Vrt
Najbolji način za sadnju i njegu pelargonija
Ne morate biti stručnjak da bi vaše pelargonije cvjetale
Pelargonije su godinama najpopularnije cvjetnice za gredice i balkone. I to s dobrim razlogom: pelargonije dolaze u brojnim bojama i oblicima. Brzo rastu, lako se održavaju, otporne su i ono najvažnije, cvjetaju obilno i neprekidno od proljeća do jeseni.
Ne morate biti stručnjak da bi vaše pelargonije cvjetale jer ova biljka uspjeva i početnicima u vrtlarstvu, potrebno je samo slijediti nekoliko savjeta. Stručnjaci iz inicijative Pelargonium for Europe (PfE) znaju točno što je važno kod sadnje i njege pelargonija, a u nastavku donosimo njihove savjete.
Kad je najbolje vrijeme za sadnju pelargonija?
Vjerojatno ćete poželjeti započeti sa sadnjom na balkonima i terasama s prvim proljetnim danima, no budite oprezni jer pelargonije ne podnose dobro hladnoću. Sigurno ih je saditi samo kada su noći stalno bez mraza, a dnevne temperature redovito iznad 10°C. Ako jednostavno ne možete čekati, budite spremni zaštititi svoje pelargonije od povremene hladnoće.
Na primjer, kada je vanjska temperatura niska, vašim će biljkama biti bolje na prozorskoj dasci, stalku na zidu kuće ili pod pokrovom, nego na balkonskoj ogradi na propuhu ili u posudi na hladnoj zemlji.

Noću ih možete zaštititi od mraza vrtnom vunom, folijom s mjehurićima ili običnom plahtom. Ako ponovno jako zahladi i tijekom dana, svoje biljke privremeno smjestite u zaštićeni zatvoreni prostor. Zimski vrtovi, ostave ili garaže u kojima nema bojazni od smrzavanja prikladna su skloništa za hitne slučajeve, idealno ako imaju i dovoljno prirodnog svjetla.
Što trebate uzeti u obzir pri sadnji pelargonija?
Bilo da su u balkonskoj gredici, lončanici, žardinjeri ili visećoj košari, pelargonije se svugdje osjećaju kao kod kuće – pod uvjetom da imaju dovoljno prostora. Razmak između biljaka treba biti najmanje 20 cm, a visina posude ne smije biti manja od 18 cm. Prilikom sadnje koristite visokokvalitetni, prethodno pognojeni kompost. Ne zaboravite u dno posude staviti sloj drenaže kako bi višak vode mogao otjecati iz posude. Na taj način spriječit ćete zadržavanje viška vode koja može uzrokovati truljenje korijena.
Jagode, maline, dinja… Evo koje se voće sadi u travnju
Koje je idealno mjesto za pelargonije?
Pelargonije su biljke osjetljive na svjetlost – najbolje se osjećaju na mjestima s puno svjetlosti, no dobro im je i na mjestima s djelomičnom sjenom. Ukratko, što više sunčeve svjetlosti dobiju, to obilnije cvjetaju.
Ako tek nabavljate sadnice pelargonija kupite dobro razvijene biljke s puno pupova i gustim lišćem kako biste brzo uživali u puno cvijeća. Pelargonije vole vodu, ali ne i stalnu kišu pa ih sklonite pod krov u slučaju da prognoza vremena najavljuje veće oborine. Sorte s velikim ili duplim cvjetovima posebno vole biti pod krovom tijekom kišnih dana pa ih na vrijeme sklonite.

Kako zalijevati pelargonije?
Pelargonije mogu pohraniti dosta vlage u svoje listove i stabljike, pa im nekoliko dana bez vode nije problem. Međutim, potrebno ih je redovito zalijevati kako bi obilno cvjetale. Za vrlo vrućih ljetnih dana dobro ih je zalijevati ujutro i navečer. Kutije za spremnike i automatski sustavi za navodnjavanje mogu značajno smanjiti potrebe za zalijevanjem.
Kod grmolikih biljaka vlaga ponekad ne dopire do tla, čak ni po kišnom vremenu. Kako biste saznali treba li vašim biljkama vode, prstom provjerite vlažnost zemlje u koju su zasađene. Ako je zemlja topla i suha, zalijte biljku odmah. S druge strane, onima koji žive u predjelima gdje često pada kiša, stručnjaci preporučuju da ne koriste stalno navodnjavanje jer pelargonije ne vole biti natopljene vodom. Savjet plus: kišnica ili odstajala voda idealna je za zalijevanje.
Ovo su najvažnija pravila kod sadnje hortenzija – ako želite da cvjetaju cijelo ljeto
Kako pravilno gnojiti pelargonije?
Pelargonije trebaju puno hranjivih tvari. Trebali biste ih početi gnojiti otprilike četiri do šest tjedana nakon sadnje. Do tada su hranjive tvari iz zemlje često već potrošene, čak i kod prethodno pognojenog komposta. Za optimalnu prehranu, jednostavno dodajte komercijalno gnojivo za cvjetnice u vodu jednom tjedno. Alternativno, možete koristiti štapiće za gnojivo. Traju otprilike dva do tri mjeseca.

Ako je pri sadnji korišteno gnojivo sa sporim otpuštanjem, možete produljiti vrijeme do prve prihrane. Koliko dugo, ovisi između ostalog, o vrsti gnojiva te temperaturi i vlažnosti tla. Od kasnog ljeta nadalje, vaše će pelargonije vjerojatno trebati dodatne hranjive tvari, čak i ako ste ih prihranjivali gnojivom sa sporim otpuštanjem. Nedostatak hranjivih tvari možete prepoznati po tome što više ne cvjetaju pravilno ili im lišće požuti, iako je sve ostalo u redu.
Uklonite ocvale cvjetove
Redovito uklanjanje osušenih cvjetova i lišća, kao i mrtvih stabljika, održava pelargonije zdravima i potiče stvaranje novih cvjetova. Postoje i sorte koje se same čiste, a uglavnom ih možete pronaći među visećim pelargonijama. One same odbacuju ocvale cvjetove i obično odmah daju nove. Međutim, osušeno lišće ipak treba ukloniti ručno.
Prezimljavanje pelargonija
Pelargonije su trajnice pa je poželjno da prije prvog noćnog mraza odrežite biljke na oko 15 cm i premjestite ih na svijetlo, hladno mjesto. Pelargonije zimi ne trebaju gnojivo niti zalijevanje. U proljeće presadite biljke u svježi kompost i stavite ih na toplije mjesto. Uz malo sreće opet će niknuti.
Autor: „Pelargonium for Europe”
Vrt
Ne grabljajte otpalo lišće u vrtu! Tako se rješavate prirodnog malča
Kad otpalo lišće ostavimo u vrtu, ono se prirodno razgrađuje, smanjuje količinu otpada i doprinosi kružnom ciklusu u prirodi
Jesen je pokazala svoju raskoš, ulice i vrtovi prekriveni su toplim tonovima jantara i bakra, a svaki vjetar nosi miris promjene. Dok mnogi žure po grablje i vreće, želeći očistiti svaki kutak dvorišta, priroda zapravo ima drugačiji plan. Otpalo lišće, iako se ponekad čini neuredno, ima izuzetno važnu ulogu u vrtu.
To nije otpad, već prirodni malč – zaštitni sloj koji čuva vlagu, hrani tlo i stvara stanište za korisne organizme. Ako ga svake godine uklanjamo, oduzimamo zemlji hranjive tvari i narušavamo njezinu prirodnu ravnotežu.
Ako ipak volite uredan travnjak, rješenje nije potpuno grabljenje, već balans: ostavite barem jedan dio vrta kao „zonu bez grabljanja“. Tamo otpalo lišće može odraditi svoju funkciju i obogatiti tlo.
Otpalo lišće kao prirodni malč i zaštita tla
Kad lišće počne trunuti, ono se pretvara u hranjivi sloj koji štiti i hrani tlo. Tijekom razgradnje oslobađaju se ključne tvari poput dušika, fosfora i kalija – prirodnih gnojiva koja pomažu biljkama da jače rastu i razviju otporniji korijenov sustav.
Ovaj proces poboljšava strukturu tla, povećava njegovu sposobnost zadržavanja vlage i sprječava sabijanje. Takvo tlo „diše“, propušta zrak i vodu te postaje plodno tlo puno mikroorganizama.
Ako ipak ne volite vidjeti trulo otpalo lišće na travnjaku, postoji kompromis – pokupite ga, usitnite i iskoristite kao malč za gredice. Dovoljno je sloj od nekoliko centimetara da zaštiti biljke od korova i zadrži vlagu u tlu. U proljeće će se lišće potpuno razgraditi i stopiti sa zemljom, pretvarajući se u bogat humus.

Sklonište za život i bioraznolikost
Ispod sloja lišća krije se cijeli mali svijet. Glista, bubamara, pčela i leptira – svi pronalaze zaklon i hranu u toj prirodnoj prostirci. Lišće pruža utočište oprašivačima i razlagačima koji sudjeluju u ciklusu života tla.
Ti tihi „radnici“ pomažu razgraditi organsku tvar, prozračiti zemlju i potaknuti stvaranje hranjivih tvari. Osim njih, i ptice profitiraju jer u jesen i zimu u lišću pronalaze insekte kojima se hrane.
Kad lišće ostane na tlu, ono ne samo da štiti korijenje od hladnoće, nego održava ravnotežu čitavog ekosustava u vrtu.
Grabljenje lišća do posljednjeg lista znači i više otpada. Većina tog lišća završava u plastičnim vrećama, a zatim na odlagalištima, gdje se razgrađuje bez dovoljno kisika i stvara metan – snažan staklenički plin.
Kad otpalo lišće ostavimo u vrtu, ono se prirodno razgrađuje, smanjuje količinu otpada i doprinosi kružnom ciklusu u prirodi. Time zapravo smanjujemo i vlastiti ugljični otisak te činimo mali, ali važan korak prema održivijem načinu života.
Sloj lišća koji štiti i čuva vlagu
Lišće nije samo hrana za tlo – ono je i barijera protiv isušivanja. Pokriva površinu tla, usporava isparavanje vode i pomaže korijenju da dulje ostane hidratizirano.
Zimi i u sušnijim razdobljima to znači manje zalijevanja, niže račune za vodu i više vlage u tlu.
U područjima sklonima suši, sloj lišća može značiti razliku između biljke koja vene i one koja preživi do proljeća. Osim što štedi resurse, lišće štiti površinski sloj zemlje od erozije uzrokovane vjetrom i kišom, osobito u vrtovima na padini.
Bolji travnjak – bez pretjeranog grabljenja
Iako se čini suprotno, umjeren sloj lišća može poboljšati zdravlje travnjaka. Tanki sloj razgrađenog lišća zimi štiti travu od smrzavanja, a u proljeće oslobađa hranjive tvari koje potiču rast.
Rezultat je gušći, zeleniji travnjak – bez umjetnih gnojiva.
Osim toga, korištenjem lišća kao malča smanjujete potrebu za kupovnim proizvodima u plastičnoj ambalaži. To znači manje otpada, manje troškova i više prirodnog ritma u vašem vrtu.
6 razloga zašto je jesen najbolje vrijeme za malčiranje
Priroda zna što radi
Otpalo lišće nije znak neurednosti, već dokaz da priroda funkcionira sama od sebe. Kada ga ostavite da se razgradi, ono hrani tlo, čuva vlagu i stvara stanište za život. Ako volite uredan travnjak, dovoljno je da jedan kutak vrta ostavite netaknut – i dopustite prirodi da obavi posao koji najbolje zna.
Jer u jesen, baš kao i u životu, ponekad ne trebamo sve “počistiti” – dovoljno je pustiti stvari da padnu na svoje mjesto.
Vrt
Prozračivanje i rahljenje – kako travnjaku pomoći da „prodiše“
Prozračivanje i rahljenje pomaže travnjaku da tlo postane propusno, potiče korijenje na rast i uklanja mahovinu i mrtvo korijenje, osiguravajući bujan i zdrav travnjak.
Proljeće i jesen idealna su godišnja doba za prozračivanje i rahljenje travnjaka. S vremenom se na nekim mjestima tlo zbije i postane tvrdo a korijenje trave teže dolazi do hranjivih tvari i zraka. Prozračivanje travnjaka pomaže da tlo postane propusno. U nastavku donosimo savjete kako odabrati uređaj koji će zadovoljiti vaše potrebe ali i na što treba obratiti pozornost prilikom obrade tla.
Za početak očistite travnatu površinu i uklonite grane, lišće i sve ostale prepreke. Pokosite travu na oko 4 cm ali površina mora biti suha. Mokra trava teško se kosi. Pregedajte travnjak, a ako uočite oštećenja na površini poput ćelavih mjesta ili mahovinu, idealan je trenutak za prozračivanje ili rahljenje. Dok je za prozračivanje travnjaka potreban uređaj s valjkom sa čeličnim zupcima koji stvaraju male rupe u tlu, rahljenje obavljamo pomoću valjka sa čeličnim noževima koji prodiru duboko u tlo i uklanjaju ostatke poput mahovine, zapletenu travu, mrtvo korijenje i sve ostalo, što se tijekom vremena nakupilo.

Prođite uređajem po travnatoj površini i prozračite ili prorahlite ga. Nakon toga zalijte i pognojite travnjak. Ako je potrebno, nadosijte sjeme trave na ćelava ili oštećena mjesta. Prije sijanja provjerite i slijedite upute proizvođača sjemena, osobite one koje se odnose na uvjete rasta trave.
Kod odabira uređaja razmotrite površinu koju je potrebno obraditi te vrstu uređaja koji vam odgovara: električni, akumulatorski ili benzinski. Električni uređaji su idealni za manje površine sa pristupom električnoj energiji. Akumulatorski uređaji su sve prisutniji u našim vrtovima. Praktični su jer nemaju kabel ali ovise o napunjenom akumulatoru. Benzinski uređaji su najfleksibilniji i namijenjeni većim površinama i težim zadacima.
Prilikom kupovine usporedite performanse uređaja poput radne širine i dubine, površinu za koju je uređaj namijenjen, snage, mogućnost podešavanja visine, obujam prihvatne košare i materijal te dodatnih funkcija. Težina uređaja je isto tako važna a posebno ako ga morate transportirati.

Također, provjerite postoji li servisna mreža i jesu li dostupni rezervni dijelovi. Dobro drenirano tlo stvara idealne uvjete za lijep i zdrav travnjak. Trava ne mora uvijek biti zelenija kod susjeda. Uz malo truda, vaš travnjak može biti jednako bujan i lijep.





