Gradnja doma
Kako prepoznati bolesnu kuću ili ured?
Ako je većina zgrada u Hrvatskoj označena kao energetski neučinkovita – zaključak je da ih je većina bolesnih, odnosno potpuno neodgovarajućih u smislu ljudskog zdravlja! Kako to promjeniti?
Stručnjaci iz BPIE (Buildings Performance Institute Europe: BPIE) utvrdili su da su zgrade odgovorne za 40 posto potrošnje energije i 36% emisija CO2 – više od industrije i transporta zajedno, 35% zgrada u Europskoj Uniji je starije od 50 godina, a 75% zgrada je energetski neučinkovito. Gotovo se isti podaci spominju i u Hrvatskoj uz napomenu da većina zgrada kod nas pripada energetskim razredima E, F ili G.
Pri spominjanju ovih statistika uobičajeno mislimo na kvotu potrošnje energenata i mogućnost unaprijeđenja postupcima energetske obnove zgrada, no moramo se osvrnuti i na činjenicu da uz energetsku obnovu poboljšane radi toplinske izolacije koja će dovesti do smanjenja potrošnje energenata za grijanje i hlađenje zgrade, istovremeno možemo raditi i na poboljšanju opće kvalitete zgrade u smislu održivosti, statičke sigurnosti, estetske regeneracije i u konačnici udobnosti za krajnje korisnike.
Ako je većina zgrada u Hrvatskoj označena kao energetski neučinkovita, vjerojatnost da su to zgrade s lošom ventilacijom odnosno lošom kvalitetom zraka i lošom toplinskom izolacijom, s puno plijesni, smanjenog dotoka dnevnog svjetla i lošim instalacijama i grijaćim tijelima – zaključak je da ih je većina bolesnih, odnosno potpuno neodgovarajućih u smislu ljudskog zdravlja!

Kreirajmo životni i radni prostor na dobrobit čovjeka
U zgradama provodimo više od 90 % vremena. Živimo, učimo i radimo u njima, družimo se s najbližima, tražimo zaštitu od vanjskih utjecaja i na poslijetku zgrade nam pružaju komfor u kojem bismo se trebali moći regenerirati za nove radne i životne pobjede. Sve navedeno već bi trebao biti dovoljan argument kako bismo bili sigurni da zgrade neće biti shvaćene samo kao funkcionalni prostori za naše aktivnosti, već kao dio okoliša s ljudima u glavnom fokusu.
Drugim riječima, interes ljudi i njihove potrebe trebale bi biti glavni prioritet u planiranju i dizajniranju zgrada, a svjedoci smo da u mnogim situacijama to nije tako jer prevladava interes investitora, profit ili pak nešto treće. To je paradoksalno ako znamo da kod društveno odgovornog stajališta ništa ne može biti važnije od zdravlja ljudi, njihove pune produktivnosti i zadovoljstva.

Utjecaj na naše zdravlje
Zgrade imaju iznimno velik utjecaj na naše zdravlje, mogućnost regeneracije i produktivnost. Pitamo li se ikada što se sve u prostoru oko nas nalazi, koliko vrijede zgrade u kojima ne želimo biti i u kojima se ne osjećamo dobro, koje nam ne čine dobro za zdravlje, koje nas čine bolesnima? Projektanti i predstanici građevinskih tvrtki zajedno s investitorima nerijetko o tome razmišljaju kad je već prekasno ili uopće ne razmišljaju, odnosno uočavaju problem i nedostatak tek kad je zgrada već izgrađena i useljena.
No, s podizanjem svijesti te većim ulaganjima u rekonstrukciju zgrada prema zelenim principima i s glavnim fokusom na energetsku učinkovitost, događa se u zadnje vrijeme i stanovito poboljšanje; o predmetnoj se temi raspravlja na institucionalnoj i stručnoj razini, health and wellbeing su tema brojnih aoscijacija koje se bave zgradarstvom.
Također, na svu sreću mnoge su gospodarske grane postale svjesne da svoje poslovanje moraju fokusirati na ljudske resurse kao najvrijedniji kapital. Naime, tijekom ukupnog vremena korištenja neke poslovne zgrade, poznate su činjenice da su najmanji troškovi izgradnje, održavanja i režijskih troškova, a najveći se troškovi odnose na zaposlenike koji rade u zgradi tijekom cijelog njenog životnog vijeka.

Kvalitetne zgrade kao simbol poštivanja ljudi
U današnje vrijeme jednostavno moramo graditi kvalitetne zgrade za boravak ljudi kako bi one postale simbol poštivanja ljudi kao stanovništva, turističkih gostiju, radne snage. I to ne samo u slučaju zgrada u kojima radimo, već i rezidencijalni sektor mora poboljšati kvalitetu izgradnje u većem postotku.
Prostor mora biti prilagodjen potrebama i biti na dobrobit ljudi, a ne obrnuto. To se odnosi na škole, tvornice, bolnice, uredske zgrade, stambeni prostor. Međunarodni certifikat zelene gradnje DGNB kao iznimno važne kriterije pri ocjenjivanju zgrada uzima upravo one koji se odnose na zadovoljstvo i komfor krajnjih korisnika.

Svježi i čisti zrak, čista i zdrava voda, stimulirajući prostor dovoljnih dimenzija, ugodna temperatura, adekvatna rasvjeta i obilje dnevnog svjetla, puno zelenila…sve su to primarni zahtjevi koji se kod projektiranja i gradnje moraju poštovati.
Ovaj zaključak rezultat je brojnih analiza provedenih među zasposlenicima u europskim uredima (European OFFICAIR-Study 2016) pri čemu se doznalo da je od ukupnog broja zaposlenih njih 23 % izjavilo da je nezadovoljno udobnošću u prostoru, čak 51% je reklo da im nedostaje osobnog prostora, 46% se žalilo na vrlo suhi zrak u prosotru, a gotovo 47 % zaposlenika ne može podnijeti buku koja iz okružuje u radnom prostoru.
Dakle, well-being i performanse u zgradarstvu kojima je čovjek i njegovo zdravlje i dobrobit u fokusu, postat će kad tad neophodnost u pristupu većine – kako arhitekata, tako i izvođača gradjevinskih radova, dobavljača materijala i u konačnici investitora. Zadovoljstvo krajnjih korisnika određivat će vjerojatno i vrijednost i image zgrada koje nas okružuju.
Baumit akademija
Zona pobjede: Kako obnova kulturne baštine čuva identitet gradova – i povećava vrijednost nekretnina
Dražen Arbutina u podcastu Zona pobjede otkriva kako pravilna obnova, suradnja stručnjaka i suvremene tehnologije pomažu očuvanju kulturne baštine u Hrvatskoj.
Obnova kulturne baštine nije samo očuvanje zidova – to je čuvanje identiteta, povijesti i načina života. No kako obnoviti zgradu staru stotinu godina, a da zadrži svoju dušu i postane spremna za budućnost? O tome u novoj epizodi podcasta Zona pobjede razgovara profesor Dražen Arbutina, stručnjak za zaštitu kulturne baštine.
Stare zgrade u Hrvatskoj zahtijevaju pažljivo planiranje i pravilnu obnovu, a uspjeh ovisi o suradnji više dionika: vlasnika, arhitekata, konzervatora i restauratora. U razgovoru s Draženom Arbutinom, profesorom na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu i članom Hrvatskog ICOMOS-a, dobivamo uvid u suvremene metode očuvanja kulturne baštine te izazove s kojima se susreću oni koji čuvaju povijesna dobra
Zona pobjede: Kako održavanje zgrada može spasiti domove?
Što znači zaštita kulturne baštine?
Kulturna dobra nisu samo lijepi spomenici – ona čuvaju identitet zajednice i povijesni karakter gradova. Arbutina pojašnjava da se zaštita provodi na više razina:
- Pojedinačna zaštita: svaki zahvat zahtijeva konzervatorsko odobrenje.
- Preventivna zaštita: uključuje tehničke mjere koje sprječavaju propadanje objekta.
- Prostorno-planirana zaštita: neke gradske jezgre, poput stare jezgre Splita ili Gornjeg grada u Zagrebu, zaštićene su u cijelosti — pa se i najmanji zahvat mora planirati pažljivo.
Pravilno određivanje stupnja zaštite ključno je jer pogrešan pristup može dugoročno narušiti vrijednost zgrade. Konzervatori postavljaju principe, a restauratori ih provode koristeći kombinaciju tradicionalnih materijala i suvremenih metoda, što produžuje život građevine.
Zašto je važno pravilno obnoviti staru kuću?
Jedan od najvećih izazova jest odnos vlasnika prema kulturnim objektima. Mnogi cijene njihovu povijesnu vrijednost, ali traže brza i jeftina rješenja zbog financijskih ili vremenskih ograničenja. Takve odluke mogu narušiti autentičnost zgrade.
Arbutina ističe da pravilna obnova ne samo da čuva baštinu, već i povećava tržišnu vrijednost nekretnine. Posebno u povijesnim jezgrama, ulaganje u kvalitetnu obnovu vraća višestruku vrijednost — i ekonomski i kulturno. Suradnja s iskusnim konzervatorima i arhitektima omogućava balans između modernih potreba i očuvanja kulturne baštine.

Zona pobjede: Novi podcast koji mijenja pogled na gradnju
Kako suvremene tehnologije pomažu u obnovi?
Zakon o zaštiti kulturne baštine daje konzervatorima fleksibilnost, no svaki objekt zahtijeva individualan pristup. Arbutina naglašava da nema univerzalnog rješenja – što vrijedi za jednu građevinu, ne mora za drugu.
Suvremene tehnologije, poput digitalnog mapiranja, 3D skeniranja i laboratorijskog testiranja materijala, omogućuju preciznu obnovu i smanjuju rizik od pogrešaka. Primjeri iz prakse, uključujući projekte Viva Park i restauraciju Partenona, pokazuju kako testiranje materijala u stvarnim uvjetima sprječava oštećenja i produžuje život zgrada.
Suradnja ključna za uspjeh
Učinkovita zaštita kulturne baštine zahtijeva timski rad. Vlasnici, arhitekti, konzervatori i dobavljači materijala moraju kvalitetno komunicirati kako bi svaki projekt zadovoljio estetske, tehničke i financijske kriterije.
Takva suradnja je posebno važna u povijesnim gradskim jezgrama, gdje svaka intervencija može utjecati na okoliš i zajednicu. Primjeri iz prakse pokazuju da dobar timski rad omogućava rješenja koja balansiraju sve interese, čuvajući kulturnu vrijednost objekta.

Edukacija i svijest javnosti
Očuvanje kulturne baštine nije samo stručni zadatak — to je i društvena odgovornost. Arbutina naglašava da edukacija vlasnika i javnosti pomaže u prevenciji nepravilnih zahvata te potiče dugoročnu suradnju s konzervatorima.
Ulaganje u kvalitetnu obnovu nije trošak, već dugoročna vrijednost za zajednicu i buduće generacije. Svaka pravilno obnovljena građevina postaje trajni simbol kulturne baštine i kvalitetnog života u gradu.
Gdje slušati cijelu epizodu i kako sudjelovati?
Cijelu epizodu slušajte na YouTube kanalu Dom na kvadrat i Baumit Hrvatska kanalima.
Uskoro će biti dostupna i na Spotifyju i ostalim podcast platformama.
Pratite nas na kanalima:
Dom na kvadrat: Web, Instagram, Facebook, TikTok i YouTube.
Baumit : Web, LinkedIn, Instagram, Facebook, TikTok, YouTube
Greenika : Web
Pretplatite se, komentirajte i javite koje biste teme voljeli u sljedećim epizodama — jer gradnja budućnosti počinje razgovorima.
Mogu li se energetski obnoviti građevine pod zaštitom
Zaštita kulturne baštine u Hrvatskoj zahtijeva pažljiv balans između poštovanja povijesnih vrijednosti i primjene suvremenih tehnologija. Dražen Arbutina jasno pokazuje da kvalitetna obnova i suradnja među vlasnicima, arhitektima, konzervatorima i restauratorima nisu samo stručni zadaci, već i društvena odgovornost. Edukacija javnosti i pravodobna ulaganja u održavanje kulturnih dobara ključni su za njihovu dugovječnost i očuvanje identiteta zajednice za buduće generacije. Svaki objekt koji se pravilno čuva i obnavlja postaje trajni simbol kulturne vrijednosti i kvalitetnog života.
Gradnja doma
GEALAN LINEAR profili: Moderan odgovor stolarije na zahtjeve suvremene arhitekture
U vremenu kad se traži spoj estetike i održivosti, GEALAN Linear donosi novu generaciju PVC profila s vrhunskim izolacijskim svojstvima i elegantnim, ravnim linijama
U suvremenoj arhitekturi sve se više traži ravnoteža između estetike, funkcionalnosti i održivosti. Upravo zbog toga GEALAN LINEAR profili postaju jedno od najpoželjnijih rješenja za prozore i vrata koja udovoljavaju zahtjevima modernog dizajna i energetske učinkovitosti.
Izolacija prozora ključna je jer povećava udobnost i štedi energiju
GEALAN Linear: ekonomično, ali napredno rješenje
Prodajno-tehnički savjetnik Mario Barišić pojašnjava da je Linear sustav osmišljen kao ekonomično rješenje unutar GEALAN asortimana, ali s dodanim premium karakteristikama zahvaljujući inovativnoj Acrylcolor tehnologiji.
„LINEAR je naš ekonomični sistem kojem smo dodali premium završnu obradu kroz Acrylcolor tehnologiju koja daje čvršću, otporniju i dugotrajniju površinu“, objašnjava Barišić. Sustav je prepoznatljiv po čistim, ravnim linijama i minimalističkom izgledu koji se savršeno uklapa u suvremene arhitektonske koncepte.


Acrylcolor tehnologija: čvrstoća, otpornost i postojanost boje
Jedna od najvećih prednosti sustava GEALAN LINEAR je upravo Acrylcolor tehnologija. Rezultat je iznimno čvrsta i neprobojna površina, otporna na ogrebotine, UV zračenje i vremenske utjecaje.
„Veza između akrilnog sloja i profila je neraskidiva. Ako dođe do oštećenja, dovoljno je lagano poliranje kako bi se površina vratila u prvobitno stanje“, dodaje Barišić. Ova tehnologija značajno produžuje životni vijek prozora i smanjuje potrebu za održavanjem, a boje ostaju postojane i nakon desetljeća izloženosti suncu i kiši.

Dizajn i paleta boja po mjeri
Ove godine GEALAN donosi nove trendove u tonovima inspiriranim prirodom. Bež, smeđi i zemljani tonovi, poput Beige Grau ili Perla Beige, sve su popularniji među arhitektima i investitorima. Acrylcolor omogućava izradu profila u devet standardnih boja i dodatnih pedesetak nijansi po narudžbi, uz mogućnost prilagodbe prema RAL karti boja.
„Akril nam daje slobodu u dizajniranju elemenata i sigurnost u završnoj obradi. Tako svaka kuća ili zgrada može dobiti detalj koji je čini prepoznatljivom“, ističe Barišić.


Energetska učinkovitost i održivost
Uz estetiku, sustav GEALAN Linear nudi i izvrsne tehničke karakteristike. Zahvaljujući višekomornoj konstrukciji i dodatnoj, trećoj brtvi, postiže visoke izolacijske vrijednosti koje zadovoljavaju europske standarde za niskoenergetske i pasivne objekte.
Čak i uz manju dubinu profila od 74 mm, Linear u kombinaciji s troslojnim staklom može postići toplinsku propusnost (Uw) ispod 1,0 W/m²K, čime doprinosi manjoj potrošnji energije i većem komforu stanovanja.


GEALAN LINEAR: ravnoteža estetike i performansi
Kada su kvaliteta, održivost i dizajn jednako važni, GEALAN LINEAR profili s Acrylcolor tehnologijom predstavljaju savršen spoj svih triju elemenata. Njihova čvrstoća, široka paleta boja i minimalistički izgled čine ih idealnim izborom za suvremene arhitektonske projekte koji teže dugotrajnosti, energetskoj učinkovitosti i estetici bez kompromisa.









You must be logged in to post a comment Login