“Živjeti u jednoj autohtonoj originalnoj drvenoj kući, raditi u ovom objektu na 500-tinjak kvadrata i izlagati to što radiš u galeriji svojoj iznad.”, riječi su gospodina Miljenka Milinovića, dizajnera unikatnog namještaja. A upravo tu stvarnost on i živi na svom imanju.

Cirkularna ekonomija

Imanje koje se prostire na 8000 kvadrata nastalo je kao konglomerat sjenika i ciglane iz Dobove. Naime, ciglana je raskopana, preseljena uz pomoć 3 šlepera i složena ponovno u Tudor stilu. Za gospodina Milinovića životni lajtmotiv je cirkularna ekonomija. “Osnova cirkularne ekonomije je zapravo, u mom slučaju, kroz čitav život se proteže, zapravo uzeti jedan stari povijesni objekt koji je imao u određenom trenutku svoju funkciju, preseliti ga ili izvršiti neko djelovanje na njega nekakvom novom tehnologijom i time stvoriti vrijednost.”, naglašava Milinović.

Unikati od unikatnog drva

A vrijednost djela koja se nalaze na imanju-u radionici u prizemlju i galeriji na gornjem katu, teško je pretočiti brojkama. Ona su odraz višegodišnjeg predanog rada i ljubavi utkanih u svaku rezbarotinu. Svako djelo krije svoju priču, a pojedine skulpture kao što su skidanje s križa i rezbareni stolci, rađeni su i od posebnog drva.

“To drvo je zapravo karbonskog porijekla, fosilnog porijekla, dao sam ga na ispitivanje u Ruđer Bošković, s C-14 karbon metodom, i ustanovljeno je, imam certifikat da je drvo staro 1200 godina.”, ponosno naglašava gospodin Milinović.

Dizajniranje, restauracija i kolekcionarstvo

Imanje odražava autorovu autentičnost koja se očituje u svakom komadu namještaja. U njihovoj izradi spajaju se stare i nove tehnike te se koriste kvalitetni materijali. No, ovaj uspješan restaurator i dizajner unikatnog namještaja i nešto drugo nabavlja. Iako je 80 posto eksponata na imanju njegovih ruku djelo, od namještaja, lustera, umjetnina i drvenih stepenica, kolekcionarstvo mu nije strano.

Križ na imanju, na ulazu u prostoriju je ni manje ni više nego križ sa Zagrebačke katedrale. Prilikom obnove Zagrebačke katedrale neki su elementi zamijenjeni. Među njima je i križ koji sada svoju priču priča na ulazu u izložbeni prostor. Uz križ se veže zanimljiva anegdota koju nam je gospodin Milinović ispričao. “On ima priču da je tridesetih godina u Zagrebu postojao jedan čovjek koji je žarko želio postati vatrogasac. No, nikako mu nisu dali da postane vatrogasac jer je u to doba za postati vatrogasac trebalo pokazati svojom neustrašivošću. On se popeo na vrh katedrale, na taj križ, sjeo, mahao je svojim škrlakom zagrebačkim, sve dotle dok ga nisu prihvatili kao vatrogasca.”

Poznate ličnosti na imanju

A imanje je prihvatilo, odnosno, svoja vrata u proteklih 40 godina, otvorilo i mnogim poznatim ličnostima. Tako je na jednom stolcu sjedio i Josip Broz Tito 50-ih godina kada je boravio na imanju.

A na unikatnim djelima ovog dizajnera i antikvitetima sjedit će, i u njima uživati, i mnogi drugi. Moderna vremena, moderni zahtjevi. Galerija, u kojoj su izlagana djela, sada je prenamijenjena u prostore za evente i partije. Ovima se postiže prava sinergija prošlosti, sadašnjosti i budućnosti-cirkularna ekonomija koja je lajtmotiv svih dizajnerovih pothvata.

Od početka ove godine sve nove zgrade i kuće koje se projektiraju, a nakon toga i grade trebaju biti zgrade gotovo nulte energije. Osim tog noviteta, za takve je zgrade uvedeno i obavezno testiranje zrakopropusnosti doma. Upitali smo stručnjake sa zagrebačkog Građevinskog fakulteta o čemu je riječ.

Blower door testiranje

“Blower door testiranje je zapravo ispitivanje zrakopropusnosti vanjske ovojnice zgrade. Zanima nas i koliko zraka prolazi kroz zatvorene prozore, zatvorena vrata, krovove, zidove. Koliko zraka prolazi iznutra prema van, odnosno izvana prema unutra”, pojasnio je Bojan Milovanović, docent na Građevinskom fakultetu.

Ispitivanje zrakopropusnosti zgrade obavezno je za sve zgrade koje su energetskog razreda B u kontinentalnoj Hrvatskoj, odnosno A u primorskoj Hrvatskoj prije tehničkog pregleda zgrade. Međutim, na njega ne treba gledati kao na zakonsku obvezu, već kao na nešto što će biti korisno. Zato se preporučuje napraviti ga u visokoj roh bau fazi.

“Ispitivanje se provodi kada ugradite prozore, mehaničke sustave ventilacije, ugradite vrata, parnu branu. Uređaj se ugrađuje u vanjska vrata i zatvara se ovojnica zgrade, zatvarate prozore, brtvite kamin, i pokrećete sustav. Sustav stvara razliku tlaka unutarnjeg i vanjskog zraka, stvara se razlika otprilike 50 pascala. “Kada je razlika 50 pascala, mi gledamo koliko zraka ulazi u zgradu, ili izlazi iz zgrade van”, navodi profesor Milovanović.

Loša zrakopropusnost

Ako zrak ulazi kroz ovojnicu zgrade, mjesta koja propuštaju treba zabrtviti. To se radi specijalnim trakama za brtvljenje. Naime, zrakopropusnost zgrade povećat će potrošnju energije, odnosno veći će biti troškovi grijanja i hlađenja. Ako se vodena para infiltrira u zidove, može doći do građevinske štete. Neučinkoviti sustavi ventilacije pogoršat će kvalitetu zraka u prostoru, a pukotine na ovojnici uzrokovat će više buke.

Za pronalazak mjesta gdje curi zrak, možete se poslužiti i infracrvenom kamerom. Međutim, iako izgleda jednostavno i brzo, treba biti na oprezu. Može se dogoditi da se krivo interpretira ono što infracrvena termografija pokazuje. Iz tog razloga taj bi postupak trebali obavljati stručni i certificirani ljudi.

Blower door ili jednostavniji način?

Puno jednostavniji instrument za mjerenje zrakopropusnosti je anemometar koji vam prilično brzo pokaže kojom vam brzinom puše kroz zidove i prozore.

Možda ova testiranja jesu jednostavnija i brža, ali zakon kaže od ove godine treba provoditi blower door testiranje. Testira se svaka stambena jedinica posebno i to traje oko sat vremena. Važno je da instrument kojim se radi bude umjeren, a ispitivači educirani za rukovanje njime. I pazite da to testiranje napravite na vrijeme kako biste uz manje troškove ispravili greške, odnosno pokrpali rupe. Jer, ako vam građevina ne prođe test, za nju nema uporabne dozvole.