Vrt
Ovo je najbolje začinsko bilje za uzgoj u domu
Napravite malo mjesta u blizini najsunčanijeg prozora kako bi najbolje začinsko bilje raslo u kući i dodajte svježe ubrani okus svojoj kuhinji!
Bile to pizze, umaci, kokteli ili čajevi domaće začinsko bilje osvježiti će svaki vaš kuhinjski uradak.
Bosiljak
Jedno od najboljih začinskih biljaka koje možete imati pri ruci – dodajte ga caprese salatama i pizzama ili ga upotrijebite za pripremu sjajnog pesta. Uzgajajte bosiljak iz sjemena ili starter biljke iz vrtnog centra.
Posadite ga u dobro drenirano tlo na svijetlom, toplom mjestu i stisnite sve cvijeće. Za berbu odrežite nekoliko stabljika točno iznad mjesta na kojem se spajaju dva lista.

Menta
Metvica je prirodan izbor za uzgoj u kontejnerima jer može podivljati kad se posadi na otvorenom. Dajte svojoj sobnoj metvici bogato tlo i često zalijevanje. Postoji dosta vrsta mente—i mnogo više načina za njihovu upotrebu: zelena metvica je izvrsna u slanim receptima i mojitoima, dok su čokoladna metvica i menta od jabuke izvrsne u desertima.
Zalijevate li biljke pravilno?
Paprena metvica je osvježavajuća u slatkišima i sladoledu—i od nje se pravi divan čaj!

Ružmarin
Ružmarin je čvrsta biljka nalik grmu koja vrlo dobro raste u zatvorenom prostoru. Najbolje uspijeva u istim uvjetima uzgoja kao i bosiljak, tako da ih čak možete posaditi zajedno. Odrežite nekoliko stabljika u bilo kojem trenutku kako biste receptima dodali bogat okus bora.
Ružmarin se također lako suši, tako da više nikada nećete morati kupovati unaprijed zapakirane stvari.

Vlasac
Nemojte preplaćivati u trgovini za maleno pakiranje narezanog vlasca – on je jedno od najboljih biljaka za uzgoj u zatvorenom prostoru! Posijte sjeme izravno u posudu postavljenu na najsunčanijem mjestu u vašoj kući.
Držite posudu sa kamenčićima i vodom ispod posude kako biste biljci dali dodatnu vlažnost.

Peršin
Budući da peršin raste u zatvorenom prostoru—u lagano navlaženom tlu blizu sunčanog prozora—i dostupan je u bilo kojem trenutku, naći ćete se dodajući ga svim vrstama jela: napravite maslac od peršina koji ćete dodati mesu s roštilja, usitnite i umiješajte lišće u kuhanu rižu ili pripremite seriju ljutog chimichurri umaka!

Origano
Origano je iznenađujuće laka i otporna biljka za uzgoj, a svježi listovi imaju prekrasan miris. Može se saditi zajedno s kaduljom jer vole iste uvjete rasta. Zatim upotrijebite svježe listove origana u receptima za piletinu s češnjakom ili u seriji domaćeg umaka za špagete ili pizzu.

Kadulja
Lijep dodatak unutarnjem biljnom vrtu te se od nje radi vrlo zdrav čaj. Kadulji je potrebno puno sunčeve svjetlosti (6 do 8 sati dnevno), ali ako imate to sunčano mjesto, ovo je biljka koja se nevjerojatno lako uzgaja.
Sobno bilje koje podnosi nedostatak svjetla

Timijan
Osim što je lijepa sobna biljka, svježa majčina dušica puno je mirisnija i snažnija od osušene. Dajte mu sunčano mjesto i dobro drenirano tlo koje možete pustiti da se osuši između zalijevanja.
Možete uzgajati uobičajenu vrstu majčine dušice ili majčine dušice za svijetli, citrusni okus koji je prijatan uz pečenu piletinu.

Limunska trava
Možda vam ovo nije prva pomisao na sobno bilje, ali ako imate malo prostora i veliku posudu, mirisna limunska trava je odličan izbor. Možete ga čak i uzgojiti koristeći stabljike kupljene u trgovini! Držite ga dobro dreniranim i na sunčanom mjestu. Kad vam zatreba, odrežite stabljiku blizu tla.
To je jedna od najboljih proljetnih biljaka za kuhanje, a može se koristiti u jelima od piletine i marinadama.

Vrt
Jardin Majorelle – mali raj usred Marakeša
Ukoliko vas put odvede do Marakeša, svakako posijetite Jardin Majorelle, šetnja ovim vrtom skriven u srcu živopisnog grada iskustvo je koje ćete dugo pamtit.
Jardin Majorelle jedno je od najpoznatijih i najposjećenijih mjesta u Maroku — prava oaza mira i boja smještena usred vreve Marrakeša. Ovaj jedinstveni vrt čarobno povezuje umjetnost, botaniku i povijest, ostavljajući snažan dojam na svakog posjetitelja.

Planiranje vrta: Vrste vrtova, raspored biljaka i inspiracije za vaš vrt
Povijest i značaj
Jardin Majorelle stvorio je francuski umjetnik Jacques Majorelle (1886.–1962.), sin poznatog secesijskog majstora Louisa Majorellea. U Maroko je stigao oko 1917. godine radi oporavka od teške bolesti, a Marakeš ga je brzo osvojio svojom svjetlošću, bojama i živahnim uličnim životom. Nakon putovanja po Sjevernoj Africi i Mediteranu, odlučio se trajno nastaniti u tom gradu.
Majorelle je stekao ugled kao orijentalistički slikar, a posebno je ostao zapamćen po intenzivnoj nijansi kobaltno plave boje, danas poznatoj kao Majorelle plava (bleu Majorelle). Inspirirana lokalnom arhitekturom i tradicionalnom odjećom, ta je boja postala zaštitni znak vrta i njegovih građevina.

Godine 1923. kupio je zemljište na rubu palmine oaze u Marakešu i ondje izgradio kuću, a 1931. angažirao je arhitekta Paula Sinoira za projektiranje moderne vile. Tijekom narednih desetljeća postupno je širio imanje i oblikovao vrt koji je postao njegovo životno djelo. Zbog visokih troškova održavanja vrt je 1947. otvorio za javnost.
Nakon Majorelleove smrti i godina zapuštenosti, vrt su 1980-ih spasili Yves Saint Laurent i Pierre Bergé, koji su ga temeljito obnovili. Od tada Jardin Majorelle ponovno živi kao jedna od najvažnijih kulturnih i botaničkih znamenitosti Marakeša.

Botanički i arhitektonski dragulj
Jardin Majorelle prostire se na oko 9.000 m² i predstavlja labirint staza, vodenih površina i egzotičnih biljaka. U vrtu se mogu vidjeti kaktusi, palme, bambusi i brojna druga botanička bogatstva. Arhitektura vrta i Majorellova ateljea pokazuje utjecaje modernizma i Art Deco estetike, u kombinaciji s marokanskim elementima. Ono što Jardin Majorelle čini posebnim jest sklad između prirode i dizajna. U vrtu se nalazi više od 300 biljnih vrsta iz cijelog svijeta: kaktusi, palme, bambusi, bugenvilije i egzotično cvijeće stvaraju bogat i raznolik pejzaž. Voda, u obliku fontana i malih bazena, dodatno naglašava osjećaj svježine i smirenosti.
Snažni kontrasti boja – plava, žuta, zelena i terakota – pažljivo su uravnoteženi i vrtu daju gotovo slikarsku kompoziciju, što nije iznenađujuće s obzirom na Majorelleovu profesiju.

Japanski vrt u hrvatskom dvorištu: Dizajn Petre Novak
Kulturni značaj
Unutar kompleksa nalazi se i Berberski muzej, posvećen kulturi i tradiciji autohtonih naroda Maroka. Muzej pruža dublji uvid u povijest, nošnje, nakit i svakodnevni život Berbera, čime posjet vrtu dobiva dodatnu kulturnu dimenziju.
Jardin Majorelle bio je i važno mjesto inspiracije za Yvesa Saint Laurenta, koji je često isticao kako mu je Maroko, a posebno ovaj vrt, pomogao da u svom radu ponovno otkrije boje.

5 tropskih biljaka koje će pretvorit svaki prostor u zelenu oazu
Zašto posjetiti Jardin Majorelle
Posjet Jardin Majorelleu nije samo šetnja kroz lijepo uređen vrt – to je iskustvo koje budi osjetila. Mirisi biljaka, zvuk vode i vizualni sklad pružaju rijetku priliku za opuštanje u srcu živahnog grada. Bilo da ste ljubitelj prirode, umjetnosti ili jednostavno tražite predah od gradske gužve, ovaj vrt opravdava reputaciju malog raja usred Marakeša.
Jardin Majorelle podsjetnik je koliko pažljivo oblikovan prostor može imati snažan emocionalni učinak – i zašto neka mjesta ostaju u sjećanju dugo nakon što ih napustimo.
Bilje
Erica carnea, proljetna crnjuša – cvijet koji prkosi zimi
Erica carnea L., poznata i kao proljetna crnjuša, zimocvijet ili winter heath, zimzeleni je ukrasni grm iz porodice vrijesova (Ericaceae) koji prkosi tišini zime. Dok priroda još miruje pod hladnim nebom, ova skromna, ali izdržljiva biljka otvara svoje nježne zvonolike cvjetove i unosi prve tonove boje u ogoljeli krajolik. Cvatući od kasne zime do ranog proljeća, često i ispod snježnog pokrivača, proljetna crnjuša postaje simbol buđenja i nade. Njezina ljepota nije samo u cvijetu, već i u poruci – da život u prirodi nikada u potpunosti ne prestaje, čak ni u najhladnijim danima godine. Osim estetske vrijednosti, ova vrsta ima i ekološki značaj jer predstavlja jedan od rijetkih izvora nektara za rane oprašivače u hladnijem dijelu godine.
Biljke koje cvatu zimi: Savjeti za sadnju i odabir najljepših vrsta

Podrijetlo i stanište
Ova vrsta potječe iz planinskih i brdskih područja središnje, istočne i južne Europe, uključujući Alpe, Apenine, Karpate i Balkanski poluotok. Raste prirodno na travnjacima, rubovima šuma i stjenovitim padinama, od nizina pa do oko 2000 m nadmorske visine.
U prirodi proljetnu crnjušu često nalazimo u šumskim rubovima i svjetlijim šumskim svodovima, gdje uspijeva na različitim tlima — od pjeskovitih i glinenih do vapnenastih i neutralno do blago kiselih. Otporna je na niske temperature i može cvjetati čak i dok je tlo još pokriveno snijegom.
Mahonia media – zimska zvijezda u vašem vrtu

Izgled biljke
Erica carnea je nisko rastući, zimzeleni grm koji se širi po tlu. Tipično doseže visinu 10–50 cm, ponekad do 60 cm, a grane mogu biti polegnute ili malo uzdižuće. Listovi su sitni i igličasti, skupljeni po 3–4 u pršljenu, tamnozeleni i sjajni, što biljci daje gustu zimzelen izgled tijekom cijele godine. Cvjetovi su karakteristični — viseći, zvonasti, obično roze, crvenkasti, rijetko bijeli, skupljeni u male grozdaste cvatove duž izboja. Cvatu vrlo rano, često već od veljače do travnja, zato je biljka posebno cijenjena u vrtlarstvu za razdoblje kada malo što drugo cvjeta. Plod je mala kapsula koja sadrži sitne sjemenke, a cvjetovi su dvospolni i privlače oprašivače poput pčela kada je vrijeme dovoljno toplo.

Sadnja i njega u vrtu
Erica carnea je relativno nezahtjevna za uzgoj, ali dobro prosperira ako joj se osiguraju odgovarajući uvjeti. Voli dobro drenirano, neutralo do slabo kiselo tlo, koje ne treba biti prebogato hranjivim tvarima. Podnosi i blago alkalna tla i preferira sunčane do polusjenovite položaje. Biljka je prilično prilagodljiva te uspijeva na različitim položajima u vrtu.
Sadnja
adnja se obično obavlja u jesen (rujan–studeni), uz razmak oko 20–30 cm između biljaka ako se sade grupe. Prilikom sadnje dobro je tlo lagano razrahliti i osigurati drenažu kako sadnica ne bi stajala u vodi.
Zalijevanje
Tijekom sušnih razdoblja treba redovito zalijevanje, osobito za vrijeme uspostave nakon sadnje. Biljka ne podnosi stajaću vodu i može trpjeti ako je tlo previše vlažno.
Rezidba
Blaga rezidba nakon cvatnje potiče bujniji rast i bolje formiranje novih izboja. Ne preporučuje se drastično rezanje starog, drvenastog dijela biljke.
Razmnožavanje
Razmnožava se ljetnim reznicama ili sjemenjem, a reznice najbolje ukorijenjuju u vlažnom supstratu.

Uloga u vrtu i korisnost
Proljetna crnjuša se često koristi kao ukrasna pokrivačica tla ili rubna sadnja u gredicama i kamenjarima. Zbog ranog cvjetanja, oplemenjuje vrt u kasnu zimu i rano proljeće kada većina biljaka još miruje. Također je medonosna: pčele sakupljaju nektar i pelud s njenih cvjetova kad su drugi izvori hrane ograničeni, čime pridonosi podršci ranog oprašivanja.
Erica carnea je lijepa, otporna i korisna vrtna biljka koja svojim ranom cvatnjom donosi boju i život u vrt u vrijeme kada je većina drugih biljaka još u mirovanju. Zahvaljujući jednostavnosti uzgoja i širokom spektru kultivara, idealna je za vrtne gredice, kamenjare ili balkonske posude — posebice ako želite zimzelen i cvjetajući vrt tijekom hladnih mjeseci.
Ove je biljke potrebno orezati zimi kako bi uživali u njihovoj ljepoti u proljeće




