Povežimo se

Gastro

Ružmarin – Rosmarinus officinalis

Ime mu dolazi od latinskoga što bi značilo – morska rosa, a to je najbliže istini kada ruzmarin procvjeta.

Međutim može se prevesti također iz latinskoga ili talijanskoga kao morska ruža, što opet lijepo zvuči i pridaje mu se uistinu velika pozornost, ali je i zaslužuje.

Stanovnik je divljih i suhih mjesta Mediterana. Ne podnosi oštru zimsku klimu. Poznat je i prepoznatljiv po svojoj oštroj aromi i ukusu. Mediteranska ga kuhinja koristi od pamtivijeka, a zadnjih desetljeća se udomaćuje gotovo svugdje posebno kod roštilja, pa bilo da se radi o roštilju od mesa ili riba. Tamo gdje god stavljate češnjak stavite slobodno i ruzmarin nećete se pokajati jer ova dvojica su stari poznanici i prijatelji i nikada se ne svađaju.

Obično se koristi u grančicama, ali ako vam ne treba mnogo, onda se uzimaju samo listovi. Dobro ga je i osušiti u hladu i pospremiti u staklenke tamo gdje ga ne možemo naći svježega u zimi. Takav suh se može i zdrobiti ili samljeti i pomiješati s drugim aromatičnim i začinskim biljem.Egipćani i Grci su ruzmarin smatrali svetom biljkom i povezivali sa ljubavlju, smrću i sjecanjem. Egipćani su ga koristili i pri mumificiranju mrtvih velikodostojnika a njegove mladice su pohranjivali u grobove kao simbol sjecanja na umrle.

Kroz ljudsku povijest o ruzmarinu su se ispredale mnoge priče i legende. Neke legende kažu da je Blažena Djevica Marija svoj ogrtač u koji je bio umotan mali Isus, položila na rascvjetali grm ruzmarina da bi njezino dijete bilo okruženo njegovim miomirisom”…

U antičkoj Grčkoj, a kasnije i u Rimu, ruzmarin je korišten za poboljšanje i osvježavanje pamćenja, pa su pred ispite njegovim uljem studenti masirali čelo i sljepočnice. Grčki su ga đaci i studenti nosili u kosi za vrijeme učenja, uvjereni da ce time izoštriti svoju koncentraciju.

ruzmarin 2

 

Najnovija znanstvena istraživanja opravdavaju mnoga drevna vjerovanja. Pored esencijalnog ulja (eucalyptol), znanstvenici su izolirali mnoge potencijalno ljekovite elemente. Posljednjih godina, ruzmarin je stekao reputaciju antibaktericida i antifungicida, pa se njegovo lišće preporučuje za liječenje kožnih infekcija.

Među mnogim terapeutskim osobinama ruzmarina, možda najzanimljivija je njegova uloga u sprečavanju raka. Medicinska istraživanja pokazuju da prirodni polifenoli otkriveni u njemu nose antikarcinogena svojstva. Ekstrakt ove ljekovite biljke, ili njegove aktivne komponente – kornosol, kornosolska i ruzmarinova kiselina – igraju važnu ulogu u sprječavanju nastanka raka. On može spriječiti karcinogene da se vežu za ćelijsku DNK i dovedu do mutacije ćelija – što su dva rana stepena u nastajanju raka.

Ružmarinovo eterično ulje u malim količinama oživljava krvotok, pomaže pri niskom krvnom tlaku i ograničava razmnožavanje nekih vrsta bakterija. Ružmarin kao sastojak mješavine za čaj pospješuje izlučivanje probavnih sokova, vjetrova, žuči, a pomaže i pri iskašljavanju. razrijeđeno ružmarinovo eterično ulje upotrebljavamo za masažu protiv reumatičnih bolova.

Ružmarinovo vino se pravi tako da se 70 g lista ružmarina stavi u litru bijeloga vina i tako ostane četiri dana. Potom se vino procijedi i pije tri puta na dan po 0,3 dl.

Može se također i na druge načine i omjere praviti ružmarinovo vino, ali uglavnom ovim se putem ide da se količina lista ružmarina moči nekoliko dana, a potom procijedi i pije. Jedni to rade i preporučuju sa više ružmarina, a manje vina, a drugi više vina, a manje ružmarina, a svi se slažu da ne trebaju ostati zajedno više od tjedan dana. Potom se procijede i lagano pijuckaju.

Naši dalmatinski fratri ga zovu zoromod – otočki naziv.

Recept iz knjige: FRATARSKA KUHINJA u slici i riječi

Autor knjige: Fra Franjo Mabić

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Gastro

Borovnice – superhrana koju djeca obožavaju

Sve što trebate znati o borovnicama

Borovnice (Vaccinium myrtillus – šumska, Vaccinium corymbosum – američka uzgojena sorta) spadaju među najcjenjenije voće zbog bogatstva antioksidansa, prepoznatljivog okusa i svestrane primjene. Iako su u našim krajevima šumske borovnice oduvijek dio prirodne flore, uzgojene borovnice – poznate i kao američke visoko grmolike – u Hrvatsku su stigle krajem 20. stoljeća, kada su ih poljoprivrednici i OPG-ovi počeli saditi u kontinentalnim krajevima zbog velike potražnje i relativno jednostavnog uzgoja.

Kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju? Ovi će vam trikovi pomoći!

Danas su dostupne u gotovo svakom supermarketu, ali mnogi ih i dalje radije beru sami – bilo u šumi, bilo na plantažama.

Gdje i kada brati borovnice u Hrvatskoj?

U Hrvatskoj ih možete pronaći u divljini ili ih ubrati na organiziranim plantažama. Šumske borovnice rastu u planinskim područjima poput Gorskog kotara, Like, Velebita i Medvednice, a berba obično počinje krajem lipnja i traje do kolovoza. Budući da su mnoge lokacije zaštićena prirodna područja, prije branja provjerite lokalne propise i dozvole.

S druge strane, plantaže uzgojenih borovnica – najčešće američke sorte – nalaze se u Slavoniji, Međimurju, okolici Zagreba i Dalmatinskoj zagori. Mnoge nude i opciju “berbe za vlastite potrebe”, što je odlična prilika za obiteljski izlet i svježu kupovinu s grma.

Razlika između šumskih i uzgojenih borovnica

Borovnice koje beremo u prirodi i one koje dolaze s plantaža razlikuju se po veličini, boji, okusu i primjeni.

Šumske borovnice su sitne, tamne i iznutra ljubičaste. Imaju intenzivan, kiselkast okus i boje jezik, prste i odjeću. Sadrže više antocijana, pa imaju i jači antioksidativni učinak. Idealne su za džemove, kompote, pite i sokove, ali i kao dodatak zobenim kašama.

Uzgojene (američke) su veće, iznutra svijetle, blažeg i slađeg okusa. Ne boje prste, pa ih djeca posebno vole. Prikladne su za svježu konzumaciju, smoothieje, kolače i salate.

borovnice

Dobrobiti borovnica za zdravlje

Bez obzira na vrstu, borovnice su iznimno korisne za zdravlje:

  • Snažni su antioksidansi – usporavaju starenje stanica i djeluju protuupalno
  • Pomažu zdravlju mozga – poboljšavaju pamćenje i koncentraciju
  • Podupiru rad srca i krvnih žila – reguliraju krvni tlak
  • Pogoduju probavi – zahvaljujući vlaknima
  • Štite vid i jačaju imunitet
  • Pomažu u regulaciji šećera u krvi

Redovita konzumacija borovnica preporučuje se svima, a posebno djeci, starijima i osobama pod stresom.

Zašto djeca toliko vole borovnice?

Borovnice su zabavne, malene i slatke – djeca ih često vide kao “voćne bombone”. Uz to, lako se jedu prstima, nemaju koštice i ne zahtijevaju guljenje. Posebno su praktične kao užina, dodatak u jogurtima ili voćnim kašama.

Mogu li se borovnice uzgajati u vrtu ili u tegli?

Da – uzgoj borovnica kod kuće je moguć, ali zahtijeva malo znanja i pripreme. Borovnice vole:

  • Kiselo tlo (pH 4,5 – 5,5) – može se pripremiti uz dodatak borove kore, treseta ili kupovnog supstrata
  • Sunčanu poziciju – barem 6 sati sunca dnevno
  • Redovito, ali umjereno zalijevanje – najbolje kišnicom ili mekom vodom

Ako nemate vrt, borovnice se mogu saditi i u velikim teglama (30+ L). Važno je koristiti kiseliji supstrat i redovito prihranjivati gnojivom za acidofilne biljke (poput rododendrona).

Patuljaste i stupaste voćke idealan su izbor za balkone i male vrtove

Prve veće plodove možete očekivati nakon 2-3 godine, ali biljka je dugovječna i rađa desetljećima.

Borovnice su više od ukusnog voća

Bilo da ih berete u šumi, na plantaži ili uzgajate na vlastitom balkonu, borovnice su pravo bogatstvo ljeta – ukusne, zdrave i svestrane. Njihova popularnost raste s razlogom: s malo truda i znanja, svatko ih može imati pri ruci – i u tanjuru.

Nastavite čitati

Gastro

Kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju? Ovi će vam trikovi pomoći!

Slatku i sočnu lubenicu ili dinju ponekad nije lako prepoznati

Ljeto je sezona najraznovrsnijeg i najsočnijeg voća – od bobičastih plodova do breskvi, smokava i marelica, lubenica i dinja. Mnogi se slažu da se radi o najukusnijem voću, ali za razliku od borovnica i banana, teško je prepoznati je li voće zrelo i ukusno.

Donosimo vam praktične savjete kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju i izbjeći razočaranje nakon rezanja.

Kako odabrati zrelu dinju

One prije svega trebaju biti lijepe žuto – narančaste boje, a nikako zelene. Voće će imati i slatku mirisnu aromu kada je spremno za jelo.

Kod dinje treba obratiti pažnju na boju kore, miris, težinu i trag stabljike.

1. Boja i miris

Savršeno zrela dinja ima žuto-narančastu nijansu, a iz blizine se osjeti intenzivan slatkasti miris.

2. Trag stabljike

Ako dinja još ima stabljiku, vjerojatno je ubrana prerano. Umjesto toga, potražite malu udubinu na tom mjestu – to je znak da je voće prirodno dozrelo.

3. Težina i elastičnost

Zrela dinja uvijek djeluje teža za svoju veličinu. Laganim pritiskom na dno trebalo bi se osjetiti blago savijanje koje se odmah vraća u prvotni položaj.

4. Zvuk

Ako dinju lagano protresete i čujete unutarnji zvuk – to je znak da je prezrela i više nije u najboljem stanju.

Kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju

Tikvice se mogu uzgajati i u teglama na balkonu – pratite ove jednostavne korake

Kako odabrati zrelu lubenicu?

Od svibnja do rujna možemo uživati u lubenicama i nabaviti ih u trgovinama, a zrela lubenica neće biti tako privlačna izgledom, niti će biti sjajne kore, što se često smatra znakom zrelosti.

Za obje vrste voća vrijede slična pravila – ali kod lubenice posebno pazite na boju kore, donju mrlju i zvuk pri kuckanju.

1. Donja mrlja (field spot)

To je dio koji je bio u kontaktu s tlom.

  • Bež ili žuta mrlja: znak zrelosti
  • Bijela mrlja: znak da lubenica nije dozrela
  • Tamno žuta mrlja: lubenica je moguće već prezrela

2. Težina

Kod dvije lubenice iste veličine, uvijek birajte onu koja je teža – veća količina vode znači više slatkoće i sočnosti.

3. Zvuk pri kuckanju

Dubok i šuplji zvuk najčešće je znak zrelosti. Ipak, stručnjaci upozoravaju da se na zvuk ne treba oslanjati kao na jedini kriterij.

Kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju

Voće i povrće iz vrta koje morate oprati prije kuhanja ili jela

Kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju baš svaki put

Savršeno zrelo voće prepoznat ćete kombinacijom više znakova: boje, mirisa, težine i izgleda donjeg dijela ploda. Ako vam je cilj kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju, najbolje je razviti vlastiti osjećaj kroz praksu – ali ovi savjeti odlična su polazna točka za svaku ljetnu kupovinu.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice