Povežimo se

Vrt

Ako su sadnice iz kvalitetnog sjemena, biljke će sigurno brže rasti

Bez kvalitetnog sjemena nema ni organskog vrta u kojem rastu zdrave biljke, čega je svjestan svaki vrtlar koji u vrtu skuplja vlastito sjeme povrća i drugih biljaka koje uzgaja.

Bez kvalitetnog sjemena nema ni organskog vrta u kojem rastu zdrave biljke, čega je svjestan

Organsko-biološki uzgoj povrća temelji se na tri osnovna načela: zdravo tlo, netretirano sjeme za sadnice i prirodan rast. Sjeme je nosilac života. Predstavlja mladu biljku u latentnom stanju, a obavijeno je sjemenom ljuskom i opskrbljeno rezervnim tvarima. Sjemenom nazivamo sve ono što se sjetvom povjerava tlu ili se u tu svrhu stavlja u promet, stoji na stranicama plantella.hr

Sjeme za sjetvu mora biti kvalitetno, odnosno visoke klijavosti, čisto i ne smije biti zaraženo bolestima. To je preduvjet za dobar rast i razvoj usjeva uz pridržavanja mjera tehnologije, za ostvarenje visokog prinosa.

Dobro je znati

Prilikom kupovine sjemena vaši su interesi zaštićeni zakonom koji propisuje standarde za čistoću i klijavost sjemena, no unatoč tome posavjetujte se s trgovcem i kupujte provjerenu kvalitetu i prekontrolirajte na ambalaži rok trajanja. U današnje vrijeme u ponudi imamo organsko i eko sjeme pa je najbolje nabaviti takvo označeno u original ambalaži.

Čuvanje sjemena

Sjeme biljaka se najčešće skladišti u staklenke ili papirnate vrećice, ambalažu u kojoj će ponajprije biti zaštićeno od vlage koja može pospješiti njegovo propadanje.

Sadnja živice – zaštitite se od pogleda živim zidom

Naime, ako se predugo čuva u lošim uvjetima, klijavost sjemena znatno će oslabjeti. Čim se navlaži, mirovanje se prekida i počnu se trošiti rezervne tvari koje su u njemu pohranjene pa ne klija poslije kad se posije.

Pri skladištenju se poželjno pridržavati nekoliko pravila:

  • Samo potpuno suho sjeme spremamo u papirnate vrećice, limene kutije i staklenke.
  • Sjeme se mora čuvati na niskim temperaturama i u suhoj i mračnoj atmosferi.
  • Klijavost sjemena ne traje vječno zbog čega kolekciju treba često obnavljati (klijavost ne prestaje odmah nego pomalo opada iz godine u godinu).
  • Zima je idealno doba za provjeru zaliha i kvalitete sjemena.
  • Vlažni zrak i visoka temperatura dva su najveća neprijatelja uskladištena sjemena.

Sjeme povrća

Kod povrća morate imati na umu da se sjeme uzima samo iz “original” biljaka, jer sjeme hibrida (ako ste kupili sjeme s oznakom F-1) neće imati iste osobine kao biljka s koje ste uzeli sjeme.

Kod korjenastog povrća koje uzgajamo radi zadebljanog korijena (mrkva, peršin, celer, cikla) taj korijen nije plod. Te biljke idu u sjeme ako ih uzgajate kao dvogodišnje biljke. Iduće godine one cvatu i tad stvaraju puno sjemenki. Isto tako sjeme stvaraju druge godine kupusnjače i blitva. Sjeme mahunarki su zapravo zrna koje koristimo za prehranu. Stoga jedan dio ostavite da dozori i osuši na biljci, pa uberite i još osušite za sjeme.

Sadnja i uzgoj sukulenata

Sadnice – sjetva ili presadnja

Sjetva se obavlja od siječnja do travnja u zaštićenom prostoru ili direktno na otvorenom, ovisno o kulturi i roku uzgoja. Ako sijete sjeme u visoko kvalitetni supstrat Bio Plantella Start dobit ćete kvalitetne presadnice, a već dva do tri tjedna stara presadnica s prvim listom je spremna za presađivanje. 

U posude, lončiće ili na otvoreno sijemo začinske biljke koje će nam najviše trebati. Već kroz nekoliko tjedana imat ćemo vlastite zalihe peršina, vlasca, bosiljka…

Direktnu sjetvu na pripremljenu gredicu obavljamo kada se temperature pozitivne jer sijanje u zemlju kada su temperature tla niske (oko 0 C) ometa klijanje  sjemenja i proces traje duže. Tako može doći i do propadanja sjemena.

Kako mlade biljke ne bi stradale od jutarnjeg mraza, zasijanu površinu možete prekriti agrotekstilom. Tako se sjetva može obaviti za oko 15 dana ranije nego pri klasičnom uzgoju. Agrotekstil se ne zateže da bi se biljke nesmetano razvijale, a bočne strane se ukopavaju kako vjetar ne bi zadigao agrotekstil.

Vrt

Ne grabljajte otpalo lišće u vrtu! Tako se rješavate prirodnog malča

Kad otpalo lišće ostavimo u vrtu, ono se prirodno razgrađuje, smanjuje količinu otpada i doprinosi kružnom ciklusu u prirodi

otpalo lišće

Jesen je pokazala svoju raskoš, ulice i vrtovi prekriveni su toplim tonovima jantara i bakra, a svaki vjetar nosi miris promjene. Dok mnogi žure po grablje i vreće, želeći očistiti svaki kutak dvorišta, priroda zapravo ima drugačiji plan. Otpalo lišće, iako se ponekad čini neuredno, ima izuzetno važnu ulogu u vrtu.

To nije otpad, već prirodni malč – zaštitni sloj koji čuva vlagu, hrani tlo i stvara stanište za korisne organizme. Ako ga svake godine uklanjamo, oduzimamo zemlji hranjive tvari i narušavamo njezinu prirodnu ravnotežu.

Ako ipak volite uredan travnjak, rješenje nije potpuno grabljenje, već balans: ostavite barem jedan dio vrta kao „zonu bez grabljanja“. Tamo otpalo lišće može odraditi svoju funkciju i obogatiti tlo.

Otpalo lišće kao prirodni malč i zaštita tla

Kad lišće počne trunuti, ono se pretvara u hranjivi sloj koji štiti i hrani tlo. Tijekom razgradnje oslobađaju se ključne tvari poput dušika, fosfora i kalija – prirodnih gnojiva koja pomažu biljkama da jače rastu i razviju otporniji korijenov sustav.

Ovaj proces poboljšava strukturu tla, povećava njegovu sposobnost zadržavanja vlage i sprječava sabijanje. Takvo tlo „diše“, propušta zrak i vodu te postaje plodno tlo puno mikroorganizama.

Ako ipak ne volite vidjeti trulo otpalo lišće na travnjaku, postoji kompromis – pokupite ga, usitnite i iskoristite kao malč za gredice. Dovoljno je sloj od nekoliko centimetara da zaštiti biljke od korova i zadrži vlagu u tlu. U proljeće će se lišće potpuno razgraditi i stopiti sa zemljom, pretvarajući se u bogat humus.

Otpalo lišće na travnjaku koje služi kao prirodni malč u vrtu

Sklonište za život i bioraznolikost

Ispod sloja lišća krije se cijeli mali svijet. Glista, bubamara, pčela i leptira – svi pronalaze zaklon i hranu u toj prirodnoj prostirci. Lišće pruža utočište oprašivačima i razlagačima koji sudjeluju u ciklusu života tla.

Ti tihi „radnici“ pomažu razgraditi organsku tvar, prozračiti zemlju i potaknuti stvaranje hranjivih tvari. Osim njih, i ptice profitiraju jer u jesen i zimu u lišću pronalaze insekte kojima se hrane.
Kad lišće ostane na tlu, ono ne samo da štiti korijenje od hladnoće, nego održava ravnotežu čitavog ekosustava u vrtu.

Grabljenje lišća do posljednjeg lista znači i više otpada. Većina tog lišća završava u plastičnim vrećama, a zatim na odlagalištima, gdje se razgrađuje bez dovoljno kisika i stvara metan – snažan staklenički plin.

Kad otpalo lišće ostavimo u vrtu, ono se prirodno razgrađuje, smanjuje količinu otpada i doprinosi kružnom ciklusu u prirodi. Time zapravo smanjujemo i vlastiti ugljični otisak te činimo mali, ali važan korak prema održivijem načinu života.

Sloj lišća koji štiti i čuva vlagu

Lišće nije samo hrana za tlo – ono je i barijera protiv isušivanja. Pokriva površinu tla, usporava isparavanje vode i pomaže korijenju da dulje ostane hidratizirano.
Zimi i u sušnijim razdobljima to znači manje zalijevanja, niže račune za vodu i više vlage u tlu.

U područjima sklonima suši, sloj lišća može značiti razliku između biljke koja vene i one koja preživi do proljeća. Osim što štedi resurse, lišće štiti površinski sloj zemlje od erozije uzrokovane vjetrom i kišom, osobito u vrtovima na padini.

Bolji travnjak – bez pretjeranog grabljenja

Iako se čini suprotno, umjeren sloj lišća može poboljšati zdravlje travnjaka. Tanki sloj razgrađenog lišća zimi štiti travu od smrzavanja, a u proljeće oslobađa hranjive tvari koje potiču rast.
Rezultat je gušći, zeleniji travnjak – bez umjetnih gnojiva.

Osim toga, korištenjem lišća kao malča smanjujete potrebu za kupovnim proizvodima u plastičnoj ambalaži. To znači manje otpada, manje troškova i više prirodnog ritma u vašem vrtu.

6 razloga zašto je jesen najbolje vrijeme za malčiranje

Priroda zna što radi

Otpalo lišće nije znak neurednosti, već dokaz da priroda funkcionira sama od sebe. Kada ga ostavite da se razgradi, ono hrani tlo, čuva vlagu i stvara stanište za život. Ako volite uredan travnjak, dovoljno je da jedan kutak vrta ostavite netaknut – i dopustite prirodi da obavi posao koji najbolje zna.

Jer u jesen, baš kao i u životu, ponekad ne trebamo sve “počistiti” – dovoljno je pustiti stvari da padnu na svoje mjesto.

Nastavite čitati

Vrt

Prozračivanje i rahljenje – kako travnjaku pomoći da „prodiše“

Prozračivanje i rahljenje pomaže travnjaku da tlo postane propusno, potiče korijenje na rast i uklanja mahovinu i mrtvo korijenje, osiguravajući bujan i zdrav travnjak.

Vertikutierer_Combi_Care prozračivanje i rahljenje travnjaka

Proljeće i jesen idealna su godišnja doba za prozračivanje i rahljenje travnjaka. S vremenom se na nekim mjestima tlo zbije i postane tvrdo a korijenje trave teže dolazi do hranjivih tvari i zraka. Prozračivanje travnjaka pomaže da tlo postane propusno. U nastavku donosimo savjete kako odabrati uređaj koji će zadovoljiti vaše potrebe ali i na što treba obratiti pozornost prilikom obrade tla.

Za početak očistite travnatu površinu i uklonite grane, lišće i sve ostale prepreke. Pokosite travu na oko 4 cm ali površina mora biti suha. Mokra trava teško se kosi. Pregedajte travnjak, a ako uočite oštećenja na površini poput ćelavih mjesta ili mahovinu, idealan je trenutak za prozračivanje ili rahljenje. Dok je za prozračivanje travnjaka potreban uređaj s valjkom sa čeličnim zupcima koji stvaraju male rupe u tlu, rahljenje obavljamo pomoću valjka sa čeličnim noževima koji prodiru duboko u tlo i uklanjaju ostatke poput mahovine, zapletenu travu, mrtvo korijenje i sve ostalo, što se tijekom vremena nakupilo.

Prođite uređajem po travnatoj površini i prozračite ili prorahlite ga. Nakon toga zalijte i pognojite travnjak. Ako je potrebno, nadosijte sjeme trave na ćelava ili oštećena mjesta. Prije sijanja provjerite i slijedite upute proizvođača sjemena, osobite one koje se odnose na uvjete rasta trave.

Kod odabira uređaja razmotrite površinu koju je potrebno obraditi te vrstu uređaja koji vam odgovara: električni, akumulatorski ili benzinski. Električni uređaji su idealni za manje površine sa pristupom električnoj energiji. Akumulatorski uređaji su sve prisutniji u našim vrtovima. Praktični su jer nemaju kabel ali ovise o napunjenom akumulatoru. Benzinski uređaji su najfleksibilniji i namijenjeni većim površinama i težim zadacima.

Prilikom kupovine usporedite performanse uređaja poput radne širine i dubine, površinu za koju je uređaj namijenjen, snage, mogućnost podešavanja visine, obujam prihvatne košare i materijal te dodatnih funkcija. Težina uređaja je isto tako važna a posebno ako ga morate transportirati.

Također, provjerite postoji li servisna mreža i jesu li dostupni rezervni dijelovi. Dobro drenirano tlo stvara idealne uvjete za lijep i zdrav travnjak. Trava ne mora uvijek biti zelenija kod susjeda. Uz malo truda, vaš travnjak može biti jednako bujan i lijep.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice