Uređenje interijera
Prostori prilagođeni ljudima, a ne ljudi prostorima – humani redizajn poslovnih prostora
Potpuno je jasno da dizajn ureda evolvira. Na njega utječe razvoj tehnologije koji nas je učinio mobilnijima, nove generacije koje dolaze na radna mjesta kao i sve veća važnost dobrobiti na radnom mjestu. Što je humani dizajn poslovnih prostora i tko sve u njemu sudjeluje, provjerili smo u zagrebačkoj konzultantskoj tvrtki čija je specijalnost humani redizajn.
Rad od doma sve popularniji
Pandemija korona virusa promijenila je smjer korištenja ureda. Radili smo od kuće i naviknuli se na taj komfor.
“U koroni se uredi gotovo pa uopće nisu koristili, dobar dio djelatnika se više nije htio vraćati u urede te se kompanijama dogodilo da imaju tisuće praznih kvadrata u koje nitko ne dolazi jer se se djelatnici navikli raditi od doma. Tako im je komfornije, ne troše vrijeme na putovanje do posla te je zavladala atmosfera nedolaska u ured”, objašnjava Dubravka Kovačević, konzultantica za humani redizajn poslovnih prostora.
Što je humani redizajn?
Povratkom u ured, postavili smo neke nove zahtjeve. Trebamo dizajn koji se odnosi na ljude, koji će pomoći u produktivnosti i biti savršena kombinacija formalnih i neformalnih prostora.
Humani redizajn prostora prvenstveno stavlja dodatni naglasak na ljude u prostoru što za kompanije i tvrtke znači prilagodba prostora prema timovima i njihovim aktivnostima prilikom rada u uredu.
Dvije vrste ureda
Tijekom dizajniranja mnogih uredskih prostora primijećeno je kako su uredi uglavnom podijeljeni na dvije vrste ureda – s jedne strane su to zatvoreni uredi, a s druge strane su to otvoreni uredi, takozvani open space uredi.
Poznato je da je Steve Jobs smatrao da otvoreni uredi potiču slučajne susrete koji rezultiraju suradnjom, no istraživanja su pokazala kako ni otvoreni ni zatvoreni uredi nisu prilagođeni današnjem načinu rada i timovima u uredu.
Upravo ta istraživanja pomogla su da se krene u smjeru dizajniranja ureda koji su prilagođeni današnjim trendovima koji se odnose na više suradnje i kolaboracije te korištenje digitalnih alata u svakodnevnim aktivnostima u radu.
Brojni benefiti
Upravo zbog toga, humani redizajn omogućava optimalan omjer različitih tipova zona u prostoru, kao što su zone za fokusirani način rada, zone za kolaboraciju i druženje, zona za odmor te zone za timske ili projektne sastanke.
Karakteristika humanog dizajna ureda je optimalna mjera otvorenih i zatvorenih prostora odgovarajući zahtjevima zaposlenika, a u njegovo stvaranje uključen je multidisciplinaran tim stručnjaka.
To su organizacijski psiholozi, arhitekti i dizajneri, projekt menadžeri te konzultanti za korporativne nekretnine. I upravo ta kolaboracija više stručnjaka iz različitih područja omogućava holistički pristup dizajniranju ureda koji su prilagođeni upravo timovima i ljudima koji taj prostor koriste.
Dobro dizajnirani uredi poboljšavaju dobrobit zaposlenika i smanjuju stres, a opće je prihvaćeno da ako djelatnici imaju alate i okruženje za donošenje vlastitih odluka o tome gdje i kada će raditi, da će u konačnici biti produktivniji. Zato su zaposlenici ključan čimbenik od kojeg počinje humani redizajn.
Organizacijski psiholozi su u principu ljudi iz HR-a koji sastavljaju upitnike i provode radionice i intervjue sa djelatnicima koji rade u tim kompanijama kako bi došli do podataka na koji način ljudi koriste taj prostor, te na koji način planiraju koristiti prostor u budućnosti.
Nadalje, koliko vremena provode na sastancima, koliko vremena provode na fokusiranom načinu rada, koliko vremena se druže u pojedinom prostoru i onda na temelju tih podataka, tj. istraživanja, može se napraviti tlocrtno rješenje za klijenta.
Zagrebačka IT tvrtka kao primjer drugima
IT tvrtka iz Zagreba, čije urede smo posjetili, implementirala je novu strategiju radnih mjesta koja je rezultat ankete provedene među zaposlenicima.
“Napravili smo znači analizu u kojoj smo dobili podatke, a na temelju tih podataka smo došli do informacije da njima ne treba 1400 kvadrata, da je njima dovoljno između 600 i 800 kvadrata. Ono što je nama jako bitno je da se ti prostori prilagođavaju ljudima, a ne da ljude prilagođavamo prostoru. To je naša osnovna filozofija i naša osnovna polazišna točka.”
U svojim uredima najviše vole koristiti prirodne materijale jer na to ljudi najbolje reagiraju, a to su drvo, beton, biljke, bambus. Također, dobro prihvaćene su i zvukoupijajuće ploče i tkanine koje omogućavaju zvučnu izolaciju.
Naši mladi konzultanti za humani redizajn svoje su usluge ponudili i na svjetskom tržištu, a najčešći su im klijenti IT tvrtke – moderne, otvorene i spremne za prilagodbu.
Kupaonica
Pet najčešćih grešaka u uređenju kupaonice (i kako ih izbjeći)
Greške u uređenju kupaonice često se ne primijete odmah, već tek kada prostor počne živjeti…
Uređenje ili renovacija kupaonice jedan je od najzahtjevnijih zahvata u domu. Iako je riječ o prostoru manjih dimenzija, upravo se ovdje najčešće događaju pogreške koje kasnije značajno utječu na svakodnevno funkcioniranje, udobnost i troškove održavanja.
Greške u uređenju kupaonice često se ne primijete odmah, već tek kada prostor počne živjeti svoj puni ritam – jutarnje gužve, večernje opuštanje i svakodnevne navike cijelog kućanstva.
Dobra kupaonica mora biti lijepa, ali prije svega funkcionalna. Upravo zato vrijedi na vrijeme razmisliti o najčešćim pogreškama i izbjeći ih već u fazi planiranja.
Razmišljate rušiti zidove kako biste dobili prekrasan open space? Razmislite još jednom
1. Kupaonica bez prirodnog svjetla i ventilacije
Jedna od najčešćih grešaka u uređenju kupaonice jest zanemarivanje prirodnog svjetla i prozračivanja. Tamne i slabo ventilirane kupaonice s vremenom postaju vlažne, neugodne i podložne razvoju plijesni.
Ako je moguće, kupaonicu je uvijek dobro smjestiti uz vanjski zid i osigurati prozor. U slučajevima gdje to nije izvedivo, kvalitetna mehanička ventilacija ili krovni prozor mogu značajno poboljšati osjećaj ugode i zdravu mikroklimu prostora.
2. WC školjka kao prva stvar koju vidimo
Ako je WC školjka prvi element koji vidite pri ulasku u kupaonicu, riječ je o jednoj od klasičnih grešaka u uređenju kupaonice. Idealno je sanitarije rasporediti tako da WC i tuš budu u odvojenoj zoni, dok umivaonik ostaje centralna i dostupna točka prostora.
Takav raspored omogućuje istovremeno korištenje kupaonice više osoba, bez međusobnog ometanja, što je posebno važno u obiteljskim domovima.
3. Izravni pogled na kupaonicu iz dnevnih prostora
Smještaj kupaonice neposredno uz kuhinju, blagovaonicu ili dnevni boravak, bez ikakve vizualne barijere, česta je prostorna pogreška. Greške u uređenju kupaonice ovog tipa narušavaju privatnost i ukupni dojam doma.
Rješenje ne mora biti dug hodnik, ali je važno prekinuti liniju pogleda – pregradnim zidom, nišom, pametnim rasporedom vrata ili drugačijom organizacijom prostora.
4. Zanemarivanje tuša bez praga
Walk-in tuševi bez praga danas su mnogo više od estetskog trenda. Oni kupaonicu čine vizualno većom, preglednijom i dugoročno praktičnijom, osobito kada razmišljamo o pristupačnosti i budućim potrebama.
Zanemarivanje ove opcije još je jedna česta greška u uređenju kupaonice. Ovakvo rješenje najlakše je planirati u novogradnji, ali je često izvedivo i prilikom renovacije, uz dobru pripremu i savjetovanje s izvođačima.
5. Uvjerenje da je veće uvijek bolje
Jedna od najvećih zabluda u planiranju kupaonice jest ideja da će veći prostor automatski značiti i bolju funkcionalnost. No u praksi je upravo suprotno – dobro osmišljen, manji prostor često funkcionira bolje od velike, ali loše organizirane kupaonice.
Greške u uređenju kupaonice često nastaju kada se zanemare stvarne potrebe korisnika. Kvalitetan dizajn prilagođava se načinu života, broju ukućana i njihovim navikama, a ne isključivo kvadraturi.
Mali stanovi: 20 ideja za uređenje interijera do 50 kvadrata
Funkcionalnost kao temelj dobrog dizajna
Na kraju, važno je zapamtiti da uspješno uređenje kupaonice nije pitanje trendova, već promišljenih odluka. Izbjegavanjem najčešćih grešaka u uređenju kupaonice, stvarate prostor koji će biti ugodan, dugotrajan i jednostavan za svakodnevno korištenje.
Dobra kupaonica ne treba impresionirati na prvu – ona treba besprijekorno funkcionirati svaki dan.
Kuhinja i blagovaonica
Kuhinja po mjeri čovjeka: Idealne dimenzije za udobno i pametno kuhinje
Pravilno mjerenje i prilagodba kuhinjskih elemenata visini korisnika ključ su udobne i funkcionalne kuhinje
Kuhinja je jedan od najvažnijih prostora u svakom domu – mjesto gdje započinjemo dan, pripremamo obroke, okupljamo se s obitelji i često provodimo više vremena nego što uopće primjećujemo. Upravo zato dobra kuhinja nije samo stvar dizajna, boja i materijala, već prije svega preciznog planiranja i pravilnih mjera. Čak i najljepša kuhinja može postati nepraktična ako radna površina nije na odgovarajućoj visini, ako su ormarići preplitki ili ako nema dovoljno prostora za kretanje. Prije kupnje ili izrade kuhinje po mjeri, točno mjerenje prostora ključno je za izbjegavanje skupih pogrešaka, naknadnih prilagodbi i kompromisa koji dugoročno utječu na udobnost korištenja. Svaki centimetar ima svoju ulogu – od visine stropa i širine zidova do položaja instalacija, otvora vrata i prozora. Uz to, sve je važnije kuhinju prilagoditi stvarnim korisnicima, njihovoj visini, navikama i načinu kuhanja, a ne se slijepo držati univerzalnih standarda.
Trendovi u kuhinjama 2026: Prirodni materijali, meke forme i skrivena tehnologija
U ovom članku donosimo detaljan vodič kroz najvažnije mjere u kuhinji – kako precizno izmjeriti prostor prije kupnje, kako odrediti idealnu visinu radne površine prema visini korisnika, koje su optimalne dubine donjih ormarića i radnih ploča te kolike bi trebale biti udaljenosti kuhinjskog otoka od ostatka kuhinje. Cilj je pomoći ti da doneseš informirane odluke i stvoriš kuhinju koja nije samo estetski privlačna, već i dugoročno funkcionalna, ergonomična i ugodna za svakodnevno korištenje.
Kuhinja iz snova: 50+ primjera za svaki stil i budžet
01. Opći tlocrt prostora
Prvi korak u planiranju kuhinje je izrada jasnog i točnog tlocrta prostora. Potrebno je izmjeriti ukupne dimenzije prostorije – dužinu, širinu i visinu – te ucrtati sve arhitektonske elemente koji utječu na raspored kuhinje, poput vrata, prozora, stupova ili kosina. Jednako je važno zabilježiti položaj postojećih instalacija, uključujući struju, vodovod i ventilaciju, jer oni izravno određuju gdje se mogu smjestiti ključni elementi kuhinje poput sudopera, hladnjaka i ploče za kuhanje.
Osim osnovnih dimenzija, potrebno je obratiti pažnju na stanje zidova i rubova prostora. Zidovi u stvarnosti često nisu savršeno ravni niti pod pravim kutom, što može uzrokovati probleme pri ugradnji ormarića i radnih ploča ako se te nepravilnosti ne uzmu u obzir na vrijeme. Zato je preporučljivo izmjeriti udaljenosti od zida do prozora, vrata i uglova na više točaka, kako bi se izbjegli nepotrebni rezovi, zazori ili poteškoće tijekom montaže.
02. Kako odrediti idealnu visinu radne plohe
Pravilno odabrana visina radne plohe jedan je od ključnih elemenata ergonomične kuhinje jer izravno utječe na udobnost rada, držanje tijela i opterećenje leđa i ramena. Iako se kao standard često navodi visina od oko 90 cm, ta mjera ne odgovara svima jednako. Kako bi radna ploha bila prilagođena stvarnom korisniku, važno je uzeti u obzir visinu tijela, a posebno visinu do lakta.
Najjednostavniji i najučinkovitiji način određivanja optimalne visine jest mjerenje u uspravnom položaju, s opuštenim rukama savijenima u laktu pod kutom od približno 90 stupnjeva. Idealna visina radne plohe obično se nalazi 10 do 15 centimetara ispod visine lakta, što omogućuje prirodan položaj ruku pri rezanju, miješanju i pripremi hrane, bez nepotrebnog saginjanja ili podizanja ramena.
Za niže osobe radna ploha može biti nešto niža od standardne, dok će višim korisnicima često više odgovarati povišena radna površina. U kućanstvima s više korisnika, preporučuje se pronaći kompromisnu visinu ili razmotriti različite radne visine za pojedine zone, primjerice nižu površinu za pripremu hrane i višu za kuhanje ili rad uz sudoper. Prilagodba visine radne plohe individualnim potrebama ne samo da povećava funkcionalnost kuhinje, već dugoročno doprinosi ugodnijem i zdravijem svakodnevnom korištenju prostora.
03. Kuhinjski otok – dimenzije i pravilne udaljenosti
Kuhinjski otok često predstavlja središnju točku kuhinje jer značajno povećava radnu površinu, osigurava dodatni prostor za pohranu te, u mnogim slučajevima, služi kao mjesto za brzo objedovanje ili druženje. Kako bi otok bio funkcionalan, a ne prepreka u prostoru, ključno je pravilno odrediti njegove dimenzije i udaljenost od ostatka kuhinjskih elemenata.
Minimalna preporučena dubina kuhinjskog otoka iznosi oko 60 cm, što je dovoljno za osnovnu radnu površinu. Ako otok uključuje sudoper, ploču za kuhanje ili ugradbene uređaje, preporučuje se veća dubina, najčešće između 80 i 90 cm, kako bi se osigurao dovoljan prostor za rad, instalacije i sigurno korištenje uređaja. U većim kuhinjama moguće je planirati i dublje ili šire otoke, no uvijek uzimajući u obzir ukupne proporcije prostora.
Jednako važna kao i sama veličina otoka jest udaljenost između otoka i glavnog niza kuhinjskih elemenata. Optimalan razmak iznosi otprilike 100 do 120 cm, što omogućuje nesmetano kretanje, ugodno korištenje radnih površina te otvaranje vrata pećnice, perilice posuđa ili hladnjaka bez sudaranja s otokom. Premali razmak može stvoriti osjećaj skučenosti i otežati svakodnevni rad, dok prevelika udaljenost može dovesti do nepotrebnog hodanja i narušiti učinkovitost rada u kuhinji. Prava mjera ravnoteže osigurava da kuhinjski otok bude praktičan, udoban i prirodan dio kuhinjskog prostora.
04. Ostale važne mjere i ergonomija u kuhinji
Osim osnovnih dimenzija elemenata i radnih površina, važno je obratiti pažnju i na visinu visećih ormarića te širinu prolaza unutar kuhinje, jer upravo ti detalji često presudno utječu na udobnost i sigurnost svakodnevnog korištenja prostora. Viseći ormarići trebaju biti postavljeni na visinu koja omogućuje nesmetan rad na radnoj plohi, ali i jednostavan pristup pohranjenim predmetima. Uobičajena i provjerena praksa je postavljanje donjeg ruba visećih ormarića na udaljenost od približno 40 do 50 centimetara iznad radne ploče. Takav razmak osigurava dovoljno prostora za pripremu hrane i korištenje kuhinjskih aparata, a istovremeno omogućuje da se sadržaj ormarića lako dosegne bez nepotrebnog naprezanja.
Točne mjere i pravilna ergonomija ključni su za funkcionalnu kuhinju. Planiranjem prostora prema stvarnim potrebama korisnika osigurava se dugoročna udobnost i praktičnost.
