Vrt

Jesen u tegli

Cvijeće u teglama i žardinjerama nije privilegija u kojoj možemo uživati samo tijekom sunčanih i toplih mjeseci. Ljetnice zamijenite s trajnicama i biljkama otpornim na hladnoću i nastavite uživati u prirodnom šarenilu i vedrini.

Listopad možemo smatrati prvim pravim jesenjim mjesecom. To je vrijeme kada i ljetnice na balkonima i terasama treba zamijeniti biljem koje je otporno na jesenje kiše, veće hladnoće i zimske uvjete. No prvi je uvjet da od ostatka zemlje i bakterija koje su se razvile na nečistim površinama, dobro očistimo tegle i žardinjere u koje planiramo zasaditi biljke.

Šta sve sadimo u jesen

U jesenske vrste bilja, kojima ćemo ispuniti naše kućne zelene oaze, spadaju pernecije s bobicama u boji, ukrasni kelj, erike otporne na mraz i hladnoću te krizanteme, kao jesenje cvjetne kraljice. Naznaku početka jeseni u našim vrtovima i na terasama najčešće daju maćuhice, koje će jesen uljepšati svojim šarenilom i bogatstvom boja.

Kombinacijom svih tih navedenih biljaka možemo napraviti vrlo lijepe aranžmane koji će krasiti naše balkone, terase, stolove i ulaze u kuću i dokazati kako nadolazeća zima ne mora biti bezbojno godišnje doba.

Priprema za hladnoću

Kako bi naše balkonsko cvijeće kvalitetno pripremili za hladne dane potrebno mu je osigurati što bolje uvjete u posudama, na čije dno najprije treba postaviti drenažu. Na drenažu dolazi geotekstil ili bilo koja čvršća vodopropusna tkanina, a zatim trećinu do polovinu tegle napunimo supstratom u koji ćemo saditi naše biljke. Treba napomenuti kako spomenute biljne vrste vole kisela tla pa ćemo prema tome upotrijebiti odgovarajući supstrat.

Biljke izvadimo iz teglica te prorahlimo njihov korijenov sistem tako što ćemo škarama probiti nekoliko rupa. Time će se cvijeće bolje zakorijeniti te će se osigurati bolja prozračnost. Biljke zatim polažemo u posudu te učvrstimo, nakon čega ponovimo proces i s drugim vrstama.

Ukoliko sadimo i bršljan, možemo ga modelirati tako što ćemo ga oplesti oko žice smještene uz rub tegle. Na taj način bršljan neće smetati drugim biljju u posudi, a izgledat će i dekorativno pošto će prirodno uokviriti aranžman.

U jesenju teglu možete dodati i eriku te perneciju koju zbog manjeg rasta treba smjestiti u prednji dio posude. Nakon što su sve biljke stavljene u teglu, dodaje se ostatak supstrata koji punimo do vrha posude. Pritom treba voditi računa da su biljke ustabiljene u posudi kako pored njih ne bi ostalo prostora u kojem bi se stvarale lokvice u slučaju jače kiše, a što bi izazvalo truljenje njihovih korijena.

Nakon uspješno obavljene sadnje na vrh supstrata stavlja se malč od usitnjene kore koji nema samo dekorativnu ulogu, već biljke štiti od isušivanja kao i zamrzavanja.

Cvijeće u našem jesenskom aranžmanu još je preostalo zaliti, ali ne obilno kao za lijepog vremena kada toplina sunca isušuje zemlju. Biljke se mogu i prihraniti većom količinom fosfora i kalija, što će povećati njihovu otpornost tijekom zime.

Opločnici i ograde

Uređenje okućnice: Kako kombinirati opločnike i ograde kao profesionalac

Kako uskladiti estetiku, funkcionalnost i sigurnost u svom vanjskom prostoru?

Kada planiramo uređenje okućnice, važno je razmišljati i o estetskim i o funkcionalnim aspektima prostora. Dvorišne staze, prilazi, vrtni putevi i ograde nisu samo praktični elementi – oni oblikuju vizualni dojam vašeg doma i utječu na razinu privatnosti i sigurnosti. Pametnim odabirom opločnika i ograda vaš eksterijer postaje produžetak interijera – skladan, uređen i dugotrajan.

Kako postaviti opločnike za vrtne staze

Odabir pravih opločnika ovisi o veličini prostora, stilu kuće i boji fasade. Stručnjaci preporučuju usklađivanje tonova i formata, o čemu više možete saznati u članku: Kako odabrati veličinu i boju opločnika.

Za kvalitetnu ugradnju važno je:

Pripremiti podlogu (šljunak, pijesak, nivelacija)
Ugraditi rubnjake
Osigurati pravilan nagib radi drenaže

Brendovi poput Beton Lučko nude široku paletu opločnika koji kombiniraju izdržljivost i suvremeni dizajn, idealni za moderno uređenje okućnice.

Najbolje vrste ograda za privatnost i sigurnost

Kada je riječ o ograđivanju prostora, potrebno je birati između estetskih i sigurnosnih prioriteta. Neke od najčešćih materijala za ograde su:

1. Metalne i panelne ograde pružaju visoku razinu sigurnosti, a zbog suvremenog izgleda idealne su za moderno uređene okućnice. Više o metalnim i panelnim ogradama

2. Drvene ograde unose toplinu i prirodan izgled u svaki eksterijer, savršeno se uklapajući u rustikalne ili klasične stilove uređenja. Inspirirajte se drvenim ogradama

3. PVC ograde su odličan izbor za one koji žele dugotrajno i gotovo neodržavano rješenje koje zadržava uredan izgled godinama. Pogledajte više o PVC ogradama

4. Žive ograde (živice) stvaraju prirodnu barijeru koja pruža privatnost, smanjuje buku i poboljšava mikroklimu prostora. Više o zelenim živicama i prirodnim ogradama

5. Kombinirane ograde – poput kombinacije betona i metala – sve su popularnije jer spajaju čvrstoću s estetikom. Ideje za kombinirane ograde

Savjet: kombinirajte ogradu s vizualnim karakterom opločnika kako biste postigli jedinstvenu vanjsku cjelinu. To doprinosi sveobuhvatnom dojmu i funkcionalnosti – ključnim elementima svakog uređenja okućnice.

Uređenje okućnice kao prostor kreativne slobode

Betonska galanterija sve se češće koristi kao sredstvo kreativnog izražavanja u suradnji arhitekata i proizvođača. Kombinacija opločnika, rasvjete, biljaka i odabranih ograda može podići svaki vanjski prostor – i estetski i funkcionalno.

Uređenje okućnice ne svodi se samo na sadnju biljaka – ono podrazumijeva pažljivo planiranje materijala, oblika i boja. Opločnici i ograde nisu samo nužnost, već i prilika da izrazite osobni stil i osigurate dugoročnu vrijednost prostora.

Nastavite čitati

Uradi sam projekti

Povrtnjak za početnike – sada je pravo vrijeme za sadnju

Strpljenjem do lijepog povrtnjaka

Ako ovog proljeća želite zasaditi povrtnjak pripremite motiku, grabljice, kante poljevače, škare, uže, štapove te mnogo brige i strpljenja.

vrtlarenje-povrtnjak-domnakvadrat — Foto: DOMnaKVADRAT

Ali, ne zaboravite! Proljetna priprema vrta započinje temeljitim radovima koji će biljkama i travnjaku osigurati zdrav i snažan start.

Ranoproljetne povrtnice

Prvo što možete saditi u proljeće, a ujedno i gotovo najjednostavnije vrste za uzgoj su mladi luk, rotkvica i špinat.

Krastavci, kelj, tikvica… Evo koje se povrće sadi u travnju

Ovim vrstama neće naškoditi hladne noći i jutarnji mraz te ne traže puno njege budući da imaju kratak uzgojni period. Uspijevat će i uz svega pola dana direktnog sunčevog osvjetljenja. Ako ste početnik u uzgoju povrća, a možda i nemate povrtnjak, upravo su ovo vrste s čijim se uzgojem, bez puno muke, možete baviti i na vašoj terasi.

povrtnice-domnakvadrat-iris-mbm-vrtni-centar — Foto: Iris MBM Vrtni centar

Priprema zemlje za idealne povrtnice-mladi luk, rotkvicu i špinat

Budući da su sve ove vrste niskog rasta i sa plitkim korijenom bitno im je osigurati površinu bez prisustva korova koji bi im stvarao sjenu te krao vodu i hranjive tvari.

Ukoliko sadite ove vrste u vrtu, a u jesen ste dodali organsko gnojivo, sada usitnite tlo i spremni ste za sadnju. Ako to niste učinili sada je vrijeme da prilikom proljetne obrade tla dodate u površinski sloj mineralno gnojivo NPK 15-15-15 u količini od oko 50g/m² i povrtnjak će biti spreman.

Mladi luk

Najlakše ga je uzgojiti iz lučica koje su široko dostupne u proljeće. Sitne lučice sade se u redu na razmaku od 10 do 15 cm, a ukoliko ima više redova, dovoljan razmak među njima je 20 do 30 cm. U rano proljeće obično ima dovoljno vlage u tlu tako da najčešće nema potrebe za zalijevanjem. No, ukoliko se ipak dogodi sušni period važno je osigurati vlažnost površinskog sloja zalijevajući, ovisno o temperaturama, barem dva puta tjedno. Ako nemate povrtnjak, luk možete, koristeći isti postupak, posaditi u široke tegle, no sa duplo manjim razmakom.

Rotkvica

Rotkvice su jednostavne zbog vrlo kratkog vremena uzgoja. Kupljeno sjeme rotkvica sijete u plitke redove na dubinu od 1-2 cm. Sijete kao da prstima solite redove ostavljajući sjemenke vrlo blizu. Ukoliko imate više redova razmak među njima trebao bi biti 15 do 20 cm. Bitno je redovito zalijevati, ne dopuštajući da rotkvice u rastu ostanu dulje bez vode. Ako ostanu bez vode kasnije mogu biti gorke ili će, nakon razdoblja dehidracije, lagano raspucati prilikom obilnog zalijevanja. Ako nemate povrtnjak, isti postupak se primjenjuje i pri uzgoju u dugačkim teglama.

Špinat

spinat-povrtnjak-domnakvadrat — Foto: DOMnaKVADRAT

U uzgoju špinata, za razliku od rotkvice, pripazite da ostavite razmak među sjemenkama od 3-5 cm, te da je dubina sjetve oko 3-4cm. Razmak između redova isto treba biti nešto veći, a to je 25 do 30 cm. Nakon sjetve trebat će vam oko dva i pol mjeseca do prve berbe. To vrijeme možete skratiti tako da umjesto sjemena kupite presadnice koje ćete saditi na isti način u redove. Špinat redovito zalijevajte, no budite oprezni sa prihranom dušičnim gnojivima, jer špinat može u listovima nakupiti velike količine nitrata koji su štetni prilikom konzumacije.

Visoke gredice na balkonu ili u vrtu: Korak po korak do vlastitog vrta