Gradnja doma

Zgrade s nultom emisijom CO2

Nakon što smo upoznali zahtjeve za zgrade gotovo nulte energije, stižu nam oni za zgrade s nultom emisijom. Prema prijedlogu Direktive o energetskim svojstvima zgrada, pratit će se emisija CO2 tijekom cjeloživotnog kruga zgrada.

To znači da više nije važno samo koliko CO2 neka zgrada ispušta dok je koristimo, već koliko se utrošilo od trenutka kad smo je počeli projektirati te koliki je CO2 otisak prouzročen proizvodnjom građevinskog materijala, transportom do gradilišta kao i jednog dana razgradnjom zgrade te zbrinjavanjem otpada.

Promjene su nužne

Procjenjuje se da su u Europskoj uniji zgrade odgovorne za 40% potrošnje energije i 36% emisije CO₂. Zbog toga su postavljeni novi kriteriji za njihovu gradnju.

Cilj EU je smanjenje emisije CO₂ od čak 80-95% do 2050. godine, a prijedlog Europske komisije za reviziju Direktive o energetskim svojstvima zgrade čini korak naprijed od sadašnjeg nZEB-a, odnosno zgrada gotovo nulte energije do zgrada s nultom emisijom ili nZEB-a.

Dr. sc. Zoran Veršić, profesor i prodekan na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu kazao je: “Najave europskih direktiva govore upravo o zgradama nulte emisije gdje se u potrošnji energije neće sagledavati zgrada i energija koju ona troši u svom svakodnevnom radu i životu, nego će se promatrati zgrada u svom cjeloživotnom vijeku.

Od ideje do rušenja

Životni krug, odnosno vijek zgrade podrazumijeva period od planiranja, gradnje zgrade, njezine upotrebe, pa sve do njezinog potpunog nestanka, odnosno rušenja i razgradnje.

“Njezin životni vijek počinje prvo s idejom o izgradnji zgrade, zahtjevima, zatim projektiranjem zgrade, razradom detalja, a u to vrijeme već negdje se proizvode i materijali koji će biti ugrađeni u tu zgradu. Oni dolaze na gradilište, ugrađuju se u zgradu, zgrada se izgrađuje, pa se dovrši, a nakon toga zgrada počinje trošiti energiju za svoj svakodnevni ciklus, za svakodnevni rad”, objašnjava profesor.

Vijek trajanja zgrade

Nakon određenog vremena, koje ovisi o zgradi i njezinoj namjeni, dolazi trenutak kada zgradu treba rekonstruirati i obnoviti ili pak srušiti.

Tada trebamo voditi računa što je sa otpadom od ove zgrade jer se ona uklanja iz prostora, odnosno miče. Taj se otpad zbrinjava, a zatim se izgrađuje nova zgrada kojom ponovo kreće novi životni ciklus zgrade na određenom mjestu.

Prilagodba već postojećih zgrada

Prema prijedlogu Direktive, zgrada s nultom emisijom definirana je kao zgrada s vrlo visokim energetskim svojstvima, s vrlo malom količinom potrebne energije koja je u potpunosti pokrivena energijom iz obnovljivih izvora i bez emisija ugljika iz fosilnih goriva na licu mjesta.

Za postojeće zgrade bit će odobreno dodatno prijelazno razdoblje u kojem će se one morati prilagoditi novim minimalnim energetskim standardima.

Up Next

Što su brižljiva arhitektura i urbanizam?

Ne propustite

Krov otporniji na potres

Gradnja doma

Kuće od slame – istina koja će vas iznenaditi

U priči o tri praščića, kuću od slame prvu je otpuhao vuk. No u stvarnosti, kuće od slame daleko su čvršće, otpornije i održivije nego što mnogi misle. Upravo takvu gradnju danas sve više prepoznajemo kao pametan izbor za one koji žele zdrav, prirodan i energetski učinkovit dom.

Slama – materijal budućnosti u gradnji

Tradicija koja se razvija

Gradnja prirodnim materijalima prisutna je stoljećima, osobito u ruralnim krajevima. Razvojem tehnologije, osobito nakon izuma balirki koje su omogućile prešanje slame u kompaktne bale, kuće od slame doživljavaju pravi procvat. Bale slame danas se slažu poput cigli, stvarajući čvrste i stabilne zidove.

“Veliki skok dogodio se kada su se bale počele praviti u pravilnim oblicima. Tako su postale čvrst materijal koji je lako složiti i koji pruža odličnu izolaciju,” objašnjava graditelj prirodnim materijalima Kristijan Perlić.

Prednosti prirodne gradnje

Sve veći interes za kuće od slame dio je šireg trenda prirodne gradnje, koji nudi niz prednosti u odnosu na tradicionalne metode.

Održivi dom: Kako i zašto odabrati ekološki prihvatljiviji način života

Gradnjom prirodnim materijalima smanjuje se upotreba kemikalija i umjetnih izolacija, čime se stvara zdravije životno okruženje. Zidovi od slame i gline prirodno reguliraju vlagu, pružaju vrhunsku toplinsku i zvučnu izolaciju, te osiguravaju optimalnu temperaturu u domu kroz sva godišnja doba.
Uz to, prirodna gradnja smanjuje emisije CO₂, koristi lokalno dostupne resurse i često uključuje reciklirane materijale, čime postaje važan doprinos održivom razvoju.

Tehnologija prirodne gradnje

Danas se za gradnju kuća od slame koriste i moderna pomagala. Primjerice, glinena žbuka može se nanositi automatski, iako mnogi i dalje preferiraju ručne tehnike zbog pristupačnosti i autentičnosti. Alati poput miješalica za ljepilo pokazali su se savršenim za miješanje gline i prilagođavanje novim potrebama prirodne gradnje.

Uz korištenje prirodnih materijala, kuće od slame pružaju brojne prednosti za zdravlje. Za razliku od standardnih građevina koje često sadrže kemikalije i ljepila, prirodni materijali poput gline i slame stvaraju zdravu unutarnju klimu. Glinena žbuka regulira vlagu, upija višak kada ga ima i otpušta kada je zrak suh, čime stvara optimalnu mikroklimu u domu.

Mitovi o slamnatim kućama

Najčešća pitanja o kućama od slame tiču se požara i štetnika. Strah da će slama lako izgorjeti ili da će miševi uništiti zidove potpuno je neutemeljen. Zidovi od tvrdobalirane slame, prekriveni glinenom žbukom, imaju vrlo malo zraka, što onemogućuje lako izgaranje. U slučaju požara, žbuka se pretvara u ciglu, a konstrukcija ostaje stabilna.

Primjeri iz prakse pokazuju da čak i kada dođe do požara, zidovi od slame često ostaju netaknuti, dok gori eventualna drvena konstrukcija.

Ovo su najvažniji savjeti koje treba slijediti u slučaju požara u kući ili stanu

Održiva budućnost

U svijetu, a sve više i kod nas, kuće od slame postaju sve češći odabir. U Hrvatskoj ih je već oko dvjestotinjak, a broj stalno raste. Uz klasične kuće, danas postoje i prefabricirani paneli od slame za brzu montažu, što dodatno olakšava cijeli proces.

Štoviše, kuće od slame pružaju izvrsnu toplinsku i zvučnu izolaciju, veliku termalnu masu koja regulira temperaturu, te dugovječnost koja često nadmašuje tradicionalne građevine. Drvene konstrukcije, ako su pravilno zaštićene, s vremenom postaju sve tvrđe i otpornije, što potvrđuju i brojni primjeri starijih kuća.

Kuće koje prkose predrasudama

Kad bi tri praščića danas birala svoj dom, možda bi svi jednoglasno odabrali kuću od slame. Zahvaljujući modernim saznanjima o gradnji i prirodnim materijalima, kuće od slame više nisu simbol slabosti, već pametne, održive i zdrave budućnosti.

Nastavite čitati

Gradnja doma

Ytong kuća budućnosti: Energetski učinkovita i otporna na potrese

Primjer kuće u kojoj se koristi Ytong porobeton, dovršene u svega devet dana, pokazuje sve prednosti ovog inovativnog sustava koji odgovara na potrebe suvremenog stanovanja.

1. Brzina gradnje uz potpunu funkcionalnost

Kuća investitorice Lidije Mažar površine je 50 četvornih metara i uključuje dnevni boravak s kuhinjom, spavaću sobu, kupaonicu i galeriju pod otvorenim krovom. Cijela nosiva i pregradna konstrukcija izvedena je Ytong elementima, što je omogućilo iznimno brzu realizaciju.

„Sve je počelo savjetom mog arhitekta Nenada Špoljarića, koji mi je predložio gradnju Ytongom. Nisam poznavala taj sustav, ali nakon istraživanja odlučila sam se za njega zbog brzine gradnje, odlične toplinske i zvučne izolacije te dugoročnih ušteda u režijama“, istaknula je investitorica.

2. Što je Ytong porobeton i kako funkcionira sustav gradnje?

Prema riječima Aleksandra Škurića, dipl. ing. aedif. i voditelja projekata u tvrtki Xella, Ytongov porobeton je porasti beton, građevinski materijal koji postoji već više od 100 godina, a u Hrvatskoj se koristi od 1996. godine.

U sustav gradnje ulaze:

blokovi za vanjske, unutarnje i pregradne zidove,
sustavi za izvedbu vertikalnih i horizontalnih serklaža,
montažni nadvoji te
bijeli strop kao međukatna ili krovna konstrukcija.

Ytong elementi lijepe se tankoslojnim ljepilom, a prvi red uvijek se postavlja na produžni mort radi nivelacije. Zahvaljujući preciznim dimenzijama blokova, postiže se brza i čista montaža, bez potrebe za velikim količinama dodatnog materijala.

3. Prednosti koje nudi Ytong kuća

Stručnjaci iz Xelle navode niz tehničkih i funkcionalnih prednosti zbog kojih je Ytong kuća sve češći izbor:

Toplinska izolacija – zahvaljujući velikom udjelu zarobljenog zraka u materijalu, nije potrebna dodatna izolacija.
Zvučna izolacija – odlična zaštita od vanjske buke.
Protu potresnost – zbog male mase, Ytong kuće podnose potrese uz minimalna oštećenja.
Brza gradnja – sustav omogućuje znatno kraće vrijeme izgradnje.
Ekološki materijal – 100% reciklabilan, bez štetnih emisija.
Otpornost na požar – A1 klasifikacija, ne gori i ne stvara dim.
Jednostavna obrada – lagan za rezanje, bušenje i prilagodbu.

4. Energetska učinkovitost bez dodatne izolacije

Ytong blokovi dolaze u dvije debljine, ovisno o klimatskoj zoni:

30 cm – za primorske krajeve (SMART 30, U = 0,31 W/m²K)
40 cm – za kontinentalne krajeve (SMART 40, U = 0,24 W/m²K)

„Sustav 40 zamjenjuje klasičnu zidanu konstrukciju s 15 cm dodatne izolacije, dok sustav 30 pruža optimalnu zaštitu u blažim klimatskim uvjetima“, pojašnjava Škurić. Time se štedi na materijalu, radnim satima i dugoročno na režijama, bez kompromisa u energetskim standardima.

5. Otpornost na potres – ključna sigurnosna značajka

Zahvaljujući maloj masi konstrukcije i integriranim vertikalnim i horizontalnim serklažima, Ytong kuće spadaju u kategoriju zidanih konstrukcija s povećanom otpornošću na potres. Kako naglašava Škurić: „Potres je sila, a sila je masa puta akceleracija. Manja masa znači i manji učinak potresa na objekt.“

Ytong kuća nije samo simbol brze gradnje, već i primjer energetski učinkovite, protupotresne i ekološke arhitekture koja odgovara na sve zahtjeve suvremenog stanovanja. Zahvaljujući sustavnom pristupu gradnji i kvaliteti materijala, Ytong predstavlja rješenje za sve one koji žele funkcionalan, trajan i tehnološki napredan dom u najkraćem mogućem roku.