Bilje
Zeleno je in – upoznajte kolekcionarku rijetkih biljaka
Kao i u cijelom svijetu i kod nas raste zajednica ljudi koji vole i uzgajaju kućne biljke
Kao i u cijelom svijetu i kod nas raste zajednica ljudi koji vole i uzgajaju kućne biljke. Među njima ima i ozbiljnih kolekcionara koji skupljaju rijetke biljke. Svoje posebne ljubimice predstavila nam je Klara Žučko.
Svoju kolekciju među kojima ima i rijetkih biljaka Klara Žučko naziva džunglicom. Ljubav prema biljkama Klara gaji od malena, a otkad ima svoj dom skuplja biljke koje se ne mogu naći u svakom vrtnom centru.
A kako je sve počelo…? Vidjela je na internetu savjete kako je lako razmnožiti puzavce. Od jedne reznice uspjela je uzgojiti biljku koju i sad ima. Kasnije je to ponovila još nekoliko puta i tako je zapravo sve krenulo.
Kolekcija rijetkih biljaka
U svojoj kolekciji Klara za sad ima 50-tak biljaka. Najviše voli filodendrone zbog predivnih listova plišane teksture i monstere teško izgovorljivih imena.
Najdraža biljka od svih mi je Monstera Albo Variegata, priča nam Klara Žučko. Zanimljivost je da je jako rijetka. Teško ju je naći, pa su samim time i cijene jako visoke. Ja sam imala sreću da sam pronašla jednu gospođu u Zagrebu koja je imala svoju veliku te mi je prodala reznicu.
Zadnjih par godina otkad se taj zeleni trend razvio, potražnja jako velika. Čak postoji informacija da je i zaliha jako velika, lako ih je razmnožit zapravo, ali da se ona kontrolira na svjetskoj razini zbog potražnje, upravo zbog toga da bi se zadržala visoka cijena, objašnjava Klara.
Kako nabaviti rijetke biljke poput Monstere?
Svoje ljubimice Klara nabavlja od privatnih kolekcionara jer je tako sigurnije da su se biljke privikle na kućne uvjete. Većina ovih biljaka dolazi iz dalekih tropskih krajeva pa kod online kupovine postoji rizik da će biljka stradati ili doživjeti šok zbog promjene klime. „Plant zajednica“ sve je veća i u Hrvatskoj, a svi biljkoljupci kreću slično – od jednostavnijih biljaka.
Rijetke biljke imaju višu cijenu, ali za početak, krenite s jednostavnijim biljkama čije reznice možete i razmijeniti, savjetuje Klara. Prva biljka koju je ona samostalno uzgojila je zlatni puzavac.
Savjeti za početnike-kako presaditi reznicu
Škarama se mora odrezati dio stabljike gdje je raste novi korijen. Stavite li ga u vodu, on će s vremenom – kroz neki tjedan, dva pustiti korijen i imamo novu biljku.
Kasnije ga možete posaditi u zemlju, ali može ostati u vodi gdje može zauvijek živjeti.
Klarin savjet za zalijevanje biljaka
Kolekcionarima poput Klare briga o biljkama je najbolje potrošeno slobodno vrijeme. Poseban je užitak pratiti ih kako rastu, a još veći – doći do još jednog rijetkog primjerka. Ali, kad već dođete do nerijetko skupih primjeraka treba nešto znati i o njihovoj njezi.
Svaka biljka ima različite potrebe što se tiče prihrane, temperature, vlage u zraku, ali najviše se griješi kod zalijevanja-ili se zalije previše ili premalo, kaže Klara.
Moja metoda je da pustim da se skroz osuši supstrat i onda biljke obilno zalijem tek kad vidim da su skroz suhe, savjetuje Klara.
Bez kategorije
Kokedama: Biljke bez teglice na japanski način
Biljka koja u svakom prostoru privuče pažnju
Elegantno i neobično izdanje malih sobnih biljaka privući će svačiju pažnju. Kokedama je japanska tehnika uzgoja biljaka bez teglice. U prijevodu kokedama znači mahovina u kuglici.
‘Kokedame su popularne i kao viseći vrtovi, možemo ih objesiti da vise u prostoru Možemo ih montirati i primjerice u vijencu pa dobijemo ovako jednu instalaciju‘, ispričala je mag. fitomedicine, Marijana Tomić.
Ovakve kokedame treba redovito orošavati, ali postoji i jednostavnija verzija za održavanje.
‘Samoodrživu kokedamu je vrlo jednostavno napraviti, to može svatko. Za to nam je potrebna jedna staklenka prema vlastitom izboru. Možete odabrati bilo koju sobnu biljku, zatim nam je potrebna zemlja, mahovina, pamučne trakice i konac‘, dodaje Tomić.
‘Prvi korak nam je osloboditi biljku iz teglice. Moramo joj malo prorahliti korijenje kako bi ga potaknuli na rast. Ali pažljivo da ga ne oštetimo. Kada smo to učinili formirat ćemo od zemlje kuglicu oko korijena , malo ćemo zemlju poškropiti s vodom kako bi nam bila lakša za fromiranje‘, naglašava.
Da bi bila samododrživa korijen biljke treba povezati pamučnom tkaninom, vrpcom koja će biti u dodiru s vodom.
Gotovu kokedamu oblikujemo škarama
‘Važno je da stisnemo trakicu oko korijena kako bi korijen mogao crpiti vodu preko trakice. Kad smo trakicu formirali uzmemo zemlju i formiramo kuglicu oko korijena i trakice i sada okolo stavljamo mahovinu. Tanki konac omotamo oko kokedame onoliko puta koliko je potrebno dok ne dobijemo željeni oblik, uglavnom je to oblik kugle , a ako radimo samoodrživi sustav kojeg ćemo formirati u staklenku potrebno je da veličina kokedame odgovara samo promjeru teglice. Izmjerit ćemo duljinu konca kojeg je potrebno uroniti u vodu. Gotovu kokedamu oblikujemo škarama kako bi bila još ljepša‘, dodaje magistra fitomedicine.
U vazu se nalije voda, otprilike oko jedne trećine, a po želji i ukrasni kamenčići ili kakva druga dekoracija.
Sama crpi vodu
‘Uzet ćemo našu kokedamu i uroniti trakice u vodu, a nju montirati na vrh staklenke Kokedama koja se može sama napajati. Pogodna je i oko nje nemate brige, možete je ostaviti da ona cca mjesec dana sama crpi vodu koju ste joj prethodn ulili u staklenku‘, dodaje.
Za razliku od klasične kokedame koju treba orošavati ili povremeno uranjati u vodu, ova samoodržavajuća uistinu ne treba vašu brigu, a u svakom će prostoru privući pažnju.
Bilje
Ruža – predivna i vrlo zahtjevna biljka
Puno ljudi voli ruže u vrtu, ali često ostanu razočarani njenim razvojem. Razlog tome je krivi tretman kraljice cvijeća. Kako ruže pravilno posaditi, tretirati i njegovati zna naša Dubravka Mišolongin.
Izbor biljaka za sadnju najveći je u proljeće. Među morem predivnih boja i oblika, puno ljudi za svoje vrtove, cvjetne gredice i balkone bira ružu, kraljicu cvijeća. Njen cvijet je nenadmašan. Veliki broj latica koje se postepeno otvaraju do prvog cvata izgleda fenomenalno.
Kraljvski tretman
Bujan izgled ruže postiže se stalnom brigom i kraljevskim tretmanom.
„Osim što je treba kvalitetno posaditi u vrlo kvalitetno i hranjivo tlo i pružit joj šansu idealnih, znači savršenih uvjeta sadnje, ona je kompleksna iz razloga što je napadaju različiti nametnici, razne vrste ušiju lisnih, neke bolesti. Tako da su ljudi kod sadnje ruža obično razočarani kad u osmom mjesecu imaju gole grane bez lišća“, ističe dipl.ing.agronomije Dubravka Mišolongin.
Sadnja ruža
Sadimo ih u jesen ili proljeće. U jesen one čiji je korijen baliran u piljevini, a u proljeće kontejnirane sadnice.
„Uvijek je dobro koristiti kontejniranu biljku, ne samo kod ruža, nego i inače u hortikulturi, zato što je ta biljka sada već stvorila kroz neko vrijeme osim krupnog, znači glavnog korijenja i ono sitno korijenje. Tako kontejnirana kad se stavi u rupu, koja je iskopana po pravilima 50 puta 50, uz prikladan supstrat, ona kreće odmah sa razvojem nadzemnog dijela. Dok ova golog korijena, najprije se mora ukorijeniti a onda krenut sa nadzemnim dijelom. Zato je nju poželjnije saditi u jesen“, objašnjava Mišolongin.
Proljetnu sadnju treba obaviti do sredine četvrtog mjeseca, jer tada već kreće njihova puna vegetacija.
Tretiranje protiv nametnika
Na samom početku vegetacije, već kod izboja crvenkastih listova, treba krenuti s prvim tretiranjem.
„Pritom se ne misli na tretiranje lisnih ušiju i nametnika. Oni se tretiraju u trenutku kad se pojave, jer se može stvoriti rezistencija na neko od zaštitnih sredstava. Već se tretira s nekakvim fungicidima čime će se spriječiti pojave gljivica i nekakvih bolesti na samim ružama i onda će se kroz cijeli period vegetacije i cvatnje održati svježi i zdrav izgled“, napominje Mišolongin.
Kako bi ruža ostala zdrava, kod pune vegetacije, tretiranje zaštitnim sredstvima preporuča se gotovo svaka dva tjedna.
Redovita prihrana
Kroz cijeli period cvatnje, osim njege i zaštite, potrebna je i redovita prihrana.
„Ukoliko nemamo mogućnost koristiti stajsko gnojivo, onda bi bilo svakako dobro koristiti neko peletirano gnjojivo. Korisno je i prihranjivati putem lista, znači folijarno s nekom otopinom, kako bi je zaštitili. Neka iskustva su pokazala da nije loše koristiti amino kiseline. Aminokiseline kod biljaka stvaraju otpornost“, dodaje Mišolongin.
Cvatnja
Kraljica cvijeća tijekom proljeća i ljeta može imati nekoliko perioda cvatnje, a njen cvijet najraskošniji je u svibnju.
„Danas vidimo po gradskim nekakvim urbanim gredicama da se vrlo često nakon tog bujnog cvata opet orezuju, prihranjuju i onda dobijemo možda još jedan ili dva cvata do jeseni“, objašnjava Dubravka.
Vrste ruža
Oduševljava i velik izbor ruža. Od stablašica, floribundi do padajućih sorti.
„Nekako su ljudi najviše skloni čajevkama i floribundama. Čajevka su znači ona uobičajena karakteristična vrsta ruže klasičnog cvata. Kod nje je uvijek poželjno na vrijeme raditi rezidbu, kako ne bi očvrsnula i postala masivna i ružna za pogled. Dok se recimo floribunde koje vrlo često cvatu, nekad u sezoni i do tri puta, trebaju redovito orezivati na vrlo niske izboje“, objašnjava Mišolongin.
Ruža voli osunčana mjesta
Sunce je ruži velika podrška za cvatnju.
„U nekakvoj hladovini, kao i sve biljke koje traže sunce se uvijek nekako orijentira prema svjetlu pa onda samim tim i gubi na izgledu, nije toliko atraktivna, ne razvije toliko lijepu lisnu masu, a onda na koncu i cvijet“, ističe dipl.ing.agronomije Dubravka Mišolongin.
Ruža je predivna, ali i vrlo zahtjevna biljka. Daje svoj maksimum, samo ako joj na tom putu pomognemo.
You must be logged in to post a comment Login