Vrt
Kako pravilno ukloniti uvenule cvjetove pelargonije?
Ako ne volite redovito orezivati pelargonije, postoje sorte koje se same čiste
																								
												
												
											Pelargonije su pravo cvjetno čudo, uz pravilnu njegu, oduševljavat će vas neiscrpnim cvatom od proljeća do jeseni. Potrebno im je mnogo sunca, topline, vode i hranjivih tvari kako bi kontinuirano proizvodile nove cvjetove tijekom gotovo cijele godine. Ključ ljepote za većinu sorti pelargonija također uključuje redovito uklanjanje uvenulih cvjetova i listova. Stručnjaci inicijative ”Pelargonium for Europe (PfE)” sastavili su nekoliko ključnih savjeta za orezivanje.
Najbolji način za sadnju i njegu pelargonija
Za savršen izgled, optimalno zdravlje i maksimalnu snagu cvata, redovito uklanjanje uvenulih ili ocvalih cvjetova i listova važno je iz tri razloga. Prvo, pelargonije će jednostavno izgledati bolje. Drugo, sprječava se razvoj bolesti. U vlažnim uvjetima, uvenuli cvjetovi i listovi obično se zalijepe te tako čine idealno stanište za razmnožavanje gljivičnih bolesti. Također, uklanjanjem uvenulih cvjetova potiče se razvoj novih. Za razliku od drugog cvijeća, pelargonije ulažu puno snage u razvoj novih cvjetova, a orezivanjem ćete ubrzati razvoj vaše biljke te na taj način potaknuti cvjetanje.

Pojedinačni i višestruki cvjetovi
Pelargonije cvatu višestrukim cvjetovima u obliku kišobrana koji se sastoji od većeg broja pojedinačnih cvjetova. U pravilu ovi cvjetovi ne cvatu istovremeno, što znači da su neki već uvenuli, dok drugi još nisu ni procvjetali. Čak i ako su vidljivi neki smećkasti cvjetovi, stručnjaci i ljubitelji pelargonija smatraju štetnim uklanjanje svih cvjetova iz kišobrana. U tom slučaju, trebalo bi samo ukloniti pojedinačne cvjetove koji su uvenuli. Međutim, ako imate puno pelargonija, to može biti prilično dugotrajan proces. Gledajući dugoročno, svakako je bolje ukloniti i cijeli kišobran nego zanemariti problem s uvenulim cvjetovima i listovima. Također, važno je napomenuti da zanemarivanje može biti puno opasnije kod polu-dvostrukih ili dvostrukih pelargonija usporedimo li ih s pelargonijima s jednostrukim cvatom.
Kako njegovati cvatuće biljke tijekom ljeta
Za održavanje pelargonija ne trebaju ni škare
Za uklanjanje uvenulih cvjetova ne trebate nož ili škare. Ako su cvjetići uvenuli, ali još nisu suhi, odlomite ih pojedinačno pri dnu stabljike. Da biste uklonili cijeli kišobran, prstima pratite stabljiku dok ne pronađete bazu mladice, a zatim ga odlomite suprotno od smjera rasta.

Ključ je u odabiru vremena
Pelargonije se lakše čiste kada su stabljike pune tekućine, uobičajeno nekoliko sati nakon zalijevanja ili obilne kiše. One su otporne i jednostavne za održavanje, osim u slučaju podneblja koja su sklona jakim kišama i olujnim nevremenima. Kiša i jaki vjetrovi posebno su problematični za sorte s velikim, polu-dvostrukim i dvostrukim cvjetovima. U slučaju da ih ne možete skloniti od kiše, uklonite mokre i oštećene cvjetove i listove što je prije moguće nakon lošeg vremena.
Pelargonije koje se same čiste
Ako ne volite redovito orezivati pelargonije, sorte koje se same čiste su dobar izbor za vas. One same otpuštaju ocvale cvjetove i obično odmah proizvode nove, međutim, uvenule listove i dalje trebate sami ukloniti. Pelargonije koje se same čiste uglavnom možete pronaći među visećim sortama.
Tekst i fotografije: Pelargonium for Europe
Vrt
Ne grabljajte otpalo lišće u vrtu! Tako se rješavate prirodnog malča
Kad otpalo lišće ostavimo u vrtu, ono se prirodno razgrađuje, smanjuje količinu otpada i doprinosi kružnom ciklusu u prirodi
														Jesen je pokazala svoju raskoš, ulice i vrtovi prekriveni su toplim tonovima jantara i bakra, a svaki vjetar nosi miris promjene. Dok mnogi žure po grablje i vreće, želeći očistiti svaki kutak dvorišta, priroda zapravo ima drugačiji plan. Otpalo lišće, iako se ponekad čini neuredno, ima izuzetno važnu ulogu u vrtu.
To nije otpad, već prirodni malč – zaštitni sloj koji čuva vlagu, hrani tlo i stvara stanište za korisne organizme. Ako ga svake godine uklanjamo, oduzimamo zemlji hranjive tvari i narušavamo njezinu prirodnu ravnotežu.
Ako ipak volite uredan travnjak, rješenje nije potpuno grabljenje, već balans: ostavite barem jedan dio vrta kao „zonu bez grabljanja“. Tamo otpalo lišće može odraditi svoju funkciju i obogatiti tlo.
Otpalo lišće kao prirodni malč i zaštita tla
Kad lišće počne trunuti, ono se pretvara u hranjivi sloj koji štiti i hrani tlo. Tijekom razgradnje oslobađaju se ključne tvari poput dušika, fosfora i kalija – prirodnih gnojiva koja pomažu biljkama da jače rastu i razviju otporniji korijenov sustav.
Ovaj proces poboljšava strukturu tla, povećava njegovu sposobnost zadržavanja vlage i sprječava sabijanje. Takvo tlo „diše“, propušta zrak i vodu te postaje plodno tlo puno mikroorganizama.
Ako ipak ne volite vidjeti trulo otpalo lišće na travnjaku, postoji kompromis – pokupite ga, usitnite i iskoristite kao malč za gredice. Dovoljno je sloj od nekoliko centimetara da zaštiti biljke od korova i zadrži vlagu u tlu. U proljeće će se lišće potpuno razgraditi i stopiti sa zemljom, pretvarajući se u bogat humus.

Sklonište za život i bioraznolikost
Ispod sloja lišća krije se cijeli mali svijet. Glista, bubamara, pčela i leptira – svi pronalaze zaklon i hranu u toj prirodnoj prostirci. Lišće pruža utočište oprašivačima i razlagačima koji sudjeluju u ciklusu života tla.
Ti tihi „radnici“ pomažu razgraditi organsku tvar, prozračiti zemlju i potaknuti stvaranje hranjivih tvari. Osim njih, i ptice profitiraju jer u jesen i zimu u lišću pronalaze insekte kojima se hrane.
Kad lišće ostane na tlu, ono ne samo da štiti korijenje od hladnoće, nego održava ravnotežu čitavog ekosustava u vrtu.
Grabljenje lišća do posljednjeg lista znači i više otpada. Većina tog lišća završava u plastičnim vrećama, a zatim na odlagalištima, gdje se razgrađuje bez dovoljno kisika i stvara metan – snažan staklenički plin.
Kad otpalo lišće ostavimo u vrtu, ono se prirodno razgrađuje, smanjuje količinu otpada i doprinosi kružnom ciklusu u prirodi. Time zapravo smanjujemo i vlastiti ugljični otisak te činimo mali, ali važan korak prema održivijem načinu života.
Sloj lišća koji štiti i čuva vlagu
Lišće nije samo hrana za tlo – ono je i barijera protiv isušivanja. Pokriva površinu tla, usporava isparavanje vode i pomaže korijenju da dulje ostane hidratizirano.
Zimi i u sušnijim razdobljima to znači manje zalijevanja, niže račune za vodu i više vlage u tlu.
U područjima sklonima suši, sloj lišća može značiti razliku između biljke koja vene i one koja preživi do proljeća. Osim što štedi resurse, lišće štiti površinski sloj zemlje od erozije uzrokovane vjetrom i kišom, osobito u vrtovima na padini.
Bolji travnjak – bez pretjeranog grabljenja
Iako se čini suprotno, umjeren sloj lišća može poboljšati zdravlje travnjaka. Tanki sloj razgrađenog lišća zimi štiti travu od smrzavanja, a u proljeće oslobađa hranjive tvari koje potiču rast.
Rezultat je gušći, zeleniji travnjak – bez umjetnih gnojiva.
Osim toga, korištenjem lišća kao malča smanjujete potrebu za kupovnim proizvodima u plastičnoj ambalaži. To znači manje otpada, manje troškova i više prirodnog ritma u vašem vrtu.
6 razloga zašto je jesen najbolje vrijeme za malčiranje
Priroda zna što radi
Otpalo lišće nije znak neurednosti, već dokaz da priroda funkcionira sama od sebe. Kada ga ostavite da se razgradi, ono hrani tlo, čuva vlagu i stvara stanište za život. Ako volite uredan travnjak, dovoljno je da jedan kutak vrta ostavite netaknut – i dopustite prirodi da obavi posao koji najbolje zna.
Jer u jesen, baš kao i u životu, ponekad ne trebamo sve “počistiti” – dovoljno je pustiti stvari da padnu na svoje mjesto.
Vrt
Prozračivanje i rahljenje – kako travnjaku pomoći da „prodiše“
Prozračivanje i rahljenje pomaže travnjaku da tlo postane propusno, potiče korijenje na rast i uklanja mahovinu i mrtvo korijenje, osiguravajući bujan i zdrav travnjak.
														Proljeće i jesen idealna su godišnja doba za prozračivanje i rahljenje travnjaka. S vremenom se na nekim mjestima tlo zbije i postane tvrdo a korijenje trave teže dolazi do hranjivih tvari i zraka. Prozračivanje travnjaka pomaže da tlo postane propusno. U nastavku donosimo savjete kako odabrati uređaj koji će zadovoljiti vaše potrebe ali i na što treba obratiti pozornost prilikom obrade tla.
Za početak očistite travnatu površinu i uklonite grane, lišće i sve ostale prepreke. Pokosite travu na oko 4 cm ali površina mora biti suha. Mokra trava teško se kosi. Pregedajte travnjak, a ako uočite oštećenja na površini poput ćelavih mjesta ili mahovinu, idealan je trenutak za prozračivanje ili rahljenje. Dok je za prozračivanje travnjaka potreban uređaj s valjkom sa čeličnim zupcima koji stvaraju male rupe u tlu, rahljenje obavljamo pomoću valjka sa čeličnim noževima koji prodiru duboko u tlo i uklanjaju ostatke poput mahovine, zapletenu travu, mrtvo korijenje i sve ostalo, što se tijekom vremena nakupilo.

Prođite uređajem po travnatoj površini i prozračite ili prorahlite ga. Nakon toga zalijte i pognojite travnjak. Ako je potrebno, nadosijte sjeme trave na ćelava ili oštećena mjesta. Prije sijanja provjerite i slijedite upute proizvođača sjemena, osobite one koje se odnose na uvjete rasta trave.
Kod odabira uređaja razmotrite površinu koju je potrebno obraditi te vrstu uređaja koji vam odgovara: električni, akumulatorski ili benzinski. Električni uređaji su idealni za manje površine sa pristupom električnoj energiji. Akumulatorski uređaji su sve prisutniji u našim vrtovima. Praktični su jer nemaju kabel ali ovise o napunjenom akumulatoru. Benzinski uređaji su najfleksibilniji i namijenjeni većim površinama i težim zadacima.
Prilikom kupovine usporedite performanse uređaja poput radne širine i dubine, površinu za koju je uređaj namijenjen, snage, mogućnost podešavanja visine, obujam prihvatne košare i materijal te dodatnih funkcija. Težina uređaja je isto tako važna a posebno ako ga morate transportirati.

Također, provjerite postoji li servisna mreža i jesu li dostupni rezervni dijelovi. Dobro drenirano tlo stvara idealne uvjete za lijep i zdrav travnjak. Trava ne mora uvijek biti zelenija kod susjeda. Uz malo truda, vaš travnjak može biti jednako bujan i lijep.

																	
																															
														
																											
														
																											
														
																											
														
																											
														
																											
											
											
											
											
											
											
											
											
											
											


