Povežimo se

Bilje

Vrijeme je za jesensko ukrasno bilje!

Ljetnice koje smo do sada imali posađene na našim balkonima ili u teglama ispred ulaznih vrata, teško mogu izdržati niže temperature i manjak sunca. Za tegle koje držimo na otvorenom potrebno je stoga odabrati jesensko ukrasno bilje.

Odaberite bilje koje može podnijeti hladnoću i manjak sunca

Početak jeseni je vrijeme kad bismo trebali početi razmišljati o tome koje su biljke prikladne za hladnije dane koji nam dolaze. U jesen bismo za naše vanjske tegle i žardinjere trebali odabrati jesensko-zimsko ukrasno bilje koje će biti otporno na nadolezeće vremenske uvjete.

Što posaditi u vrijeme veće hladnoće zraka i manjka sunčevih zraka, pokazala nam je dekoraterka Vrtnog centra Šestine Lidija Mamić. Njeni prijedlozi stali su u dvije kombinacije, od kojih je prva u ovalnoj tegli od terakote.

Jesenske tegle bogate su bojama

Za prvu teglu Lidija je izabrala kalocefalus, to je višegodišnja biljka koju osim u srebrnoj možete pronaći u žutoj, narančastoj i crvenoj boji. Tvori mali grmić sa sitnim bijelim cvjetovima.

Kalocefalus

Druga biljkica je brasika ili ukrasni kelj. Ona ne naraste prevelika. „Radi se o jednogodišnjoj biljci o kojoj nema puno brige. Ocvali listići ili sami otpadnu ili ih mi otrgnemo i to je sva briga oko brasike“, istaknula je Lidija.

Ukrasni kelj – brasika

U sredinu tegle dodala je šumsku biljku hojheru koje se razraste do nekih 30-tak centimetara i zimzelena je. Također dodala je i kalunu odnosno vrijesak. Vrijesak prirodno raste na Velebitu. On je divlja biljka. „Obzirom da raste na Velebitu on ustvari voli svježije vrijeme, ne voli puno sunca ni puno vrućina.  A obzirom da sunce više nije jako, neće mu smetati gdje god da ga stavite“, objasnila  je Lidija.

vrijesak-kaluna-vrtni-centar-sestine-dom-na-kvadrat
Vrijesak -kaluna

Na kraju je dodala i jednu vrstu crnogorice – hamaeciparis. „Hamaeciparis inače naraste u veliko stablo, ali mu za to treba puno godina pa se stoga ovako maleni može koristiti za dekoraciju“, kazala je Lidija.

jesenska-tegla-terakota-vrtni-centar-sestine-dom-na-kvadrat-2

Jesensko ukrasno bilje za trendi eksterijere

Drugu kombinaciju jesenskog ukrasnog bilja posadila je u modernoj mat sivoj žardinjeri. Za nju je odabrala hebu, eriku i maćuhice. „Heba je niski zimzeleni grm koji naraste do nekih 40-50 centimetara, ali isto tako je otporan na rezidbu tako da ga možemo šišati, orezivati. Njemu to ne smeta“, objasnila je.

heba-vrtni-centar-sestine-dom-na-kvadrat
Heba

Erika, odnosno kraljica zime, zanimljiva je po tome što ima jako dugu cvatnju i voli svježinu. „Ona cvate od kraja ljeta pa sve do sljedeće godine do proljeća. Znači njoj odgovara svježina. Voli zimu, voli hlad, voli sjenu. Zato ćemo ju posaditi malo ispod malo niže od ove hebe, jer heba će joj ako i bude nekog sunca, raditi hlad“ istaknula je Lidija.

erika-vrtni-centar-sestine-dom-na-kvadrat
Erika

Živost jesenjskoj tegli dala je razigranim jesensko-zimskim žutim maćuhicama.

zute-macuhice-vrtni-centar-sestine-do-na-kvadrat
Jesensko-zimske maćuhice

Savjeti za održavanje vanjskog jesenskog ukrasnog bilja

Nakon sadnje biljke zalijte vodom u koju ste dodali kvalitetno bio gnojivo. Sa zalijevanjem nemojte pretjerati. Jesenske biljke u tegli mogle bi brzo istrunuti ako će zemlja biti prevlažna. „Biljke koje su u teglama i žardinjerama ograničene su prostorom, pogotovo ako je riječ o grmićima i malo većim biljkama. Zato je važno dohranjivati zemlju koje je vrlo malo. Ove biljke nisu u vrtu, u prirodi i ne mogu uzimati hranjiva iz zemlje samostalno nego im ovdje mi moramo pomoći“, savjetuje Lidija.

lidija-mamic-vrtni-centar-sestine

Također, ocvale cvjetove jesenskog ukrasnog bilja potrebno je redovito orezivati. Sve ove biljke će nam vratiti stostruko i cijelu jesen i cijelu zimu ćemo imati rascvjetani balkon ili predivan ulaz u kuću.

jesensko-ukrasno-bilje-vrtni-centar-šestine-dom-na-kvadrat
Jesensko ukrasno bilje
Oglas
Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Bilje

Begonije u vrtu ili tegli – evo kako o njima brinuti i potaknuti njihov rast

Begonije ne zahtijevaju puno brige, ali neka pravila se moraju slijediti

Ove ljetnice će dugo krasiti vaš vrt, a čak ih možete posaditi i u kući jer jako vole toplinu. Raste kao povijeni grm pa se stoga često sadi u viseće košare ili visoke tegle niz koje se onda spuštaju vitke grane s uskim listovima i mnoštvom cvjetova, odlično će izgledati i u povišenim gredicama. Vole kiselije tlo i sjenu, a zanimljivo je da korijen ove biljke može biti otrovan za neke životinje.

Pravilna njega begonija

Postoje određena pravila koja biste trebali slijediti ako želite da begonija svojim cvatom cijelo ljeto krasi vaš vrt.

1. Begonija ne voli direktno sunce pa ju je najbolje zasaditi u sjeni.

2. Potrebno je redovno zalijevanje zemlje.

3. Dobro uspijeva na organskom tlu koje je propusno.

Svjetlost

Ako ih sadite vani, onda im omogućite rast u sjeni, ali malo sunčevih zraka im neće škoditi. AKo ih sadite u kući, najbolje će napredovati na indirektnom suncu. Previše svjetlosti može oštetiti osjetljive peteljke biljke, a i boje cvijeta neće biti tako jarke.

Zemlja

Begonije vole porozno i bogato tlo koje je kiselo. Zemlja na bazi treseta, puna organskih tvari je najbolji odabir za begoniju. Dobra drenaža tla je neophodna.

Sedam iznenađujućih stvari za koje niste znali da se mogu kompostirati

Zalijevanje

Begonije je potrebno zalijevati jednom tjedno, a to učinite kada je površina zemlje (oko 1 cm) suha. Važno ih je umjereno zalijevati jer u suprotnom možete oštetiti korijen.

Temperatura i vlaga

Begonije će u unutarnjim prostorima rasti najbolje ako je temperatura uvijek oko 15 stupnjeva. Trajnocvjetna begonija u vrtu bi trebala dobro podnositi hladnije temperature tijekom noći, ali će mirovati kada dani i noći postanu hladniji.

Kako je u pitanju tropska biljka, ona voli vlagu, ali pazite da bude ispod 50 posto. Ako raste u kući u kojoj je zrak suh, do nje stavite posudu s vodom ili koristite ovlaživač zraka.

Ovih će 10 biljaka uspijevati na balkonu – neke vole sjenu, a neke sunce

Gnojivo

Potrebe za gnojivom se mogu razlikovati, pa će tako begonije rizomatoznih korijena koje se sade u zatvorenim prostorima biti zadovoljne s otopinom od vode i gnojiva koja se dodaje vlažnom tlu u proljeće. Tako će se i potaknuti cvat biljke.

Gomoljaste begonije vole malo više dodataka pa dodajte organsko gnojivo otprilike dva puta mjesečno tijekom ljeta.

Sadnja u tegle i presađivanje begonija

Begonije jako dobro rastu u teglama i u vrtu, a posuda od terakote s dobrom drenažom je odličan odabir. Kako ova biljka raste i širi se, pametno je presaditi ju u veće posude kako bi imala prostora.

Mirisi cvjetajućih grmova

Postupak je jednostavan: nježno izvadite korijenje i stavite u novu posudu te dodajte malo vode.

Česte bolesti begonije

Općenito govoreći, begonija nema puno neprijatelja u vidu nametnika, može doći do truljenja korijena ako se pretjerano zalijeva. Nametnici koji mogu prijetiti begoniji su često kukci, puževi i paukove grinje.

Kako brinuti i pelargonijama saznajte ovdje

Nastavite čitati

Bilje

Ove je trave lako uzgajati i održavati – odabrate najbolju za vašu okućnicu

Igrom vrsta trava mogu se stvoriti dojmljivi elementi

Trave pripadaju jednoj od najvećih biljnih porodica, u koju su uključene i biljke za hranu poput kukuruza, pšenice, raži zobi i ječma. Vrsta ima bezbroj i dok su neke samo dekorativne, odnosno ukrasne druge nam mogu koristiti za travnjake.

Ukrasne trave

Ukrasne trave je lako uzgajati, bile one jednogodišnje, travne ili dugotrajne, one nisu invazivne a mogu pomoći pri kreiranju vizualno atraktivnog vrta. Igrom vrsta trava mogu se stvoriti dojmljivi elementi a ne traže puno pažnje.

Kako napraviti prirodno gnojivo – kvalitetan vrtni kompost najbolja je hrana za biljke

Gredice ukrasnih trava su jako popularne, lijepe su za oko, a najblaži povjetarac potiče igru travki i stvari poseban ugođaj. Neke otporne jednogodišnje trave su Agrostis nebulosa, Avena sterilis, Briza maxima, Carex oshimensis Evergold, Carex testacea, Festuca glauca. Tu je i festuca glauca – predivna sivoplava vlasulja koja će stvoriti guste busenove tankih listova, a isto tako kombinacijom samo par vrsta trava mogu se dobiti različiti nivoi što može izgledati bolje nego neko ukrasno grmlje ili cvijeće…

Trave prizivaju i ptice u vrt, treba imati na umu da vrtne ptice neće ući u gustu i visoku travu, te uglavnom jedu sjeme koje padne na tlo, zato obratite pažnju na njih kada sijete ili dosijavate travu.

Kako odabrati travu za vašu okućnicu

Pri sadnji novog travnjaka moramo voditi računa o tim kriterijima kako bi bili zadovoljni rezultatom.

Trave za travnjake

Jedna od najvažnijih i najčešćih vrsta trava za travnjake je ljulj, kod nas su najzastupljenije dvije vrste ljulja i to engleski i talijanski. Engleski ljulj je niska trajna trava koja ako nije u dobrim uvjetima nestaje s travnjaka. Jako dobro podnosi nisku košnju i intenzivno gaženje te je zato u velikoj mjeri zastupljena.

Ovih će 10 biljaka uspijevati na balkonu – neke vole sjenu, a neke sunce

Inaće traži vlažno i glinovito područje no nalazimo je i na suhim i pjeskovitim područjima. Voli zemlju bogatu dušikom i vodom, te se brzo razvija i tjera mladice. Ako su uvjeti povoljni tjera cijelu godinu. Uglavnom u svim pakiranjima travnih smjesa se nalazi engleski ljulj u kombinaciji ili samostalno. Često je nalazimo u kombinaciji s Vlasuljom nacrvenom Maxmima i Vlasnjača livadna Balin.

Sijanje trave

Prilikom sijanja trave treba uzeti u obzir u koju svrhu sijemo i kakav teren imamo. Kod sijanja treba uzeti u obzir otpornost na gaženje, sušu, bolesti, brzinu rasta trava odnosno podnošenje košnje, konkurentnost prema drugim travama, sama finoća travke, podnošenje sunca ili sjene. Važna je i sposobnost samoobnavljanja i ujednačen izgled i ljeti i zimi.

Najbolje je sijati pri temp. min 10 stupnjeva. paziti da je sijanje ravnomjerno te da se u tankom sloju prekrije s slojem zemlje i pijeska, obratite pažnju da taj sloj zemlje ne bude veći od 5mm. Da bi se dobio izuzetno čvrst i otporan travnjak savjetuje se sjetva od 3-4kg na 100m kvadratnih. važno je prvih 3-4 tjedana redovno zalijevati, odnosno svaki dan ukoliko su više temperature i dani bez padalina. Prihranu travnjaka poželjno je obaviti u rano proljeće, sredinom ljeta i tijekom jeseni. gnoji se s dušikom kako bi se pospješila rast i dobila lijepa zelena boja.

Autor: Terezija Radoš, ing. vinarstva, vrtni centar Šestine

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice