Povežimo se

Vrt

10 čestih pogrešaka pri uzgoju rajčice – evo kako ih izbjeći

Osigurajte ukusan i obilan urod

Rajčice su ukusno i svestrano voće koji mogu biti odličan dodatak vašem ljetnom vrtu. Postoji li ista slađe od domaće rajčice?

No i rajčice pate od nekoliko uobičajenih problema, uključujući trulež na kraju cvijeta, pucanje plodova i opekline od sunca. Naučite izbjegavati ove pogreške kako bi mogli uživati u plodovima svakog ljeta.

Biodinamičkim vrtlarenjem do kvalitetne hrane – uzgajajte prateći mjesečeve mijene

1. Prekasna sadnja

Treba izbjegavati i sadnju rajčica prekasno u sezoni. Njima treba toplo vrijeme za rast i sazrijevanje. Ako ih posadite prekasno, možda neće imati doboljno vremena da sazriju i daju plodove prije dolaska hladnijeg vremena.

2. Prerana sadnja

Izbjegavajte sadnju rajčica prerano u sezoni. Budite sigurni da je sezona mraza iza nas, jer hladnije temperature može usporit njihov rast ili ubiti sadnice. Važno je pričekati sa sadnjom rajčica dok se tlo dovoljno ne zagrije i ne prođe opasnost od mraza.

3. Neprilagođavanje sadnica rajčice

Ako ste započeli sjemenke rajčica u zatvorenom prostoru, važno je prilagoditi ih prije sadnje na otvorenom. Biljke je potrebno polako privikavati na vanjske uvijete – na taj način dat će te im priliku da se prilagode stresu od vjetra, kiše ili promjenjivih temperatura.

Vrijeme je za preseljenje sobnih biljaka na otvoreno – postupno privikavanje je ključno

Proces prilagodbe traje jedan do dva tjedna. Započnite tako da ostavite biljku vani jedan sat prvog dana, dva sata drugog dana, i tako dalje, dok se biljka ne prilagodi bez opeklina od sunca, kaže Gardner.

4. Preplitka sadnja

Ove biljke najbolje rastu kad su posađene duboko u tlu. Plitka sadnja može biti pogreška jer rajčice trebaju imati korijenski sustav zakopan duboko u tlo radi stabilnosti i pravilnog unosa hranjivih tvari. Sadnice rajčice posadite tako da je prvi set listova tik iznad razine tla.

5. Sadnja sadnica preblizu

Izbjegavajte sadnju sadnica preblizu, što može dovesti do prenapučenosti, konkurencije za hranjive tvari i povećanog rizika od bolesti. Posadite sadnice rajčice u razmaku od 50ak cm, u redovima razmaknutim oko metar kako bi se omogućila odgovarajuća cirkulacija zraka i rast.

6. Nepridržavanje biljaka

Nepridržavanje biljaka rajčice može rezultirati širenjem rasta i povećanom osjetljivošću na bolesti. Upiknite u zemlju ravan komad drveta i gledajte kako se vaša rajčica penje. Pridržavanje osigurava potpuru biljkama, a kada su uspravne – poboljšava i cirkulaciju zraka i smanjuje rizik od gljivičnih infekcija.

7. Nepravilna berba

Nepravilno branje zrelih rajčica može dovesti do prezrelosti, pucanja i truljenja, što može privući štetočine i bolesti. Bitno je ubrati plod rajčice kad dosegne optimalnu zrelost, ne prerano niti prekasno.

8. Neuzgajanje popratnih biljka

Uzgoj popratnih biljaka potiče zdrave rajčice privlačenjem korisnih insekata, odbijanjem štetočina i poboljšanjem plodnosti tla. Ako zaboravite posaditi dodatnu biljku pored rajčice, propustit ćete prirodno poboljšati zdravlje i produktivnost rajčice. Isto tako na taj način omogućujute štetočinama neometan pristup vašem voću.

9. Odabir pogrešnih pesticida

Nisu svi organski pesticidi jednaki. Gardner preporuča korištenje organskih proizvoda koji na etiketi imaju “OMRI”—što znači Organic Materials Review Institute. Osim toga, trebali biste dodati koncentrirano, organsko neem ulje u svoju rutinu pesticida. “Rajčice su vrlo osjetljive na plamenjaču i gusjenicu rajčice,” kaže Gardner. “Ovaj organski sprej pomaže odvratiti—ali ne i ubiti—te štetočine.”

10. Zaboravljanje orezivanje biljaka

Većina neodređenih rajčica ima velike koristi od orezivanja i može čak proizvesti više i veće plodove, kaže Gardner. Kako rajčice rastu, proizvode mnogo novih izdanaka—zvanih izdanci—koji, ako se ne orezuju, mogu dovesti do nerazmjernog broja stabljika bez plodova. Obrezivanje može osigurati dobar omjer vegetativnog i reproduktivnog rasta—omjer lista i ploda—te da biljka najbolje fotosintetizira.

Balkoni i terase

Balkon kao produžetak dnevnog boravka – i ljeti i zimi

balkon kao produžetak dnevnog boravka

Pretvoriti svega deset kvadrata u balkon kao produžetak dnevnog boravka možda zvuči kao izazov, ali za krajobraznu arhitekticu Željku Kolak, to je svakodnevna praksa – i strast. U njezinim rukama mali prostori dobivaju novu funkciju, estetiku i dozu prirodne topline, a rezultat su balkoni koji se koriste s jednakim užitkom kao i interijeri, bez obzira na godišnje doba.

Iskoristite lijepo vrijeme za uređenje balkona i terasa!

Željka Kolak, Moj balkon

Jasna vizija i precizan projekt

Cilj projekta bio je jasan – pretvoriti skroman balkon u funkcionalan i estetski nastavak dnevnog boravka. Sve je započelo preciznim projektiranjem, koje je uključivalo točna mjerenja i pažljivo osmišljene detalje.

„Najbitnije je znati točno s koliko prostora raspolažemo – zato sve crtam u mjerilu“, objašnjava Kolak, dodajući da su male površine najosjetljivije na pogreške i improvizaciju.

Garsonijere i mali stanovi do 35 kvadrata

Jedan dan za izvedbu, uz dobru pripremu

Sama izvedba trajala je svega jedan dan, ali uključivala je temeljitu logistiku: dostavu svih elemenata, sadnju i montažu. Najzahtjevniji zadatak bio je postavljanje konstrukcije za penjačicu – zvjezdasti jasmin koji će tijekom cijele godine dodavati zelenu vertikalu prostoru. Odabran je i konop otporan na rezanje i vremenske uvjete, upravo zato što se koristi u dugotrajnoj vanjskoj upotrebi.

Biljke koje donose dinamiku – kroz sva godišnja doba

Biljni izbor usklađen je s mikroklimom balkona i estetskim željama klijentice. Iako istočna orijentacija nije idealna za maslinu, količina sunca bila je dovoljna da se posadi njezino željeno stabalce. Uz to, odabrano je i bilje koje osigurava zeleni okvir prostora čak i zimi, kada većina biljaka gubi lišće.

„Zimi pogled ostaje, ali lišće nestaje – zato sam pazila da uvijek ostane nešto zeleno,“ napominje Kolak.

Tegle različitih veličina i boja unose dinamiku, a njihov je raspored usklađen s interijerom. Na vrhu svake posude nalazi se vulkanski kamen koji zadržava vlagu, štiti tlo od isušivanja i sprječava rasipanje zemlje zbog vjetra.

Namještaj koji odgovara prostoru – i funkcionalno i estetski

Na svega deset kvadrata, s čak tri izlaza na balkon, odabir namještaja morao je zadovoljiti više uvjeta: udobnost, pomičnost i stilsku uklopljenost. Klijentica je imala jasnu viziju, ali prostor je tražio prilagodbu.

„Odabrali smo komade koji su dovoljno prostrani za opuštanje, ali i lagani za pomicanje. Dizajnerski zanimljivi, a praktični,“ kaže Kolak.

Održavanje prilagođeno stvarnom životu

Iako je balkon kao produžetak dnevnog boravka zamišljen za cjelogodišnje korištenje, zahtijeva i realan pristup održavanju. Biljke u teglama imaju ograničen rast i vijek, ali uz dobar odabir i pažnju – mogu uspijevati godinama.

„Ne možemo očekivati da biljke u tegli traju 30 godina. Biramo one koje podnose posudu i stvaramo uvjete što sličnije prirodnima,“ objašnjava Kolak.

Stabala koja možete uzgojiti u posudama: Dodajte boju i visinu vašim terasama i dvorištima

Redovito promatranje, provjeravanje suhoće tla i prilagodba rutine zalijevanja ključ su uspjeha. „Najvažnije je naučiti čitati biljke“, dodaje.

Balkon kao produžetak dnevnog boravka, zašto?

Željka Kolak više od deset godina uređuje balkone i terase – iz uvjerenja i potrebe.

„U urbanim sredinama više je balkona nego vrtova. Zato upravo balkoni postaju mjesta gdje unosimo prirodu u svakodnevni život“, zaključuje.

Pretvoriti svega deset kvadrata balkona u nastavak dnevnog boravka možda zvuči kao izazov, ali za krajobraznu arhitekticu Željku Kolak, to je svakodnevna praksa – i strast. U njezinim rukama mali prostori dobivaju novu funkciju, estetiku i dozu prirodne topline, a rezultat su balkoni koji se koriste s jednakim užitkom kao i interijeri.

Nastavite čitati

Vrt

10 najvažnijih savjeta za pravilno zalijevanje biljaka

Dobre prakse zalijevanja rezultirat će zdravim biljkama, bilo u zatvorenom ili na otvorenom

Bez obzira na vaše vrtlarsko iskustvo, vjerojatno već znate da svim biljkama treba voda kako bi dosegle svoj puni potencijal—uostalom, to osnovno znanje potječe iz uvodnih satova prirode u osnovnoj školi. No, ono što možda ne znate jest da pogrešne tehnike zalijevanja biljaka mogu dovesti biljke u opasnost od bolesti, pa čak ih i ubiti.

Bilo da želite uzgajati lijepe vanjske trajnice ili ste upravo kupili novu sobnu biljku, pridržavajte se ovih savjeta za zalijevanje biljaka unutra i vani i uživat ćete u zdravim, sretnim primjercima.

Balkon kao produžetak dnevnog boravka – i ljeti i zimi

Biljke u vrtu

1. Zalijevajte biljke ujutro

Najbolje doba dana za zalijevanje biljaka je ujutro.

Hladna tla omogućuju vodi najbolju šansu da dopre do korijena biljaka prije nego što ispari. Zalijevanje biljaka rano osigurat će im dovoljne zalihe vlage ispod tla kako bi izdržale vrućinu vrućeg ljetnog dana.

Najgore vrijeme za zalijevanje vrtnih biljaka? Noću. Ako zalijevate cvijeće i povrće nakon što sunce zađe, gljivice mogu preuzeti kontrolu.

2. Nemojte zalijevati prečesto ni premalo

Prije zalijevanja provjerite je li tlo vlažno, ali ne previše mokro. Osobito tijekom vrućeg vremena može biti primamljivo zalijevati tek toliko – i dovoljno često – da tlo ostane vlažno. Međutim, plitko površinsko zalijevanje vrta obeshrabruje razvoj dubokog korijenja. Umjesto toga, odaberite rjeđi raspored zalijevanja koji temeljito zasićuje tlo.

Većina biljaka preferira ravnomjerno vlažno tlo, ali idealna razina vlage ovisi o vrsti biljke i fazi rasta. Standardno pravilo je da cvijeću i povrću osigurate ekvivalent od 2.5 cm vode tjedno (i do dvostruko više tijekom vrhunca ljeta).

3. Zalijevajte biljke u razini tla

Usmjeravanje vode na bazu vaših biljaka omogućuje hidrataciju točno tamo gdje je potrebna: korijenima.

Razmislite o postavljanju cijevi za natapanje između biljaka u cvjetnom ili povrtnom vrtu kako biste polako i duboko natopili tlo i osigurali zdrav rast. Zalijevajte polako kako bi voda mogla prodrijeti u tlo oko biljaka i biti dostupna korijenima, umjesto da samo otječe.

4. Nemojte zaboraviti i na drveće

Novo zasađeno drveće i grmlje treba temeljito natapati vodom 2 ili 3 puta tjedno tijekom prvog mjeseca.

Nakon tog razdoblja, zalijevajte ih tjedno tijekom prve vegetacijske sezone. Ustaljeno drveće i grmlje (koje je staro najmanje 2 godine) treba zalijevati samo jednom svaka 2 tjedna tijekom vegetacijske sezone kada je kiša rijetka.

Stabala koja možete uzgojiti u posudama: Dodajte boju i visinu vašim terasama i dvorištima

5. Kontrolirajte razinu vlage

Vrtne biljke mogu patiti kada se tlo osuši. Biljke ne vole “mokre noge”, što znači da također trpe ako im korijeni sjede u vodi i ne dobivaju dovoljno kisika.

Na vruć dan s vjetrom, površina tla može izgledati suha, dok je tlo ispod možda još uvijek vlažno, stoga je bitno provesti brzi pregled kako biste osigurali da ne zalijevate previše. Držite pri ruci drveni štap i umetnite ga nekoliko centimetara u tlo vrta, zatim ga izvucite i provjerite. Vlažno tlo će se zalijepiti za štap, ali ako izađe čist, tlo je suho i vrijeme je za zalijevanje.

zalijevanje biljaka

Zalijevanje sobnih biljaka

6. Koristite kanticu za zalijevanje sobnih biljaka

Pokušavati zalijevati listnatu sobnu biljku iz čaše ili vrča za piće često rezultira proljevanjem vode preko ruba i po stolu ili prozorskoj dasci. Za zalijevanje koristite kanticu s uskim izlivom koji može direktno zaliti biljku u razini tla, a da ne navlaži lišće. Dugačak izliv iz kante također sprječava proljevanje vode.

7. Nemojte stavljati sobne biljke u posude bez drenažnih rupa

Većina sobnih biljaka treba dobro drenirano tlo kako bi rasle i napredovale. Ako voda ne može otjecati kroz dno posude, korijeni mogu ostati u vodi i potencijalno trunuti. Provjerite dno svake posađene sobne biljke i presadite one u posude bez drenažnih rupa u odgovarajuće posude koje imaju rupe za drenažu.

8. Manje zalijevajte zimi, a više ljeti

Zimi su dani kraći, a sobne biljke manje dobivaju svjetlost kroz prozore. Kao rezultat toga, fotosinteza (proces u kojem biljka pretvara svjetlost u hranu) usporava, a biljka ulazi u fazu mirovanja tijekom koje joj je potrebno manje vode. Dolaskom proljeća, duži dani signaliziraju biljci da počne rasti, a u tom trenutku njezine potrebe za vodom rastu.

Prilagodite svoje navike zalijevanja biljaka sukladno tome kako ne biste uzrokovali stres ili žeđ.

9. Nemojte prekomjerno zalijevati biljke

Prekomjerno zalijevanje jedan je od glavnih uzroka neuspjeha sobnih biljaka. Početnici u uzgoju sobnih biljaka često imaju tendenciju prečesto zalijevati svoje biljke, misleći da je to upravo ono što im treba.

Prekomjerno zalijevanje povećava rizik od truljenja korijena i gljivičnih oboljenja. Ako primijetite povijene stabljike, uvenule listove, bijeli premaz (gljivice) ili mušice iz porodice Diptera ( kukac koji dobro uspijeva u stalno vlažnom tlu) u kući, velika je vjerojatnost da previše zalijevate biljke.

S druge strane, ako donji listovi na vašoj sobnoj biljci osuše i otpadnu, a rubovi listova na drugim dijelovima biljke postanu hrskavi i smeđi, vjerojatno joj nedostaje vode.

10. Koristite kapilarno zalijevanje dok ste na putu

Čak i najzdravije sobne biljke će patiti ako ih ne zalijevate tjedan ili dva dok obitelj ide na odmor. Izbjegavajte stavljanje biljaka u kadu ili sudoper napunjen s par centimetara vode jer bi mogli stradati od “mokrih nogu”.

Kapilarno zalijevanje je jednostavan način osiguravanja dovoljne količine vode biljci bez poplave:

  • Stavite veliku staklenu posudu s vodom pored biljke.
  • Izrežite komad pamučne vrpce ili traku apsorbirajuće tkanine dovoljno dugu da doseže od biljke do dna posude s vodom.
  • Jedan kraj umetnite u vrh tla, a drugi u vodu u posudi. Vrpca djeluje kao kapilarna fitilj, polako prenoseći vodu biljci dok ste vi odsutni.

Moglo bi vas zanimati i : Kada je idealno vrijeme za zalijevanje cvijeća i koliko mu vode treba?

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice