Arhitektura i dizajn
Salone del Mobile 2026: Milano ponovno diktira trendove u uređenju interijera
Gotovo 2000 izlagača, najnoviji trendovi i inovacije koje oblikuju budućnost doma – donosimo što je obilježilo ovogodišnji Salone del Mobile u Milanu i zašto ostaje najvažniji događaj u svijetu dizajna.
Svake godine u travnju Milano postaje globalno središte dizajna – mjesto na kojem se ne prate trendovi, nego se stvaraju. Upravo zato Salone del Mobile 2026 ponovno potvrđuje svoju poziciju najutjecajnijeg sajma namještaja i dizajna interijera na svijetu.
I mi ga pratimo već godinama, iz izdanja u izdanje, bilježeći kako se mijenjaju trendovi, materijali i način na koji promišljamo prostor – a ovogodišnje izdanje još jednom je pokazalo koliko snažno utječe na globalnu scenu.
Gotovo 2000 izlagača iz 32 zemlje, raspoređenih na gotovo 170.000 četvornih metara izložbenog prostora, dovoljno govori o razmjerima ovog događaja. No iza impresivnih brojki krije se puno više – platforma na kojoj se susreću proizvodnja, tehnologija, dizajn i kultura, ali i mjesto gdje se jasno vidi u kojem smjeru ide suvremeni način stanovanja.
Sajam koji određuje smjer industrije
Od svog osnutka 1961. godine, kada je pokrenut kao platforma za promociju talijanske industrije namještaja, Salone del Mobile razvio se u globalni fenomen. Danas ono što se predstavi u milanskim paviljonima vrlo često postaje standard u industriji.
“Salone del Mobile je bio i zaista ostao glavni sajam u svijetu namještaja. Posebno danas kada su sajmovi kao platforma u izazovu, Milano je ostao jedina velika platforma za brendove da pokažu svoje kolekcije i susretnu partnere”, ističe Armin Huremović iz Artisana.
U vremenu kada su neki veliki sajmovi prestali s radom, važnost Milana dodatno je porasla. Za mnoge brendove, prisutnost na ovom događaju znači vidljivost na globalnoj razini.
Povratak materijalu i zanatu
Jedan od ključnih trendova koji je obilježio Salone del Mobile 2026 jest povratak materijalima i zanatskoj izradi. Sve je više brendova koji naglasak stavljaju na taktilnost, teksturu i dugotrajnost proizvoda.
Ovaj “sporiji dizajn” djeluje kao svojevrsni odgovor na ubrzani digitalni svijet i masovnu proizvodnju. Umjesto kratkotrajnih trendova, fokus se vraća na kvalitetu, održivost i proizvode koji traju.
Istodobno, estetika interijera postaje sve mekša i ugodnija. Zaobljene forme, niže siluete i naglašena udobnost jasno pokazuju da se prostor sve više oblikuje kao mjesto odmora i sigurnosti.
Važnost globalne vidljivosti
Za brendove koji izlažu, Salone del Mobile nije samo prilika za predstavljanje proizvoda, već i ključna platforma za međunarodno pozicioniranje.
“Daje nam mogućnost da nas vidi velik broj ljudi – od dizajnera i arhitekata do vlasnika trgovina diljem svijeta. To je prilika da pokažemo što radimo i stvorimo nove kontakte”, objašnjava arhitektica Iva Šilović iz Prostorie.
Sudjelovanje na sajmu ne znači samo prisutnost, nego i pozicioniranje među najrelevantnijim svjetskim brendovima. Upravo zato mnogi proizvođači svake godine ulažu sve više u svoje izložbene prostore i koncepte prezentacije.
Prostoria je na ovogodišnjem Salone del Mobile u Milanu predstavila projekt Revisiting Richter. Time je po prvi put u povijesti pokrenuta serijska proizvodnja namještaja prema Richterovim originalnim skicama, prototipovima i arhivskim nacrtima.
Dizajn kao iskustvo, a ne samo forma
Ovogodišnji Salone del Mobile 2026 jasno je pokazao da se dizajn više ne promatra samo kroz estetiku i funkciju, već kroz iskustvo koje prostor stvara. Fokus se pomiče s objekta na doživljaj – kako prostor utječe na emocije, ritam i osjećaj boravka.
Upravo to potvrđuje i koncept Aqua Sanctuary, koji je Grohe predstavio u Milanu kao svojevrsnu instalaciju i viziju budućnosti kupaonskog prostora.
Kako objašnjava Kristijan Rautek iz Grohea, riječ je o projektu koji redefinira način na koji doživljavamo svakodnevne prostore.
“Aqua Sanctuary je naš najambiciozniji projekt do sada i fizički odgovor na pitanje što ako kupaonica postane prostor za stvarnu obnovu – tijela, uma i duha. Naša filozofija ‘Wellbeing through Water’ polazi od ideje da voda nije samo funkcionalni element, nego transformativna sila.”
Takav pristup uklapa se u širi trend koji je bio vidljiv na sajmu – kupaonica se sve više razvija u prostor opuštanja, regeneracije i osobnog rituala. Funkcionalnost se više ne odvaja od doživljaja, već postaje njegov sastavni dio.
Takvi projekti pokazuju kako se granice između arhitekture, scenografije i dizajna interijera sve više brišu. Prostor više nije samo okvir života – on aktivno sudjeluje u njemu.
Kuhinja budućnosti je pametna i fleksibilna
Segmenti poput EuroCucine i FTK ponovno su pokazali kako izgleda kuhinja budućnosti. Riječ je o prostoru koji sve više briše granice između kuhinje i dnevnog boravka, ali i uvodi nove razine tehnologije i funkcionalnosti.
Umjetna inteligencija, pametni uređaji i integrirani sustavi sve su češći dio suvremenih kuhinja. No unatoč tehnološkom napretku, kuhinja i dalje zadržava svoju osnovnu ulogu – mjesto okupljanja i zajedništva.
“Važno nam je pokazati sve što Gorenje donosi – nove tehnologije, nove brendove i približiti se krajnjim korisnicima”, ističe Goran Tandara iz Gorenja.
Sajam koji se stalno mijenja
Jedan od razloga zašto Salone del Mobile uvijek ostaje relevantan jest njegova sposobnost prilagodbe. Novi formati poput Salone Raritas i Salone Contract dodatno šire njegov opseg i odgovaraju na potrebe tržišta.
U svijetu koji se brzo mijenja, Salone del Mobile 2026 ostaje mjesto gdje se te promjene najjasnije vide – i gdje započinju trendovi koji će uskoro oblikovati domove diljem svijeta.
Arhitektura i dizajn
Ovo su 3 najimpresivnija stadiona Svjetskog prvenstva 2026. godine
Ljubitelji nogometa pratit će najveće zvijezde svijeta, no ljubitelji arhitekture i dizajna imat će jednako dobar razlog za praćenje…
Od povijesnog stadiona na kojem je igrao Pelé do futurističkih arena s pomičnim krovovima i najvećim ekranima na svijetu – donosimo tri stadiona koja će obilježiti Svjetsko prvenstvo 2026.
Svjetsko prvenstvo 2026. bit će najveće u povijesti nogometa. Po prvi put domaćini su tri države, Sjedinjene Američke Države, Kanada i Meksiko, a utakmice će se igrati na stadionima koji predstavljaju vrhunac suvremene arhitekture i tehnologije.
Ljubitelji nogometa pratit će najveće zvijezde svijeta, no ljubitelji arhitekture i dizajna imat će jednako dobar razlog za praćenje: neki od stadiona na kojima će se igrati utakmice već su postali ikone svojih gradova, dok drugi pomiču granice mogućeg u konstrukciji, održivosti i iskustvu gledatelja. Donosimo tri koja se posebno izdvajaju.
1. Estadio Azteca – stadion koji je ispisao povijest nogometa
Malo je sportskih objekata koji nose status kakav uživa Estadio Azteca. Otvoren 1966. godine, ovaj legendarni meksički stadion ugostio je dva finala svjetskih prvenstava i bio pozornica nekih od najupamćenijih trenutaka u povijesti nogometa. Na njegovu travnjaku igrao je Pelé, na njemu je Diego Maradona postigao i “Ruku Božju” i gol stoljeća u četvrtfinalu 1986.
Za SP 2026. Azteca prolazi kroz opsežnu modernizaciju: unapređenje infrastrukture, novi sadržaji za posjetitelje te poboljšanja usmjerena na energetsku učinkovitost i održivost. Taj spoj nasljeđa i suvremenih standarda posebno je zanimljiv jer odražava trend koji se sve češće vidi i u civilnoj gradnji: pitanje zašto se okrećemo održivoj gradnji jednako je relevantno za stambene blokove i za sportske divove.
Azteca će postati prvi stadion u povijesti koji je ugostio utakmice čak tri svjetska prvenstva. Ni jedna arena na svijetu ne može se pohvaliti takvim kontinuitetom.
2. SoFi Stadium – futuristička arena vrijedna milijarde dolara
Kada je otvoren 2020. godine u Inglewood u Kaliforniji, SoFi Stadium odmah je ušao u razgovor o najimpresivnijim sportskim objektima na svijetu. Nije teško razumjeti zašto.
Njegova prepoznatljiva značajka je golemi prozirni krov koji natkriva cijeli kompleks, ali ne i zatvara ga, pa unutra prodire prirodno svjetlo, a gledatelji imaju osjećaj otvorenosti i bez izloženosti vremenskim uvjetima. Iznad terena lebdi jedinstveni ovalni videoboard, jedan od najvećih sportskih zaslona ikad izrađenih, koji omogućuje pogled na teren s gotovo svake strane.
No SoFi nije samo stadion. Kompleks je osmišljen kao dio potpuno novog urbanog središta koje uključuje trgove, javne prostore, komercijalne sadržaje i zelene površine. Upravo u tome leži njegova arhitektonska ambicija: ne biti zatvoreni objekt koji se jednom tjedno probudi, nego živi urbani fragment koji funkcionira neovisno o rasporedu utakmica. Ta logika razmišljanja bliska je onome što arhitekti poput Stefana Boerija zastupaju u civilnom kontekstu, vraćanjem prirode i javnog života u tkivo gradova.
3. AT&T Stadium – dom jednog od najvećih ekrana na svijetu
AT&T Stadium u Arlingtonu u Teksasu poznat je po kombinaciji monumentalne konstrukcije i tehnoloških inovacija koje i danas, godinama nakon otvorenja, ostavljaju dojam.
Pomični krov jedna je od njegovih najvažnijih tehničkih karakteristika: ovisno o vremenskim uvjetima i vrsti događanja, stadion se može u potpunosti otvoriti ili zatvoriti, što ga čini fleksibilnim prostorom za spektakle daleko izvan nogometa. Golemi centralni ekran, koji dominira unutrašnjošću stadiona, postavio je standarde koji su u trenutku otvorenja bili bez presedana.
Sofisticirani sustavi rasvjete, ventilacije i upravljanja događanjima čine ga primjerom onoga što se u arhitekturi sve češće naziva high-tech pristupom, u kojemu tehnološke komponente nisu skrivene, nego postaju dio vizualnog identiteta objekta. Tipovi suvremene arhitekture koji oblikuju današnji prostor upravo na ovakvim primjerima dobivaju najjasniji oblik.
Stadioni više nisu samo mjesta za sport
Gledano zajedno, ova tri stadiona govore nešto važno o smjeru u kojemu ide suvremena gradnja sportskih objekata. Monofunkcionalnost odlazi u prošlost. Današnji stadioni postaju multifunkcionalni kompleksi koji objedinjuju arhitekturu, tehnologiju, urbano planiranje i, sve češće, elemente održivosti.
Slično kao što staklene fasade u civilnoj arhitekturi više nisu samo estetski element, nego dio energetske ovojnice zgrade, i suvremeni stadioni moraju odgovoriti na zahtjeve energetske učinkovitosti, iskustva korisnika i urbanog konteksta u kojemu su smješteni. SP 2026. pokazat će kako izgleda nova generacija takvih objekata, od legendarnih arena koje se transformiraju do futurističkih građevina koje postavljaju nova mjerila. Bez obzira pratite li SP zbog nogometa ili arhitekture, ovi stadioni dokaz su da sportski objekti mogu biti jednako impresivni kao i gradovi oko njih.
Arhitektura i dizajn
Staklene fasade osvajaju suvremenu arhitekturu: Koliko su doista energetski učinkovite?
Zašto sve više zgrada ima staklene fasade i što to znači za vaše račune za struju
Staklene fasade posljednjih su desetljeća postale jedan od najprepoznatljivijih simbola suvremene arhitekture. Od poslovnih nebodera i hotela do javnih zgrada i pojedinih stambenih projekata, transparentna pročelja sve su češći izbor arhitekata i investitora koji žele više prirodnog svjetla, bolju povezanost unutarnjeg prostora s okolinom i osjećaj veće prostornosti.
No uz rastuću popularnost sve se glasnije postavlja jedno pitanje – koliko su staklene fasade doista energetski učinkovite?
Upravo ta tema bila je u središtu međunarodne znanstvene konferencije održane krajem svibnja u Zagrebu, koja je okupila stručnjake iz Hrvatske i svijeta.
Staklo kao dio energetske ovojnice zgrade
Staklene fasade odavno su prestale biti puki estetski element. One su danas važan dio energetske ovojnice zgrade i izravno utječu na potrošnju energije, kvalitetu unutarnjeg prostora i ugodnost boravka, baš kao što je slučaj i s klasičnim fasadnim sustavima koji su desetljećima bili standard u gradnji.
„Gotovo sve suvremene zgrade koje se danas grade koriste ostakljena pročelja jer iskorištavaju prednosti stakla kao transparentnog dijela ovojnice. Dobivamo više prirodnog svjetla, ali i toplinskih dobitaka koje zatim moramo pažljivo kontrolirati”, objašnjava prof. dr. sc. Zoran Veršić, organizator konferencije
Upravo ta ravnoteža između svjetlosti i topline jedan je od najvećih izazova suvremenog projektiranja.
Gdje se najčešće koriste?
Iako ih mnogi povezuju isključivo s poslovnim neboderima, staklene fasade danas se javljaju na sve većem broju projekata. U uredskim zgradama, hotelima, trgovačkim centrima, kulturnim ustanovama i javnim objektima.
„Staklena pročelja predviđena su uglavnom za poslovne i javne zgrade, manje za obiteljske kuće i višestambene zgrade. Međutim, vidimo da gotovo sve suvremene zgrade koriste prednosti ostakljenih pročelja”, ističe Veršić
Učinkovite — ali pod jednim uvjetom
Odgovor na pitanje o energetskoj učinkovitosti nije jednostavan. Moderna staklena pročelja mogu biti vrlo učinkovita, ali samo ako su projektirana i izvedena prema najvišim standardima.
„Učinkovite su u odnosu na zahtjeve tehničkih propisa. Slabija je učinkovitost u odnosu na klasične fasade, a kod svakog ostakljenog pročelja najslabija točka uvijek je staklo”
To nije drukčije ni kod standardnih prozora i stolarije — i tu je staklo oduvijek bila najizazovnija komponenta s aspekta toplinskih gubitaka.
Što sve danas ide u staklenu fasadu?
Kako bi se toplinski gubici sveli na minimum, a pregrijavanje ljeti stavilo pod kontrolu, industrija je u posljednjih desetak godina napravila značajan iskorak. Danas se u modernim fasadama koriste niskoemisijski (Low-E) premazi, međuprostori punjeni argonom ili kriptonom, napredni sustavi razmaknica i troslojna izolacijska stakla — a posljednja generacija donosi i vakuumsko izolacijsko staklo koje drastično smanjuje masu uz zadržavanje odličnih toplinskih svojstava.
„Najnoviji proizvod je izolacijsko staklo s vakuumom koje drastično smanjuje masu, a pritom zadržava vrlo dobra svojstva trostrukog ostakljenja”, objašnjava Veršić. Za usporedbu, sličan napredak u toplinskoj izolaciji bilježimo i u drugim segmentima gradnje — od krova do zidova.
Tržište se razvija brže nego ikad
Razvoj staklenih fasada danas se ne promatra samo kroz arhitekturu. Sve veći naglasak stavlja se na održivost materijala, smanjenje ugljičnog otiska i mogućnost recikliranja — što je tema o kojoj sve ozbiljnije razgovaraju i sudionici domaćih stručnih skupova o zelenoj gradnji.
„Kao i sve na današnjem tržištu, fasade se razvijaju vrlo brzo. Pojavljuju se novi materijali, novi oblici, složeniji dizajni i sve veći zahtjevi za CO₂ neutralnošću i energetskom učinkovitošću”, kaže Luka Fukat, predavač na konferenciji.
Koji su nedostaci?
Nekvalitetni materijali ili loše projektiran sustav mogu dovesti do povećanih toplinskih gubitaka zimi i pregrijavanja ljeti. Početna investicija viša je nego kod klasičnih fasadnih sustava, osobito kada su u igri vrhunska izolacijska stakla i napredni sustavi sjenjenja.
Ipak, stručnjaci ističu da kvalitetno projektno rješenje dugoročno može donijeti osjetno manju potrošnju energije — i nadoknaditi početni trošak.
Hrvatska prati trendove
„U Hrvatskoj posljednjih godina primjećujemo značajan rast interesa za staklena pročelja. U urbanim sredinama prepoznata je njihova arhitektonska i estetska vrijednost, ali i mogućnost povezivanja unutarnjeg i vanjskog prostora kroz transparentne ovojnice”, ističe Fukat
To je vidljivo ponajviše na novim poslovnim zgradama, hotelima i suvremenim stambenim projektima.
Pametna pročelja kao sljedeći korak
Stakla koja reagiraju na intenzitet sunca, napredni sustavi sjenjenja, vakuumska ostakljenja — sve su to tehnologije koje već sada oblikuju gradove budućnosti. No iza svake od njih stoji isti izazov: pronaći ravnotežu između transparentnosti, ugodnosti boravka i odgovornog korištenja energije.
Hoće li staklene fasade i dalje dominirati gradskim vizurama ovisi upravo o tome koliko uspješno te tehnologije odgovore na taj izazov.
