Vrt
Deset najrjeđih cvjetova na svijetu
Posebni životni uvjeti, nekontrolirano ubiranje i klimatske promjene neki su od razloga zašto o pojedinim biljnim vrstama možemo samo čitati u medijima, ili ih vidjeti u nekom od poznatih botaničkih vrtova. U nastavku donosimo listu deset najrjeđih biljaka na svijetu.
Rijetke biljke skrivene su u različitim dijelovima svijeta, a njihovo cvjetanje većina ljudi nikada neće vidjeti. Ako ipak budete u prilici da ih vidite, zastanite i uživajte!
10. ŽADOVA LOZA (Strongylodon macrobotrys)
Žadova loza pripada porodici grahorica, a raste u tropskim kišnim šumama na Filipinima. Biljku krase kandžasti cvjetovi čija boja varira od plavo-zelene do mint zelene, a koji rastu u grozdu koji može narasti i do 3 metra. Biljku je vrlo teško uzgojiti, a zbog uništavanja njenog prirodnog okoliša i smanjenja jedinki koje prirodno oprašuju biljku, žadova ili smaragdna loza ubraja se među ugrožene biljne vrste.
9. CVIJET – STRVINA (Rafflesia arnoldii)
Prirodno stanište jednog od najrjeđih i ujedno najvećih cvjetova na svijetu, Rafflesia arnoldii, indonezijske su tropske kišne šume. Ovaj parazitski cvijet bez stabiljke i korijena naraste i do metar u širinu, a biljka je ovisna o specifičnoj vrsti loze zvanoj Tetrastigma na kojoj raste i iz koje crpi hranjive tvari. Rafflesia arnoldii specifična je i po tome što u vrijeme cvatnje ispušta neugodni miris truleži kojim privlači određene vrste muha i buba koje oprašuju cvijet. Cvijet će uvenuti već tjedan dana nakon što procvjeta.
8. GIBRALTARSKI KLINČIĆ (Silene Tomentosa)
Za ovaj cvijet koji raste samo na visokim stijenama Gibraltara, do 1980-tih se vjerovalo kako je izumro, no lokalni botaničari dokazali su kako je nekoliko primjeraka preživjelo. Ipak, 1992. godine ovoj biljci gube se svi tragovi, da bi dvije godine kasnije jedan planinar pronašao primjerak Silene tomentosa na nepristupačnoj litici na Gibraltaru. Taj je pronalazak ovu rijetku biljku vratio u život, koja se danas može pronaći u gibraltarskom botaničkom vrtu Almeda te kraljevskom botaničkom vrtu Kew u Londonu.
7. PAPIGIN KLJUN (Lotus berthelotii)
Predivni narančasti cvijet poznat i pod imenom “Papigin kljun” još je davne 1884. godine smatran iznimno rijetkim. Vjeruje se kako ovaj endemski cvijet potječe s Kanarskih otoka, gdje ga je nekoć oprašivala ptica koja je u međuvremenu izumrla. Od tada se provode eksperimenti kojima se pokušava doći do novog prirodnog oprašivača kako bi cvijet opet rastao u divljini, no za sada nema pozitivnih rezultata.
6. ČOKOLADNI KOZMOS (Cosmos atrosanguineus)
Ovaj cvijet tamno-crvenih do kestenjasto-smeđih cvjetova potječe iz Meksika no nažalost posljednjih stotinu godina smatra se kako je Čokoladni kozmos u potpunosti izumro u divljini. Biljka danas preživljava kao neplodan klon koji je stvoren vegetativnim razmnožavanjem 1902. godine. Cvijet ima blagi miris čokolade, koji je nešto intenzivniji tijekom ljetnih mjeseci.
5. TITAN ARUM (Amorphophallus titanum)
Osim što je vrlo rijedak, ovaj cvijet slovi i kao najsmrdljiviji cvijet na svijetu, čiji miris asocira na smrad raspadajuće strvine. Baš kao i Rafflesia arnoldii koja se našla na devetom mjestu naše liste, Titan arum također zovu cvijet-strvina. Biljka vuče korijene iz zapadne Sumatre, a u botaničkim vrtovima predstavlja pravu atrakciju i zbog veličine cvijeta koji u vrijeme cvatnje dosegne visinu i do 3 metra. Ženski cvjetovi cvjetaju jedan do dva dana prije muškog, čime je spriječeno njihovo samooprašivanje. Nakon što cvijet ocvate, iz podzemne lukovice naraste list koji dosegne i do 6 metara u visinu te 5 metara u širinu. Svake godine list strune, a na njegovom mjestu naraste novi. Kad lukovica pohrani dovoljno energije, postaje neaktivna iduća 4 mjeseca, nakon čege se cijeli proces ponavlja.
4.KOKI’O (Kokia cookei)
Ova endemska vrsta drveta prekrasnih jarko crvenih cvjetova potječe s havajskih otoka. Drvo Kokai cookei otkriveno je 1860. godine kada su pronađena samo tri primjerka. Drvo se vrlo teško razmnožava, što je uzrokovalo njegovo izumiranje 1950. godine. Ipak, dvadeset godina kasnije pronađen je jedini primjerak koji je 1978. godine stradao u požaru. Jedna grana drveta ostala je sačuvana te su cijepljenjem stvorene nove biljke. Danas brojimo 23 drveta Kokai cookei koja rastu diljem Havaja.
3. ŽUTA I LJUBIČASTA PAPUČICA (Cypripedium calceolus)
Ova iznimno rijetka vrsta divlje orhideje naziva žuta i ljubičasta papučica, može se pronaći na nekoliko lokacija diljem Europe. Jedini primjerak u Velikoj Britaniji tako raste na golf terenu koje je desetljećima pod policijskom zaštitom kako bi biljka ostala netaknuta. Pošto sjeme biljke ne pruža nikakve hranjive tvari, ona živi u simbiozi s posebnom vrstom gljivice dok se listovi dovoljno ne razviju i ne preuzmu tu ulogu.
2. EUROAZIJSKA DUH ORHIDEJA (Epipogium aphyllum)
Jedna od posebnosti euroazijske duh orhideje svakako su neobične i nepredvidljive lokacije na kojima raste, kao i činjenica da biljka ne sadrži klorofil. Cvijet nema listova, ne vrši fotosintezu te poput žute i ljubičaste papučice ne proizvodi vlastite hranjive tvari, već joj je za to potrebna specifična vrsta gljivica koje rastu u neposrednoj blizini korijena duh orhideje. Za razliku od žute i ljubičaste papučice, ova vrsta orhideje nikada ne razvije listove zbog čega je cijeli svoj vijek ovisna o simbioznom odnosu. Rijetku biljku teško je pronaći i zbog činjenice što godinama može rasti pod zemljom, a procvjeta jedino kada za to ima optimalne uvjete. Ovu vrstu valja razlikovati od američke duh orhideje, Dendrophylax lindenii.
1. CRVENA MIDDLEMIST KAMELIJA (Middlemist camellia)
Na svijetu postoje samo dva primjerka Middlemist kamelije od kojih se jedna biljka nalazi u vrtu u gradu Waitangi na novozelandskom otočju Catham, dok druga ukrašava Duke of Devonshire konzervatorij u zapadnom Londonu. Cvijet potječe iz Kine, a 1804. godine u Europu ga donosi vrtlar John Middlemist po kojem kamelija i dobiva ime. Iako naziv biljke sugerira drukčije, cvijet je jarko ružičaste boje, a svojom formom podsjeća na ružu.
Bilje
Ove je biljke potrebno orezati zimi kako bi uživali u njihovoj ljepoti u proljeće
Hladniji mjeseci mogu biti sporije razdoblje u vrtu, ali orezivanje je i dalje važno
Kada zima stigne, prirodno je odustati od poslova u vrtu zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta. Međutim, ako razmislite kako će vaš vrt predivno izgledati u proljeće kada se priroda budi, možda ipak ne bi bila loša ideja zasukati rukave kako biste napravili sve što možete da vaše biljke pripremite za cvat i dodatno zaštitite njihovo zdravlje.
Orezivanje biljaka je zadatak kojeg biste trebali obaviti, čak i kad je vani loše vrijeme. Pa obucite tople rukavice i uzmite škare, jer sezona radova u vrtu izgleda ipak nije gotova.
Jabuke
Voćna stabla imaju koristi od obrezivanja, a najbolje je obaviti to tijekom zime kada stablo nije aktivno. “Zimsko orezivanje maksimalno iskorištava godišnji ciklus energije, potičući zdrav rast izdanaka u proljeće”, kaže arborist Doug Still.
“Orezivanje ljeti uklanja hranjive tvari i ugljikohidrate prije nego što ih stablo može iskoristiti, a one su važne za produktivna stabla voćaka.” Napominje da je stabla jabuka koje se beru u jesen najbolje obrezivati zimi. “Na kraju, većina insekata i patogena zimi je uspavana, pa je manja vjerojatnost da će novi rezovi privući štetnike”, dodaje.
Ruže
Iako će ovisiti o specifičnoj sorti ruže, mnogi članovi te obitelji najbolje podnose orezivanje u kasnoj zimi – neposredno prije početka sezone rasta. To je odličan trenutak da usmjerite grm u veličinu i oblik koji odgovara vašem uređenju vrta, a također možete potražiti i ukloniti bilo koje oboljele ili oštećene stabljike.
Borovnice
Grmovi borovnica pružaju divnu ljetnu poslasticu, a njihov grmoliki izgled također privlači pažnju. Da biste podržali rast ploda, vjerojatno ćete svake godine trebati orezivati grmove.
5 ukrasnih stabala koji će uljepšati svaki vrt i okućnicu
Time ne samo da ih održavate u pravilnom obliku, već potičete i snažan novi rast. Zima ili rano proljeće, kada je grm još uspavan, idealno je vrijeme za obrezivanje.
Crveni drijen
To je mali grm s lijepim cvjetovima, a crvena kora čini ovu biljku posebnom. Možete ove predivne biljke ostaviti netaknutima većinu zime kako bi dodale boju vašem vrtu, ali u oba slučaja kasna zima je najbolje vrijeme za orezivanje, posebno u veljači.
Ovaj trenutak je idealan jer njihov sok tada ne teče, a poznato je da ispuštaju puno soka kada se orezuju. Osim u ljepoti drijena, možete uživati i u plodovima od kojih se često priprema pekmez, sok ili vino.
Hrast
Ako taj impozantni hrast koji krasi vaše dvorište i previše raste i širi svoje grane, a njegovi nisko visići izdanci postaju neuredni, zima je pravo vrijeme za orezivanje. Ako to radite prvi puta, vjerujte da je puno lakše obaviti zadatak kada nema lišća na hrastu.
10 sobnih biljaka koje najbolje uspijevaju zimi
“Jedna mala prednost orezivanja javora i hrasta zimi je to što je njihova struktura lako vidljiva oku i isto tako dobro razumljiva”, kaže Still. “Međutim, većina obučenih arborista može procijeniti strukturalne probleme stabla bez obzira na sezonu.”
Planiranje vrta
5 ukrasnih stabala koji će uljepšati svaki vrt i okućnicu
Pravilnim izborom i njegom, ova stabla pružit će vam užitak tijekom cijele godine
Sadnja stabla u vrt nije samo estetski potez, već donosi brojne prednosti za okoliš, vaš dom i svakodnevni život. Bez obzira imate li mali gradski vrt ili prostranu okućnicu, odabir i sadnja pravog stabla može transformirati vaš prostor.
Drveće nam donosi hlad, plodove i cvijeće, ali dodaje mnogo više našim životima nego što možda shvaćamo. Istraživanja pokazuju da drveće čini sve, od povećanja vrijednosti nekretnina do poboljšanja našeg raspoloženja. Kako se klima zagrijava, drveće također može pomoći usporiti ljudske promjene koje su utjecale na planet.
Zašto posaditi stablo?
Stabla apsorbiraju ugljični dioksid i proizvode kisik, pomažući u borbi protiv klimatskih promjena. Osim toga, pružaju stanište i hranu za ptice, insekte i druge životinje, potičući biološku raznolikost u vašem vrtu.
Stabla pružaju hladovinu, što može smanjiti temperaturu u vrtu i vašem domu tijekom vrućih ljetnih dana. Time pomažu u borbi protiv “efekta toplinskih otoka” u urbanim sredinama.
Različita stabla zahtijevaju različite uvjete. Prije sadnje provjerite vrstu tla (glinasto, pjeskovito, ilovasto) i razinu pH. Također, uzmite u obzir klimu u kojoj živite – neka stabla bolje podnose hladnoću, dok druga preferiraju toplije uvjete. Ovaj vodič pomoći će vam odgovoriti na pitanje kako odabrati stablo za vrt.
1. Japanski javor
Japanski javor je jedno od najpopularnijih ukrasnih stabala, poznato po svojim raskošnim listovima koji mijenjaju boju tijekom godine. U proljeće i ljeto oduševljava živahnim zelenim nijansama, dok u jesen prelazi u spektakularne crvene i narančaste tonove.
Japanski javor – ili acer palmatum – idealan je za manje vrtove jer raste sporo i zahtijevaja minimalnu rezidbu ili oblikovanje. Također, nude prekrasne jesenske boje.
Postavite japanske javore na hladno mjesto koje dobiva malo sjene tijekom najtoplijeg dijela dana i redovito ih zalijevajte ljeti.
2. Zvjezdasta magnolija
Ako želite romantiku i nježnost u svom vrtu, zvjezdasta magnolija je savršen izbor. Ovo kompaktno, grmoliko stablo proizvodi prekrasne bijele cvjetove u obliku zvijezda, koji procvjetaju rano u proljeće i šire nježan miris.
Zvjezdasta magnolija odlično se uklapa u manje vrtove ili čak posude, što je čini pogodnom za terase i balkone. Njeni cvjetovi su pravi ukras svakog prostora, a uz minimalnu njegu možete uživati u njenoj ljepoti godinama.
Postavite zvjezdastu magnoliju na zaklonjeno mjesto i posadite je u neutralno do kiselo tlo koje je dobro drenirano.
Kada se ustali, zahtijeva malo održavanja, potrebno je samo malčiranje u proljeće, ali naučite kako lagano orezati magnoliju ljeti.
3. Maslina (Olea europaea)
Za mediteranski štih u vašem vrtu, maslina je nepogrešiv izbor. Ovo stablo simbol je dugovječnosti i mira, a uz pravilnu njegu može donijeti i ukusne plodove. Masline preferiraju sunčana i suha mjesta te su izuzetno otporne na nepovoljne uvjete.
Maslina se također može uzgajati u posudama, što omogućava njezino premještanje tijekom zime kako bi se zaštitila od hladnoće. Njeno srebrnkasto lišće i skulpturalni oblik dodaju sofisticiranost svakom vrtu.
4. Crveni drijen (Cornus mas)
Ovaj listopadni grm, ili kompaktno drvo, oduševljava tijekom cijele godine. Već u veljači, njegovi sitni žuti cvjetovi donose radost u tmurne zimske dane. Ljeti stablo daje sjajne crvene plodove koji su jestivi, a u jesen njegovo lišće poprima prekrasne crvenkasto-ljubičaste tonove.
Ovo stablo idealno je za manje prostore jer ne stvara previše hlada niti dominira vrtom. Njegova sposobnost da uveseljava tijekom sva tri godišnja doba čini ga omiljenim izborom među vrtlarima.
Cornus mas (poznat kao drijen ili drijenak) proizvodi jestive plodove koji se nazivaju drenjine. Ovi crveni, sjajni plodovi pojavljuju se sredinom ljeta i često se beru u kasno ljeto ili ranu jesen, kada postanu potpuno zreli.
5. Tibetanska trešnja (Prunus serrula)
Tibetanska trešnja poznata je po svojoj jedinstvenoj duboko crvenoj kori koja se ljušti s godinama, stvarajući zanimljiv vizualni efekt. Ovo stablo dodaje karakter vrtu čak i tijekom zime, kada su grane ogoljene.
U proljeće tibetanska trešnja proizvodi oblake nježnih bijelih i ružičastih cvjetova, čineći je pravim proljetnim draguljem. Zbog svoje dekorativne kore i prekrasnih cvjetova, ovo stablo unosi eleganciju u svaki vrt.
You must be logged in to post a comment Login