
Open space nije pogrešan koncept, ali nije ni univerzalno rješenje. Ono što na tlocrtu izgleda savršeno, u svakodnevnom životu mora odgovarati stvarnim navikama stanara. Ponekad je najveći luksuz upravo mogućnost da zatvorite vrata, utišate prostor i stvorite mir.
Prije nego što srušite zidove ili požalite zbog odluke koju ste već donijeli, vrijedi se zapitati olakšava li vaš prostor svakodnevni život ili ga dodatno komplicira. Dobar interijer nije onaj koji slijedi trendove, već onaj koji radi za ljude koji u njemu žive.
