Arhitektura i dizajn
Vila iz snova projektirana s puno ljubavi
Ugledni arhitekt Otto Barić ugostio nas je u svom domu. Što o njemu, životnim anegdotama i svom radu kaže, tema je naše rubrike DOMnaKVADRAT.
U neposrednoj blizini gradske vreve, no dovoljno daleko da ne naruši kvalitetu življenja, smjestila se vila uglednog arhitekta koji ju je minuciozno i s ljubavlju projektirao za potrebe svoje obitelji.
“Meni je u projektiranju jedan od bitnijih elemenata genius loci, odnosno duh prostora. I u ovom slučaju se jako lijepo poklopilo jer je pokraj stara villa i naš noviji objekt se morao prisloniti uz nju i ta jedna harmonija starog i novog se relativno dobro posložila i omogućila nam da dobijemo prostore koje želimo,” kaže arhitekt Otto Barić.
Radi se o dvije spavaće sobe, dvije kupaonice te dnevnom boravku koji je “centar života”, kako ga opisuje arhitekt. Također, vila ima garažu, bazen i japanski vrt.
Energetski učinkovita vila
Kao i u svom radu, arhitekt Barić se pri projektiranju doma vodio načelima kvalitete. Sa zelenim krovom, dobrom izolacijom, velikoplošnim keramičkim pločama na dijelu fasade te staklenim stijenama ova vila je energetski vrlo učinkovita.
“Pokazalo se da je svaka kuna utrošena u kvalitetnu izolaciju zapravo jako dobro utrošena, jer ova kuća od 300-tinjak kvadrata mjesečno troši manje plina nego jedan stan od 100 kvadrata u Donjem gradu”, navodi Barić.
Unutrašnjost vile
Iza njezinih vrata skriva se jednaki sklad i funkcionalnost. Obitelji omiljeni dio unutrašnjosti: open space kuhinja, blagovaonica i dnevni boravak odišu minimalizmom i modernošću. Ravne linije i monokromatsko uređenje kvalitetnim materijalima u oblikovanju interijera bili su im misao vodilja.
Unutarnjim uređenjem uspješno se bavi gospođa Barić čiji je pečat vidljiv i u vlastitom domu. Zbog prostranosti, boljeg protoka energije, funkcionalnosti i sklada odabrani su lijepi i kvalitetni komadi namještaja.
Funkcionalna i ambijentalna rasvjeta koju obitelj Barić također voli, a zaokružuje dizajn interijera, uz cjelodnevnu prirodnu svjetlost kroz veliku staklenu stijenu daje ovom prostoru osjećaj udobnosti.
Baš kao i lijepi japanski vrt, zadužen za zen atmosferu u eksterijeru.
Privatan život
Za brojne prekrasne građevine iz njegovog opusa zasluge može dijelom preuzeti i njegov otac, uspješni nogometni trener Otto Barić. Upravo je on zaslužan što mu sin nije postao nogometaš, jer kako navodi gospodin Barić, juniorskom treneru je prilikom jedne utakmice otvoreno dao do znanja da mu sin nije najbolje krilo u momčadi. Možda su dječački snovi bili u tom trenutku poljuljani, no uspješno likovno stvaralaštvo mu je usmjerilo karijeru. A život u srednjoeuropskim gradovima ga je dodatno oblikovao. U obitelji Barić svi članovi imaju “oko za lijepo”. Uz suprugu koja se bavi dizajnom interijera, kćerka Anabela Barić, inače povjesničarka umjetnosti, svoj put je pronašla u drugim umjetničkim vodama, onim glazbenim. Nakon završene akademije vrsna je sopranistica.
Projekti
U svom domu Otto Barić nema ured, jer poslovni i privatni život razdvaja, no bujica kreativnih ideja ponekad mu navire na terasi vile koja je jedna od malobrojnih kuća koje je projektirao. Kako kaže, za projektiranje kuće trebao bi poznavati navike klijenata. A za takvo nešto bi trebao s njima najmanje 3 mjeseca živjeti.
No, njegove građevine građevine koje dotiču oblake nemoguće je ne istaknuti. Gradnjom Zagrebtower-a i Split Business Towers-a, koji će biti najviša građevina u Hrvatskoj, želio je definirati prostorni reper. A istovremeno i učiniti što iskoristivijom manju kvadraturu zemljišta.
Dio njegovih projekata čine i stadion, rukometna dvorana i hotel u Dohi te hotel u Orebiću. Posljedni projekti mu se također vežu većinom za Katar gdje je izgradio i prekrasnu villu za jednog katarskog investitora.
Budući da je i sam u svojoj višegodišnjoj karijeri uspješno rekonstruirao brojne građevine, smatra da za postpotresni Zagreb postoji samo jedno rješenje. “Ono što treba sačuvati, treba sačuvati, a sve ono što se može zamijeniti, treba zamijeniti. I kao što je rekao Joseph Hoffmann, početkom 20.stoljeća, svaka kuća se može zamijeniti, ali boljom. Trebalo bi počistiti, onako kirurški, ambijentalno sačuvati, ali zapravo dati kvalitetu”, navodi arhitekt Barić. Da se kvalitetna i pomno promišljena gradnja uvijek isplati, vidi se to na domu, ali i projektima Otta Barića koji će još dugo i uspješno mijenjati vizure gradova.
Arhitektura i dizajn
Staklene fasade osvajaju suvremenu arhitekturu: Koliko su doista energetski učinkovite?
Zašto sve više zgrada ima staklene fasade i što to znači za vaše račune za struju
Staklene fasade posljednjih su desetljeća postale jedan od najprepoznatljivijih simbola suvremene arhitekture. Od poslovnih nebodera i hotela do javnih zgrada i pojedinih stambenih projekata, transparentna pročelja sve su češći izbor arhitekata i investitora koji žele više prirodnog svjetla, bolju povezanost unutarnjeg prostora s okolinom i osjećaj veće prostornosti.
No uz rastuću popularnost sve se glasnije postavlja jedno pitanje – koliko su staklene fasade doista energetski učinkovite?
Upravo ta tema bila je u središtu međunarodne znanstvene konferencije održane krajem svibnja u Zagrebu, koja je okupila stručnjake iz Hrvatske i svijeta.
Staklo kao dio energetske ovojnice zgrade
Staklene fasade odavno su prestale biti puki estetski element. One su danas važan dio energetske ovojnice zgrade i izravno utječu na potrošnju energije, kvalitetu unutarnjeg prostora i ugodnost boravka, baš kao što je slučaj i s klasičnim fasadnim sustavima koji su desetljećima bili standard u gradnji.
„Gotovo sve suvremene zgrade koje se danas grade koriste ostakljena pročelja jer iskorištavaju prednosti stakla kao transparentnog dijela ovojnice. Dobivamo više prirodnog svjetla, ali i toplinskih dobitaka koje zatim moramo pažljivo kontrolirati”, objašnjava prof. dr. sc. Zoran Veršić, organizator konferencije
Upravo ta ravnoteža između svjetlosti i topline jedan je od najvećih izazova suvremenog projektiranja.
Gdje se najčešće koriste?
Iako ih mnogi povezuju isključivo s poslovnim neboderima, staklene fasade danas se javljaju na sve većem broju projekata. U uredskim zgradama, hotelima, trgovačkim centrima, kulturnim ustanovama i javnim objektima.
„Staklena pročelja predviđena su uglavnom za poslovne i javne zgrade, manje za obiteljske kuće i višestambene zgrade. Međutim, vidimo da gotovo sve suvremene zgrade koriste prednosti ostakljenih pročelja”, ističe Veršić
Učinkovite — ali pod jednim uvjetom
Odgovor na pitanje o energetskoj učinkovitosti nije jednostavan. Moderna staklena pročelja mogu biti vrlo učinkovita, ali samo ako su projektirana i izvedena prema najvišim standardima.
„Učinkovite su u odnosu na zahtjeve tehničkih propisa. Slabija je učinkovitost u odnosu na klasične fasade, a kod svakog ostakljenog pročelja najslabija točka uvijek je staklo”
To nije drukčije ni kod standardnih prozora i stolarije — i tu je staklo oduvijek bila najizazovnija komponenta s aspekta toplinskih gubitaka.
Što sve danas ide u staklenu fasadu?
Kako bi se toplinski gubici sveli na minimum, a pregrijavanje ljeti stavilo pod kontrolu, industrija je u posljednjih desetak godina napravila značajan iskorak. Danas se u modernim fasadama koriste niskoemisijski (Low-E) premazi, međuprostori punjeni argonom ili kriptonom, napredni sustavi razmaknica i troslojna izolacijska stakla — a posljednja generacija donosi i vakuumsko izolacijsko staklo koje drastično smanjuje masu uz zadržavanje odličnih toplinskih svojstava.
„Najnoviji proizvod je izolacijsko staklo s vakuumom koje drastično smanjuje masu, a pritom zadržava vrlo dobra svojstva trostrukog ostakljenja”, objašnjava Veršić. Za usporedbu, sličan napredak u toplinskoj izolaciji bilježimo i u drugim segmentima gradnje — od krova do zidova.
Tržište se razvija brže nego ikad
Razvoj staklenih fasada danas se ne promatra samo kroz arhitekturu. Sve veći naglasak stavlja se na održivost materijala, smanjenje ugljičnog otiska i mogućnost recikliranja — što je tema o kojoj sve ozbiljnije razgovaraju i sudionici domaćih stručnih skupova o zelenoj gradnji.
„Kao i sve na današnjem tržištu, fasade se razvijaju vrlo brzo. Pojavljuju se novi materijali, novi oblici, složeniji dizajni i sve veći zahtjevi za CO₂ neutralnošću i energetskom učinkovitošću”, kaže Luka Fukat, predavač na konferenciji.
Koji su nedostaci?
Nekvalitetni materijali ili loše projektiran sustav mogu dovesti do povećanih toplinskih gubitaka zimi i pregrijavanja ljeti. Početna investicija viša je nego kod klasičnih fasadnih sustava, osobito kada su u igri vrhunska izolacijska stakla i napredni sustavi sjenjenja.
Ipak, stručnjaci ističu da kvalitetno projektno rješenje dugoročno može donijeti osjetno manju potrošnju energije — i nadoknaditi početni trošak.
Hrvatska prati trendove
„U Hrvatskoj posljednjih godina primjećujemo značajan rast interesa za staklena pročelja. U urbanim sredinama prepoznata je njihova arhitektonska i estetska vrijednost, ali i mogućnost povezivanja unutarnjeg i vanjskog prostora kroz transparentne ovojnice”, ističe Fukat
To je vidljivo ponajviše na novim poslovnim zgradama, hotelima i suvremenim stambenim projektima.
Pametna pročelja kao sljedeći korak
Stakla koja reagiraju na intenzitet sunca, napredni sustavi sjenjenja, vakuumska ostakljenja — sve su to tehnologije koje već sada oblikuju gradove budućnosti. No iza svake od njih stoji isti izazov: pronaći ravnotežu između transparentnosti, ugodnosti boravka i odgovornog korištenja energije.
Hoće li staklene fasade i dalje dominirati gradskim vizurama ovisi upravo o tome koliko uspješno te tehnologije odgovore na taj izazov.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Podcast Prostor okuplja poznata imena arhitektonske scene i otvara teme o kojima se premalo govori
Sve smo ih već imali prilike upoznati u Dom na kvadrat, a sada se okupljaju u podcastu Prostor da zajedno razgovaramo o arhitekturi, urbanizmu i prostoru koji nas svakodnevno okružuje.
Prostor u kojem živimo oblikuje kvalitetu našeg svakodnevnog života, no o arhitekturi, urbanizmu, održivosti i uređenju prostora rijetko se razgovara dovoljno otvoreno i bez stručnih fraza. Upravo zato predstavljamo podcast Prostor, novi format koji će se uskoro početi emitirati, a okuplja poznata imena hrvatske arhitektonske i dizajnerske scene te otvara teme koje se tiču svih nas – bez obzira jesmo li investitori, projektanti ili jednostavno prolaznici u prostoru.
Kroz razgovore s gostima iz različitih područja podcast će se baviti temama koje oblikuju naše gradove, domove i javne prostore, ali i pitanjima koja se često nalaze izvan fokusa stručne i šire javnosti.
Održivost, zelena gradnja i budućnost gradova
Jedna od sudionica podcasta bit će Snježana Turalija, koja će se baviti temama zelene gradnje, održivosti, kružnog gospodarstva i zelene infrastrukture.
„Vjerujem da sam ovdje zato da se bavim temama koje imaju veze sa zelenom gradnjom, održivošću kao takvom, možda nešto malo urbanizma iz ove perspektive zelenog, jednako tako zelenom infrastrukturom, kružnim gospodarenjem i zgradama“
Poseban interes usmjerit će prema investitorima i njihovom pogledu na održivu gradnju.
„Zanimat će me kako investitori doživljavaju trenutačno tržište, što im znači pojam zelene i održive gradnje, zašto bi uopće išli u tom smjeru i koji su njihovi razlozi“, kaže Turalija.
Baština iz perspektive onih koji s njom žive
Arhitekt Dražen Arbutina u podcast donosi temu očuvanja i korištenja kulturne baštine.
„Bavit ću se baštinom“, kratko i jasno opisuje svoj fokus.
No iza te jednostavne definicije kriju se brojna pitanja – kako živjeti u zaštićenim povijesnim prostorima, kako ih održavati te kako pronaći ravnotežu između očuvanja i suvremenih potreba.
„Želim razgovarati sa svima koji na baštini rade, koji od baštine žive i koji s baštinom imaju problema“
Interijeri kao odraz načina života
Jedan od voditelja podcasta bit će i arhitekt Damjan Geber, koji će se baviti temama interijera i prostora koji nas svakodnevno okružuju.
„Prvenstveno ću se baviti prostorom koji nas okružuje. Ne prostorom kroz koji se krećemo, nego prostorom koji je svugdje oko nas. To su interijeri – poslovni, privatni i javni interijeri. Zapravo svi oni prostori koji su na neki način drugačiji od klasičnih“
No njegov interes ne staje samo na dizajnu prostora.
„Nadam se da ćemo kroz razgovore otvoriti teme o kojima se možda premalo govori. Ne samo o prostoru, nego i o svemu što dolazi prije nego što taj prostor nastane – o načinu poslovanja, stanju struke i izazovima s kojima se susreću profesionalci“, ističe.
Urbanizam i život u gradovima
Arhitekt Marko Dabrović bavit će se aktualnim pitanjima urbanizma, razvoja gradova i kvalitete života u urbanim sredinama.
„U podcastu Prostor bavit ću se aktualnim temama arhitekture, urbanizma i življenja u gradovima danas“, kaže Dabrović.
Posebno ga zanimaju problemi nekontroliranog širenja gradova i nedostatka kvalitetnog urbanističkog planiranja.
„Gradovi su se jako razvukli. Ne radi se planirano, radi se individualno i često bez adekvatne infrastrukture. To su teme koje treba probuditi u Hrvatskoj“
Razgovori koji idu ispod površine
Iako će svatko od voditelja imati svoj tematski fokus, zajednički cilj podcasta Prostor jest otvoriti iskrene, stručne i sadržajne razgovore o temama koje oblikuju našu svakodnevicu.
Kroz razgovore s arhitektima, investitorima, dizajnerima, urbanistima, stručnjacima za održivost i ljudima koji svakodnevno oblikuju prostor oko nas, podcast će ponuditi drukčiji pogled na arhitekturu i gradove od onoga na koji smo navikli.
Jer prostor nije samo ono što vidimo oko sebe. To su domovi u kojima živimo, gradovi kroz koje prolazimo, zgrade koje nas okružuju i odluke koje danas donosimo, a koje će oblikovati kvalitetu života generacija koje dolaze.
You must be logged in to post a comment Login