Povežimo se

Vrt

Sjenice za ugodnije ljeto

Osvježenje u doba ljetnih vrućina, najbolje je potražiti u ugodnoj hladovini vrtnog paviljona ili intimnoj vrtnoj sjenici.

vrt-sjenica-domnakvadrat

Kao što i sam naziv kaže, ‘sjenica‘ služi da bi u vrtu stvorila sjenu, odnosno pružila nam zaštitu od sunca ili iznenadne ljetne kiše. Sjenice su rado viđeni element u vrtu, primarno zbog toga što omogućavaju boravak na otvorenom i onda kad vremenski uvjeti nisu idealni.

Sjenica će se odlično uklopiti u prostor vrta ukoliko je obrasla ružama ili glicinijom te će tako dodatno ukrasiti ambijent i pružiti zaštitu od neželjenih pogleda i vjetra. Osim toga sjenica u vrtu omogućit će nam mnoge ugodne trenutke, uz dobru knjigu ili u društvu prijatelja uz roštilj i večernje druženje. Kako bi u vrtnom paviljonu ili sjenici proveli što ugodnije trenutke, njezino postavljanje potrebno je pomno isplanirati.

Izbor pozicije za sjenicu je važan

Sjenicu možemo smjestiti u centralni, kutni ili bočni dio vrta, ovisno o terenu i rasporedu biljnih vrsta. A vrlo se često nadovezuje na pečenjare, krušne peći i slične elemente u vrtu. Svojom veličinom i namjenom nameće se kao središnji objekt u eksterijeru, no sjenica je češće smještena u nekom kutu dvorišta, kako bi iz nje imali bolji pogled na vrt.

Sjenica se mora uklopiti u arhitekturu vrta pa se i njeno postavljanje mora planirati, kao i uređenje cvjetnih gredica, šetnica i vrtnih staza koje do nje vode. Razlikujemo više vrsta sjenica – od onih s otvorenim bočnim stranama, do poluotvorenih sjenica, dok su one s potpuno zatvorenim zidovima karakteristične za botaničke vrtove, dok ih u privatnim vrtovima ne susrećemo tako često.

Hedonizam na otvorenom – ljuljačke i ležaljke za opuštanje!

Drvo ili beton

U manjim eksterijerima, konstrukcija sjenice najčešće je izrađena od drva, s drvenim pokrovom ili crijepovima. Sjenice mogu biti i od betonskog ili čeličnog konstruktivnog dijela s dodatkom drveta, a materijali koje koristimo uvelike ovise o arhitekturi okoline i ambijentu koji želimo postići. Dodatak mnogih paviljona i sjenica su prozračni zastori i sjenila, koja dodatno sprječavaju prodor sunca.

Ako je vrtni paviljon fizički vezan uz neki od okolnih objekata – kao njegov dodatak, ljetna terasa ili zimski vrt – nazivamo ga vrtnim paviljonom. Ovaj naziv zaslužuju i prostrane sjenice, samostalno smještene u parkovima, u kojima se održavaju pjesnički recitali, glazbeni nastupi, tribine i druge javne manifestacije na otvorenom.

Sjenice, paviljoni i cvjetne pergole nemaju zadani oblik, već ih se može prilagoditi potrebama korisnika, pa tako mogu poslužiti i kao nadstrešnica za zaštitu automobila od padalina. Osim što je multipraktična, takva je nadstrešnica zasigurno vizualno atraktivnija od betonske garaže.

Bilje kao završni detalj

Ako ste svoju sjenicu odlučili oplemeniti cvijećem, neka to budu penjačice. Najromantičniji izgled pružit će joj veličanstvena ruža penjačica, a elegantno će djelovati obrasla i klematisima ili bijelom glicinijom. No, pritom treba imati u vidu da je sjenica prvenstveno namijenjena ljudima, a ne biljkama.

Oslikana u omiljene boje, okićena cvijećem i ukusno uređena, sjenica ili vrtni paviljon postat će omiljeno okupljalište svih članova obitelji, od prvog toplog proljetnog dana, pa sve do hladne jeseni.

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Sobno bilje

Ovim savjetima vaše biljke neće uvenuti dok vas nema

Ne očajavajte – ovim savjetima vaše biljke neće ni primjetiti da vas nema

zalijevanje biljaka na godišnjem odmoru

Planirate godišnji odmor, ali brinete da će vam sobne biljke uvenuti dok vas nema? Dva tjedna bez redovite njege mogu biti izazovni za mnoge vrste, ali uz dobru pripremu biljke mogu preživjeti – i to bez pomoći susjeda. U ovom vodiču donosimo praktične savjete za zalijevanje biljaka na godišnjem odmoru prema njihovim potrebama, kako biste se mogli opustiti znajući da vas kod kuće čeka zelenilo – ne osušene stabljike.

1. Biljke koje vole vlagu (paprati, kalateje, fitonije, marante)

Ova skupina biljaka prirodno raste u tropskim i suptropskim šumama, gdje je zrak konstantno vlažan, a tlo stalno lagano vlažno. Paprati (npr. Nephrolepis), kalateje, fitonije i marante imaju tanko korijenje i velike listove kroz koje brzo gube vlagu, što ih čini osjetljivima na sušu. Bez zalijevanja mogu početi venuti već nakon 3 do 5 dana.

Gdje ih smjestiti? Idealno mjesto je svijetla, ali neosunčana prostorija, poput kupaonice s prozorom. Ako to nije opcija, stavite ih u skupinu i stvorite “mikroklimu” uz pomoć pladnja sa šljunkom i vodom. Tako će se vlažnost zadržavati duže oko biljaka.

Koliko im inače treba vode? Ove biljke vole stalno vlažno tlo, ali ne podnose stajanje u vodi. Zalijevaju se svakih 2–3 dana ljeti, pa je ključno osigurati alternativu ako vas nema.

Uradi sam trik: Stavite biljku u prozirnu plastičnu vrećicu (s rupicama), uz vlažan sloj perlita ili mokar ručnik – napravit ćete mini staklenik koji zadržava vlagu i usporava isušivanje.

zalijevanje biljaka na godišnjem odmoru

2. Sukulenti i kaktusi (aloe vera, sanseverija, echeveria)

Ove biljke potječu iz pustinjskih i polusušnih područja, zbog čega su izuzetno štedljive kad je u pitanju voda. Sukulenti poput echeverije i aloe vere, te otporne vrste poput sanseverije ili kaktusa, mogu bez problema izdržati dva tjedna bez zalijevanja – a previše vode im često više škodi nego koristi.

7 sobnih biljaka koje nikada ne biste trebali previše zalijevati

Gdje ih smjestiti? Držite ih na svijetlom mjestu, ali ne izravno na jakom popodnevnom suncu – idealno je difuzno svjetlo uz istočni ili sjeverni prozor. Visoke temperature mogu ubrzati isparavanje, pa je važno izbjeći “pećnicu” na prozoru.

Koliko im inače treba vode? Ljeti ih zalijevamo svaka 2–3 tjedna, a zimi još rjeđe. Prije odlaska na odmor – jednostavno ih ostavite takvima kakvi jesu.

Napomena: Zaboravite na trikove s bocama i špagicama – sukulenti nisu za to. Oni vole sušu i dobit će više ako ih ostavite na miru.

3. Zeleni klasici (zamioculcas, monstera, pothos, aglaonema)

Ove biljke su zahvalne i prilagodljive, ali dva tjedna bez zalijevanja mogu ipak ostaviti traga – osobito ako su temperature visoke. Zamije i pothos podnose sušu bolje, dok monstera i aglaonema preferiraju umjereno vlažno tlo.

Gdje ih smjestiti? Najbolje ih je držati dalje od direktnog sunca, u prostoriji s umjerenom temperaturom. Ako imate više biljaka, grupirajte ih zajedno – tako će vlaga između njih ostati dulje.

Koliko im inače treba vode? Zalijevaju se otprilike jednom tjedno ljeti. Prije odlaska, temeljito ih zalijte – neka se voda ocijedi kroz drenažne rupe, ali neka tlo ostane vlažno.

Uradi sam trik: Upotrijebite bocu s vodom – probušite čep iglom i okrenite bocu naopako u zemlju. Voda će polako otpuštati vlagu danima.

Kako zalijevati biljke dok ste na godišnjem – bez pomoći susjeda

4. Male biljke i viseće teglice (peperomija, pilea, mini fikus)

Zbog manjeg volumena zemlje, ove biljke gube vlagu brže. Viseće tegle dodatno su izloženije toplini i isušivanju zraka.

Gdje ih smjestiti? Spustite ih s visine i grupirajte u veću posudu ili kutiju. Ako imaju rupice na dnu, stavite ih u plitku posudu s vodom – biljke će povlačiti vlagu prema potrebi.

Koliko im inače treba vode? U malim teglama – često, svakih 3–5 dana. Zato im morate osigurati dugotrajni izvor vlage.

Uradi sam trik: Položite mokre ručnike ispod tegle ili ih stavite na sloj vlažnog pijeska, perlita ili kokosovih vlakana.

zalijevanje biljaka na godišnjem odmoru

5. Osjetljive biljke (orhideje, anthurium, fikus)

Neke biljke ne vole ni promjenu mjesta, ni pretjeranu vlagu, ni sušu. Orhideje su posebno osjetljive, ali i anthurium i neki fikusi mogu reagirati stresno na izostanak njege.

Gdje ih smjestiti? U miran kut stana, bez direktnog sunca i propuha. Idealno je mjesto s konstantnom temperaturom i difuznim svjetlom.

Koliko im inače treba vode? Orhideje se inače zalijevaju svaka 1–2 tjedna potapanjem. Anthurium i fikusi traže zalijevanje svakih 7–10 dana.

Uradi sam trik: Prije odlaska, orhideju dobro potopite i ocijedite. Ostale biljke zalijte kao inače i ostavite u stabilnom okruženju – nemojte ih seliti bez potrebe.

Navodnjavanje biljaka u vrijeme godišnjih odmora

Bonus savjet za zalijevanje biljaka na godišnjem odmoru : Ako imate pomoć – dajte jasne upute

Ako netko ipak dolazi zalijevati vaše biljke, ne pretpostavljajte da zna što radi. Napišite kratke upute za svaku grupu biljaka – jer previše vode često napravi više štete nego premalo.

Zalijevanje biljaka na godišnjem odmoru nije nemoguća misija. Ključ je u tome da prepoznate što kojoj biljci treba i da prilagodite njegu bez pretjerivanja. Uz nekoliko trikova, sobne biljke mogu bez problema preživjeti dva tjedna bez vas – i dočekati vas svježe i zelene.

Nastavite čitati

Travnjaci i živice

Kako održavati travnjak ljeti? Savjeti stručnjaka

Ova pravila bi svakako trebali poštivati

Kako održavati travnjak ljeti

Ljetni mjeseci donose visoke temperature, jake sunčeve zrake i manje oborina – što znači da vaš travnjak ulazi u najzahtjevniji dio godine. Ako ga ne njegujete pravilno, vrlo brzo će izgubiti boju, gustoću i otpornost.

Donosimo ključna pravila kako održavati travnjak ljeti, prema savjetima dipl. ing. šumarstva, kako bi vaša zelena površina ostala gusta, zdrava i otporna – sve do jeseni.

Kako zalijevati biljke dok ste na godišnjem – bez pomoći susjeda

Imajte na umu da trava ne raste jednakim intenzitetom tijekom godine

Trava ne raste jednakim intenzitetom tijekom cijele godine. Njezina dinamika rasta ovisi o temperaturi, vlazi i količini sunčeve svjetlosti, zbog čega se i način održavanja travnjaka mijenja sezonski.

Proljeće je razdoblje najintenzivnijeg rasta. Tada travnjak ima najviše potreba za vlagom i hranjivima jer se aktivno regenerira nakon zime i priprema za sezonu.

Ljeto donosi visoke temperature koje usporavaju rast. Trava ulazi u fazu održavanja – tada je ključna pravilna njega, s naglaskom na zalijevanje i zaštitu od stresa.

“Zbog ekstremnih temperatura rast se znatno smanjuje i potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se trava održala vitalnom,” objašnjava dipl. ing. šumarstva Ivan Fukat.

U jesen dolazi novi val rasta – ne tako intenzivan kao u proljeće, ali dovoljan da se travnjak oporavi od ljetnog stresa. To je idealno vrijeme za prihranu i eventualne popravke.

S dolaskom studenog, ovisno o vremenskim uvjetima, rast trave se potpuno zaustavlja. Ulazi u fazu zimskog mirovanja, a pažnja se tada prebacuje na zaštitu od smrzavanja i pripremu za iduću sezonu.

Kako održavati travnjak ljeti

Kako održavati travnjak ljeti

Evo 5 pravila koja trebate slijediti kad zalijevate svoj travnjak ljeti.

1. Zalijevajte u pravo vrijeme – i to obilno

Najveća pogreška koju ljudi rade ljeti je nepravilno zalijevanje. Voda isparava brzo, a površinski slojevi zemlje ostaju suhi.

Pravilo: Zalijevajte rano ujutro, između 5 i 7:30 sati, kada je tlo ohlađeno i sunce još nije jako.

Ako ne možete svaki dan, zalijevajte barem 3 puta tjedno, ali s 15 do 20 litara vode po kvadratnom metru – kako bi voda dosegla dublje slojeve tla.

2. Dignite kosilicu – visoka trava štiti korijen

Tijekom ljeta trava sporije raste, ali to ne znači da je ne treba kositi. No visina košnje je ključna.

Pravilo: Kosite jednom tjedno, ali ostavite travu visoku 7 do 10 cm.

Time štitite plitki korijen trave od pregrijavanja, smanjujete isparavanje i održavate mikroklimu tla.

3. Pazite na gljivice – nisu sve suhe mrlje iste

Visoke temperature + vlaga = idealni uvjeti za gljivična oboljenja. Mnogi ih zamijene sa sušnim flekama, ali postoje jasni znakovi:

  • Fleke nepravilnih rubova
  • Vlat trave ima prijelaze u boji (zelena – smeđa – siva)
  • Kod razgrtanja busena osjeti se miris sličan šampinjonima

Pravilo: Zalijevajte ciljano, bez pretjerivanja, i izbjegavajte večernje zalijevanje kako biste spriječili predugo zadržavanje vlage.

Kako održavati travnjak ljeti

4. Gnojite pametno – manje dušika, više kalija

Ljeti nije vrijeme za intenzivno “hranjenje” travnjaka. Višak dušika može potaknuti neželjeni rast i oslabiti biljku.

Pravilo: Koristite ljetna gnojiva s manje dušika i više kalija kako biste ojačali otpornost trave na sušu i toplinu.

5. Malčirajte umjereno – i prirodno zadržite vlagu

Malčiranje ostacima pokošene trave može pomoći u zaštiti tla od isušivanja, ali samo ako se radi pravilno.

Pravilo: Malčirajte tanje slojeve i pazite da otkos ne guši travu, kako ne biste stvorili idealno stanište za gljivice.

Ljeto je test za svaki travnjak

Ako se pitate kako održavati travnjak ljeti, ova pravila pomoći će vam da travnjak ne izgori pod suncem, već da ostane zelen i vitalan.

Uređenje travnjaka ljeti nikada nije bilo jednostavnije

Zalijevanje u pravo vrijeme, podignuta kosilica, umjerena gnojidba i pažljivo malčiranje – to su ljetni saveznici vašeg vrta. A ako se pojave gljivice, reagirajte na vrijeme i prilagodite njegu. Jesen će doći brže nego što mislite – i vaš travnjak može je dočekati u punoj formi.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice