Povežimo se

Vrt

Napravite ljetni vjenčić

Ukrašavanje doma uvijek je u bojama godišnjeg doba. Ljeto donosi pregršt svježeg cvijeća kojeg koristimo za osvježavanje interijera, ali i izradu prekrasnih vjenčića za vrata.

Ljetni vjenčići za vrata

Vijenci za ulazna vrata nekoć su se koristili isključivo za ukrašavanje kuća tijekom zimskih blagdana. U posljednje vrijeme koriste se za dekoraciju domova tijekom svih godišnjih doba i za sve prigode.

“Jako je lijepo ukrasiti dom kad dođu gosti i u zadnje vrijeme tome se sve više pridaje pažnja. Sve se više pažnje pridaje estetici i puno je ljepše vidjeti nabacane vijence po stolu ili na ulazu ili vijenac”, ističe floristica Renata Hajdarović.

Kao djevojčica napravila je svoj prvi vjenčić

Inspiraciju za izradu vijenaca Renata crpi iz časopisa i s interneta. Floristica se još uvijek rado sjeća prvih vijenaca koje je izradila.

Prvi ljetni vijenac napravila je još kao dijete, igrajući se sa prijateljicama. To su bili cvjetni vijenci od tratinčica, maslačaka koji se stavljaju na glavu.

Izrada je vrlo jednostavna

Želite li se upustiti u izradu vijenaca, Renata će vam pomoći s nekoliko konkretnih savjeta. Sve što vam je za izradu potrebno su mašta, ljetno bilje i žica.

Ljetni vijenac može se napraviti kod kuće i nisu vam potrebni nikakvi posebni predmeti osim žice.

Za rezanje ovakvog bilja nisu potrebne čak ni vrtlarske škare. Sasvim solidno će vam poslužiti I obične škare za papir.

Za ovaj vijenac vam neće biti potrebna uobičajena slamnata osnova. Dovoljne će biti zelene grančice koje ćete povezati koristeći žicu.

“Imate uvijek onih povijuša. Ja sam ostavila lišće da možete prepoznati. Te povijuše sad cvatu, ali ću maknuti lišće da mi ne smeta. Lišće nam ne treba jer lišće od te povijuše jako brzo uvene.”

Kad napravite čvrsti temelj, odnosno osnovnu strukturu, vrijeme je za dodavanje ukrasnog bilja. Da bi očvrsnula bazu vijenca Renata će koristiti mirtu, simbol pomirenja, opraštanja i Božje milosti.

“Kad s njom pletete osnovu onda već radite male, male pušleke i onda ih stavljate roje osnovu i pletete taj zeleni dio.”

Kako bi se vijenac dodatno zazelenio, Renata mu je dodala rustiku koju nije bilo potrebno vezati jer su njezine grančice formirane u buketiće, zatim malo suhog bilja te crnjika.

“Ne možete fulati. Najvažnije je da vi guštate. Nije toliko važno da to bude savršeno i da vjenčić bude savršen. Najbitnije je da se igraš. I da ako radiš to s djecom, da se i oni igraju, da se zabavljate, da radite nešto zajedno”

Vijenac kao iz časopisa

Renata je napravila vijenac poput onih sa fotografija modnih časopisa. Uz spaljene ruže i jutenu mašnu – zvijezda je rođena.

“Tu mašnu uvijek možete malo složiti, ovo kaj vam smeta ortfrljite i on takav može sigurno nekoliko dana biti svjež, na ovim temperaturama, a prskanjem ga možete osvježavati dulje, a kad se osuši može izgledati vrlo lijepo”, zaključuje Renata.

Nakon izrade vijenac smjestite na mjesto na kojem će izazvati divljenje.

Vrt

Rujan je najbolje vrijeme za sadnju jorgovana

Donosimo kako ga i gdje saditi

sadnja jorgovana

Sadnja jorgovana pravi je način da u vrt unesete mirisnu, dugovječnu i zahvalnu biljku. Ovaj ukrasni grm poznat je po raskošnim cvjetnim grozdovima i opojnom mirisu koji u svibnju pretvara svaki kutak u romantičnu oazu.

Osim što krasi vrtove već stoljećima, jorgovan nosi bogatu simboliku i minimalne zahtjeve za njegu, što ga čini idealnim izborom za početnike i iskusne vrtlara.

Lavanda – mediteranska kraljica mirisa koju morate imati u vrtu

Podrijetlo i povijest jorgovana

Jorgovan (Syringa vulgaris) potječe s područja Balkana i jugoistočne Europe, a u zapadnu Europu donesen je u 16. stoljeću zahvaljujući putovanjima i trgovini.

Brzo je postao omiljena vrtna biljka u Francuskoj, Engleskoj i Austriji, a kasnije se proširio diljem svijeta. Danas postoji veliki broj kultivara u različitim bojama – od snježno bijele do tamnoljubičaste.

Simbolika jorgovana

Kroz povijest, jorgovan je bio simbol proljeća, ljubavi i obnavljanja života. U viktorijansko doba ljubičasti jorgovan darivao se kao znak prve ljubavi, dok je bijeli označavao nevinost i čistoću. Njegov miris i danas budi nostalgiju, povezujući ljude s uspomenama iz djetinjstva i obiteljskih vrtova.

Kada jorgovan cvate?

Jorgovan cvate u proljeće, najčešće od svibnja do početka lipnja, ovisno o sorti i klimatskim uvjetima. Cvjetovi su skupljeni u guste grozdove koji mogu trajati i do tri tjedna. Nakon cvatnje preporučuje se uklanjanje ocvalih cvjetova kako bi se biljka usmjerila na razvoj novih pupova za iduću sezonu.

sadnja jorgovana

Zašto je rujan idealno vrijeme za sadnju jorgovana?

Jesen, a posebno rujan, najbolje je vrijeme za sadnju jorgovana. Tlo je još toplo, a zrak svježiji i vlažniji, što pogoduje bržem ukorjenjivanju. Biljka tijekom zime miruje, a u proljeće dočekuje sezonu spremna za rast i cvatnju.

Sadnja jorgovana – kako pravilno posaditi jorgovan u rujnu?

Sadnja jorgovana ne zahtijeva mnogo, ali ovih nekoliko koraka osigurat će zdrav i dugovječan rast:

  1. Iskopajte rupu dvostruko širu od korijenove bale.
  2. Dodajte sloj komposta ili zrelog stajnjaka za bolju prehranu.
  3. Postavite biljku tako da korijen bude u ravnini s tlom.
  4. Dobro zatrpajte zemljom, zalijte i malčirajte.

Gdje saditi jorgovan i kakvo tlo voli?

Za bogato cvjetanje jorgovan traži:

  • sunčano mjesto – najmanje šest sati direktnog sunca dnevno,
  • propusno i hranjivo tlo, neutralno do blago alkalno,
  • zaštitu od jakog vjetra i izbjegavanje teških glinenih tala gdje se zadržava voda

Sadnja jorgovana donosi simboliku novih početaka

Sadnja jorgovana donosi u vrt ne samo boju i miris, već i simboliku proljeća i novih početaka. Ovaj grm može živjeti desetljećima, često prelazeći iz generacije u generaciju, i svake godine vraćati uložen trud raskošnim cvjetovima. Ako ga posadite u rujnu, već sljedeće proljeće vaš vrt može zablistati u romantičnim tonovima jorgovana.

Nastavite čitati

Vrt

Stabla koja vrijedi imati u dvorištu – i kako ih saditi

Kako odabrati pravo stablo za svoje dvorište?

koje stablo posaditi u dvorištu

Priroda oko kuće ne donosi samo ljepotu već i niz praktičnih koristi. Ako se pitate koje stablo posaditi u dvorištu, odgovor nije jednostavan jer sve ovisi o klimi, veličini dvorišta i vašim željama. Stablo je istovremeno investicija u zdravlje, okoliš i vrijednost vaše nekretnine.

Uz pravi odabir vrste, vaše dvorište može postati mala oaza koja raste zajedno s obitelji.

Koje stablo posaditi u dvorištu?

Pri odabiru stabla važno je razmisliti o namjeni. Želite li hlad, plodove ili dekorativni element? U kontinentalnim krajevima odlično uspijevaju javor, lipa i breza, dok su za Dalmaciju bolji izbor maslina, smokva i koštela.

Zimzelene vrste poput bora ili čempresa daju privatnost tijekom cijele godine, dok ukrasne vrste poput japanske trešnje ili magnolije unose estetiku i poseban ugođaj.

Održavanje: ukrasna stabla zahtijevaju povremenu rezidbu i oblikovanje, dok zimzelena trebaju redovito zalijevanje u prvim godinama rasta i zaštitu od jačih vjetrova. Autohtona stabla su uglavnom zahvalna jer se dobro prilagođavaju klimi.

5 ukrasnih stabala koji će uljepšati svaki vrt i okućnicu

Koje voćke odabrati za dvorište – ljepota i plodovi u jednom

Voćke su praktičan i lijep izbor za svako dvorište. Jabuke, kruške i trešnje u kontinentalnim područjima donose obilne plodove, dok smokve, masline i agrumi odlično uspijevaju na obali. Osim što će obogatiti prehranu, voćke će dvorištu dati sezonsku dinamiku – proljetni cvat, ljetne plodove i jesenske boje.

Održavanje: voćke zahtijevaju redovitu rezidbu, gnojidbu i zaštitu od bolesti. Potrebno ih je zalijevati u sušnim razdobljima, osobito dok su mlade. Ako se pravilno održavaju, mogu trajati desetljećima i postati središnji dio obiteljskog dvorišta.

Najbolja brzorastuća stabla za hlad

Ako želite brzu sjenu i zaštitu od sunca, brzorastuće vrste su pravi izbor. Gledičija, srebrni javor, bagrem i platana rastu nekoliko desetaka centimetara godišnje i već nakon 5–7 godina stvaraju krošnju dovoljnu za ugodnu hladovinu. U urbanim sredinama posebno se cijeni platana zbog velike krošnje i otpornosti na gradske uvjete.

Održavanje: brzorastuća stabla zahtijevaju redovito zalijevanje i oblikovanje u prvim godinama kako bi razvila snažan korijen i stabilnu krošnju. Nakon što se ukorijene, vrlo su otporna i dugovječna.

Kada saditi koja stabla?

Jesen je idealna za sadnju listopadnih stabala jer imaju dovoljno vremena razviti korijenje prije zime.

Proljeće je pogodno za voćke i ukrasne vrste, osobito u područjima s hladnim zimama. Zima i ljeto se uglavnom izbjegavaju, osim kod kontejnerskih sadnica koje se mogu saditi cijele godine uz redovito navodnjavanje.

Kako posaditi stablo korak po korak

Prvo odaberite pravo mjesto – uzmite u obzir koliko će stablo narasti i koliko će mu trebati prostora.

Iskopajte jamu dvostruko širu od korijena i duboku koliko je visina korijenove bale. Pripremite tlo s kompostom, postavite sadnicu i zaspite zemljom.

Zalijte obilno i po potrebi poduprite kolcem. U prvim godinama redovito zalijevajte, a kasnije će stablo postati otpornije.

koje stablo posaditi u dvorištu

Tlo i razmak – na što valja obratiti pažnju

Stabla najbolje uspijevaju u dobro dreniranom i rahlo obrađenom tlu. Ako je tlo glinasto, preporučuje se dodati pijesak i kompost, dok pjeskovita tla trebaju više organske tvari. Vapnena tla pogodna su za smokvu, maslinu i badem, dok jabuka i kruška vole neutralna do blago kisela tla.

Razmak je jednako važan kao i vrsta tla. Velika stabla poput oraha ili kestena treba saditi najmanje 6–8 metara od kuće i drugih stabala jer razvijaju široku krošnju i korijen. Manja stabla i voćke, poput jabuke ili trešnje, dobro uspijevaju na udaljenosti od 3–4 metra. Preblizu posađena stabla mogu se natjecati za vodu i hranjive tvari, a korijen može ugroziti temelje kuće ako se sadi neposredno uz zidove.

Gdje kupiti sadnice i sjemenke drva koje ste odabrali za vaš vrt?

Sadnice se mogu kupiti u rasadnicima, vrtnim centrima i poljoprivrednim trgovinama, gdje možete dobiti i savjet stručnjaka o odabiru vrste.

Online trgovine nude veći izbor egzotičnih ili ukrasnih vrsta, dok se lokalne sadnice bolje prilagođavaju tlu i klimi. Ako birate sjemenke, imajte na umu da rast traje dulje i zahtijeva strpljenje.

Koje stablo posaditi u dvorištu – i zašto

Ako se pitate koje stablo posaditi u dvorištu, imajte na umu da ono donosi brojne prednosti – prirodnu klimu, manju potrebu za klimom ljeti i dodatno grijanje zimi, zaštitu od buke i vjetra, ljepši izgled okućnice te povećanje vrijednosti nekretnine.

Uz to, stabla proizvode kisik, poboljšavaju kvalitetu zraka i privlače ptice i korisne insekte.

Ovih 5 stabala nikako nemojte saditi u blizini kuće

Jedno stablo u dvorištu znači puno više od ukrasa – ono je izvor hlada, hrane, ljepote i zdravlja. Pravilnim odabirom vrste, redovitom njegom i pažljivom sadnjom, svako dvorište može postati zelena oaza. Ako razmišljate dugoročno, birajte stabla koja odgovaraju vašoj klimi i prostoru, obratite pozornost na razmak i tlo te uživajte u njihovim dobrobitima desetljećima.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice