Vrt
Deset najrjeđih cvjetova na svijetu
Posebni životni uvjeti, nekontrolirano ubiranje i klimatske promjene neki su od razloga zašto o pojedinim biljnim vrstama možemo samo čitati u medijima, ili ih vidjeti u nekom od poznatih botaničkih vrtova. U nastavku donosimo listu deset najrjeđih biljaka na svijetu.
Rijetke biljke skrivene su u različitim dijelovima svijeta, a njihovo cvjetanje većina ljudi nikada neće vidjeti. Ako ipak budete u prilici da ih vidite, zastanite i uživajte!
10. ŽADOVA LOZA (Strongylodon macrobotrys)
Žadova loza pripada porodici grahorica, a raste u tropskim kišnim šumama na Filipinima. Biljku krase kandžasti cvjetovi čija boja varira od plavo-zelene do mint zelene, a koji rastu u grozdu koji može narasti i do 3 metra. Biljku je vrlo teško uzgojiti, a zbog uništavanja njenog prirodnog okoliša i smanjenja jedinki koje prirodno oprašuju biljku, žadova ili smaragdna loza ubraja se među ugrožene biljne vrste.
9. CVIJET – STRVINA (Rafflesia arnoldii)
Prirodno stanište jednog od najrjeđih i ujedno najvećih cvjetova na svijetu, Rafflesia arnoldii, indonezijske su tropske kišne šume. Ovaj parazitski cvijet bez stabiljke i korijena naraste i do metar u širinu, a biljka je ovisna o specifičnoj vrsti loze zvanoj Tetrastigma na kojoj raste i iz koje crpi hranjive tvari. Rafflesia arnoldii specifična je i po tome što u vrijeme cvatnje ispušta neugodni miris truleži kojim privlači određene vrste muha i buba koje oprašuju cvijet. Cvijet će uvenuti već tjedan dana nakon što procvjeta.
8. GIBRALTARSKI KLINČIĆ (Silene Tomentosa)
Za ovaj cvijet koji raste samo na visokim stijenama Gibraltara, do 1980-tih se vjerovalo kako je izumro, no lokalni botaničari dokazali su kako je nekoliko primjeraka preživjelo. Ipak, 1992. godine ovoj biljci gube se svi tragovi, da bi dvije godine kasnije jedan planinar pronašao primjerak Silene tomentosa na nepristupačnoj litici na Gibraltaru. Taj je pronalazak ovu rijetku biljku vratio u život, koja se danas može pronaći u gibraltarskom botaničkom vrtu Almeda te kraljevskom botaničkom vrtu Kew u Londonu.
7. PAPIGIN KLJUN (Lotus berthelotii)
Predivni narančasti cvijet poznat i pod imenom “Papigin kljun” još je davne 1884. godine smatran iznimno rijetkim. Vjeruje se kako ovaj endemski cvijet potječe s Kanarskih otoka, gdje ga je nekoć oprašivala ptica koja je u međuvremenu izumrla. Od tada se provode eksperimenti kojima se pokušava doći do novog prirodnog oprašivača kako bi cvijet opet rastao u divljini, no za sada nema pozitivnih rezultata.
6. ČOKOLADNI KOZMOS (Cosmos atrosanguineus)
Ovaj cvijet tamno-crvenih do kestenjasto-smeđih cvjetova potječe iz Meksika no nažalost posljednjih stotinu godina smatra se kako je Čokoladni kozmos u potpunosti izumro u divljini. Biljka danas preživljava kao neplodan klon koji je stvoren vegetativnim razmnožavanjem 1902. godine. Cvijet ima blagi miris čokolade, koji je nešto intenzivniji tijekom ljetnih mjeseci.
5. TITAN ARUM (Amorphophallus titanum)
Osim što je vrlo rijedak, ovaj cvijet slovi i kao najsmrdljiviji cvijet na svijetu, čiji miris asocira na smrad raspadajuće strvine. Baš kao i Rafflesia arnoldii koja se našla na devetom mjestu naše liste, Titan arum također zovu cvijet-strvina. Biljka vuče korijene iz zapadne Sumatre, a u botaničkim vrtovima predstavlja pravu atrakciju i zbog veličine cvijeta koji u vrijeme cvatnje dosegne visinu i do 3 metra. Ženski cvjetovi cvjetaju jedan do dva dana prije muškog, čime je spriječeno njihovo samooprašivanje. Nakon što cvijet ocvate, iz podzemne lukovice naraste list koji dosegne i do 6 metara u visinu te 5 metara u širinu. Svake godine list strune, a na njegovom mjestu naraste novi. Kad lukovica pohrani dovoljno energije, postaje neaktivna iduća 4 mjeseca, nakon čege se cijeli proces ponavlja.
4.KOKI’O (Kokia cookei)
Ova endemska vrsta drveta prekrasnih jarko crvenih cvjetova potječe s havajskih otoka. Drvo Kokai cookei otkriveno je 1860. godine kada su pronađena samo tri primjerka. Drvo se vrlo teško razmnožava, što je uzrokovalo njegovo izumiranje 1950. godine. Ipak, dvadeset godina kasnije pronađen je jedini primjerak koji je 1978. godine stradao u požaru. Jedna grana drveta ostala je sačuvana te su cijepljenjem stvorene nove biljke. Danas brojimo 23 drveta Kokai cookei koja rastu diljem Havaja.
3. ŽUTA I LJUBIČASTA PAPUČICA (Cypripedium calceolus)
Ova iznimno rijetka vrsta divlje orhideje naziva žuta i ljubičasta papučica, može se pronaći na nekoliko lokacija diljem Europe. Jedini primjerak u Velikoj Britaniji tako raste na golf terenu koje je desetljećima pod policijskom zaštitom kako bi biljka ostala netaknuta. Pošto sjeme biljke ne pruža nikakve hranjive tvari, ona živi u simbiozi s posebnom vrstom gljivice dok se listovi dovoljno ne razviju i ne preuzmu tu ulogu.
2. EUROAZIJSKA DUH ORHIDEJA (Epipogium aphyllum)
Jedna od posebnosti euroazijske duh orhideje svakako su neobične i nepredvidljive lokacije na kojima raste, kao i činjenica da biljka ne sadrži klorofil. Cvijet nema listova, ne vrši fotosintezu te poput žute i ljubičaste papučice ne proizvodi vlastite hranjive tvari, već joj je za to potrebna specifična vrsta gljivica koje rastu u neposrednoj blizini korijena duh orhideje. Za razliku od žute i ljubičaste papučice, ova vrsta orhideje nikada ne razvije listove zbog čega je cijeli svoj vijek ovisna o simbioznom odnosu. Rijetku biljku teško je pronaći i zbog činjenice što godinama može rasti pod zemljom, a procvjeta jedino kada za to ima optimalne uvjete. Ovu vrstu valja razlikovati od američke duh orhideje, Dendrophylax lindenii.
1. CRVENA MIDDLEMIST KAMELIJA (Middlemist camellia)
Na svijetu postoje samo dva primjerka Middlemist kamelije od kojih se jedna biljka nalazi u vrtu u gradu Waitangi na novozelandskom otočju Catham, dok druga ukrašava Duke of Devonshire konzervatorij u zapadnom Londonu. Cvijet potječe iz Kine, a 1804. godine u Europu ga donosi vrtlar John Middlemist po kojem kamelija i dobiva ime. Iako naziv biljke sugerira drukčije, cvijet je jarko ružičaste boje, a svojom formom podsjeća na ružu.
Sobno bilje
Ne stavljajte istu biljku u svaku sobu! Evo koje vrste najbolje uspijevaju u kuhinji, kupaonici ili spavaćoj sobi
Donosimo detaljan vodič koji će vam pomoći da pravilno rasporedite zelenilo u svom domu
Odabir sobnih biljaka često se svodi na estetiku – biramo ih prema boji listova ili obliku tegle. No istina je da sobne biljke za svaku prostoriju treba birati prema uvjetima koje taj prostor nudi.
20 najpopularnijih sobnih biljaka na instagramu
Količina prirodnog svjetla, razina vlage, temperatura i učestalost korištenja prostora ključni su faktori koji određuju hoće li biljka uspijevati ili stagnirati.
Ako želite dugoročno održiv i zdrav interijer, važno je razumjeti koje su biljke za kuhinju, koje biljke za kupaonicu, a koje su idealne biljke za spavaću sobu ili dnevni boravak.
Donosimo detaljan vodič koji će vam pomoći da pravilno rasporedite zelenilo u svom domu.
Biljke za kuhinju – svjetlost, toplina i dinamika
Kuhinja je prostor s puno aktivnosti. Često ima dovoljno prirodnog svjetla, ali i promjene temperature te povećanu vlagu zbog kuhanja. Zato su idealne biljke za kuhinju one koje vole svijetlu, indirektnu svjetlost i dobro podnose povremene promjene uvjeta.
Dracaena marginata izvrstan je izbor za kuhinjski kut. Njegov uski, vertikalni rast ne zauzima puno prostora, a otporan je i jednostavan za održavanje.
Ako imate dovoljno svjetla, razmislite o Ficus lyrata. Ova biljka s velikim, sjajnim listovima unosi strukturu i sofisticiranost u prostor, osobito u kuhinjama otvorenog tipa.
Za radne plohe ili prozorske klupice odličan je izbor Aloe vera, koja voli sunce i minimalno zalijevanje. Osim dekorativne funkcije, praktična je i u svakodnevici.
Biljke za kupaonicu – idealne za vlagu
Kupaonica je često najzahvalniji prostor za određene vrste, osobito ako ima prirodno svjetlo. Povišena vlaga stvara uvjete slične tropskoj klimi, pa su biljke koje vole vlagu ovdje u prednosti.
10 savršenih biljaka za kupaonicu: Pretvorite svoju u wellness oazu
Saintpaulia ionantha ili afrička ljubičica dobro uspijeva u umjerenoj, indirektnoj svjetlosti i stabilnoj vlazi, a njezini cvjetovi unose boju u neutralne kupaonice.
Orhideje iz porodice Orchidaceae prirodno vole vlagu, pa su elegantan izbor za svijetle kupaonice.
Ako kupaonica nema puno svjetla, razmislite o Dracaena sanderiana, poznatom kao sretni bambus. Minimalno održavanje i smirujući izgled čine ga popularnim izborom.
Ove sobne biljke godinama mogu rasti u vodi – zemlja im nije potrebna
Za dodatnu teksturu tu je i Adiantum pedatum, paprat koja obožava vlagu i unosi mekoću u prostor.
Biljke za spavaću sobu – mir i jednostavno održavanje
Spavaća soba prostor je odmora, pa su idealne biljke za spavaću sobu one koje doprinose smirenoj atmosferi i ne zahtijevaju previše pažnje.
Spathiphyllum wallisii poznat je po elegantnim bijelim cvjetovima i sposobnosti prilagodbe slabijem svjetlu. Često se spominje i kao jedna od biljaka koje pročišćavaju zrak.
Chlorophytum comosum ili biljka pauk izuzetno je laka za održavanje i dobro uspijeva na indirektnoj svjetlosti.
Za one koji žele gotovo neuništivu biljku, idealna je Zamioculcas zamiifolia, odnosno Zamija. Ova biljka podnosi slabije svjetlo i neredovito zalijevanje, što je čini savršenom za užurbanu svakodnevicu.
Biljke za dnevni boravak – volumen i vizualni fokus
Dnevni boravak često je centralni prostor doma, ali može imati ograničeno prirodno svjetlo. Upravo zato važno je kombinirati biljke različitih visina i tekstura.
Begonia rex-cultorum unosi boju i dinamiku svojim dekorativnim listovima.
Dracaena trifasciata, poznata kao svekrvin jezik, izuzetno je otporna i prilagodljiva, što je čini idealnom biljkom za stan s manje svjetla.
Neuništive – ovo su najotpornije biljke za vaš dom
Epipremnum aureum ili zlatni puzavac brzo raste i može se koristiti kao viseća biljka ili penjačica, čime prostoru daje živu, organsku notu.
Kako pravilno rasporediti sobne biljke za svaku prostoriju?
Kod planiranja zelenila u interijeru važno je razmišljati slojevito. Visoke biljke postavite u kutove kako biste dobili vertikalni naglasak, srednje visoke na komode ili podne stalke, a viseće vrste na police ili zidne nosače.
Prilikom odabira uzmite u obzir i stil uređenja. Minimalistički interijeri bolje podnose jednostavne, arhitektonske forme, dok eklektični i boho prostori dopuštaju raskošnije listove i kombinacije.
Sobne biljke za svaku prostoriju kao dio zdravog doma
Dobro odabrane sobne biljke za svaku prostoriju ne podižu samo estetsku vrijednost prostora, nego doprinose osjećaju ugode i povezanosti s prirodom. U kombinaciji s pravilnom ventilacijom i kvalitetnim osvjetljenjem, biljke postaju važan element suvremenog stanovanja.
Ako želite da biljke za stan budu dugoročno rješenje, ključno je prilagoditi ih uvjetima prostora, a ne obrnuto. Upravo u toj ravnoteži između funkcionalnosti i estetike krije se tajna uspješnog zelenog interijera.
Vrt
Tajna uspješnog vrta? Priprema vrta za proljeće počinje prije toplih dana
Ako želite snažan rast biljaka, obilnu berbu i travnjak bez mahovine, priprema vrta za proljeće trebala bi započeti odmah
Priprema vrta za proljeće započinje mnogo prije nego što temperature stabilno porastu i dani postanu topli. Prijelazno razdoblje između zime i proljeća ključno je za čišćenje, obnovu tla, planiranje sadnje i prve sjetve. Upravo sada postavljaju se temelji za zdrav, uredan i produktivan vrt u mjesecima koji dolaze.
Kako pripremiti tlo za uspješnu sadnju? Ključni savjeti za plodno tlo
Ako želite snažan rast biljaka, obilnu berbu i travnjak bez mahovine, priprema vrta za proljeće trebala bi započeti odmah.
1. Očistite vrt i uklonite tragove zime
Prvi korak u procesu pripreme vrta za proljeće je temeljito čišćenje. Uklonite suho lišće, oštećene grane i ostatke prošlogodišnjih biljaka koji su ostali na gredicama. Biljni ostaci mogu zadržavati vlagu i postati pogodno mjesto za razvoj bolesti i štetnika.
Pregledajte trajnice i orežite osušene dijelove iznad zdravih pupova. Uredne i očišćene gredice omogućuju bolju pripremu tla i jasniji pregled rasporeda sadnje.
2. Prozračite i obogatite tlo te isplanirajte raspored kultura
Kvalitetna priprema vrta za proljeće podrazumijeva i brigu o tlu. Nakon zime zemlja je često zbijena, pa je potrebno lagano prekopavanje ili prozračivanje vilama kako bi se poboljšala cirkulacija zraka i vode.
U ovoj fazi preporučuje se dodavanje komposta ili zrelog stajnjaka. Organska tvar obogaćuje tlo hranjivim sastojcima i poboljšava njegovu strukturu, što je ključno za razvoj korijena.
Sada je pravo vrijeme i za planiranje rasporeda kultura. Važno je voditi računa o plodoredu, odnosno izmjeni biljaka na istoj gredici iz godine u godinu. Mahunarke poput graška obogaćuju tlo dušikom, pa je nakon njih dobro saditi zahtjevnije plodovito povrće. Kupusnjače, salate i korjenasto povrće također je poželjno rotirati kako bi se spriječilo iscrpljivanje tla i smanjio rizik od bolesti.
Planiranje uključuje i analizu osunčanosti. Rajčice i paprike traže puno sunca, dok špinat i salata bolje podnose djelomičnu sjenu.
3. Posijte prve kulture i planirajte ranu berbu
Jedan od najuzbudljivijih dijelova koji uključuje priprema vrta za proljeće jest rana sjetva. Špinat, grašak, bob i rotkvice mogu se sijati već sada, čim se tlo može obrađivati. Ove biljke dobro podnose niže temperature i brzo klijaju.
Ako ih posijete u ovom razdoblju, prve listove špinata i rotkvice možete brati već za četiri do šest tjedana. Grašak i bob dozrijevaju nešto kasnije, najčešće u svibnju ili početkom lipnja.
Luk i češnjak sade se vrlo rano, a njihova se berba očekuje početkom ljeta. Rana sjetva omogućuje raniju berbu i bolju organizaciju vrta tijekom sezone.
Toploljubive kulture poput rajčice i paprike sada se mogu sijati u zatvorenom prostoru kako bi presadnice bile spremne za sadnju nakon proljetnih mrazeva.
4. Orezivanje voćaka i oblikovanje ukrasnog grmlja
Priprema vrta za proljeće uključuje i rezidbu. Kasna zima idealno je razdoblje za orezivanje jabuka, krušaka i šljiva. Uklanjanjem suhih i oštećenih grana poboljšava se prozračnost krošnje i potiče kvalitetniji urod.
U ovom razdoblju može se oblikovati i ukrasno grmlje koje cvate ljeti, poput hortenzije metličaste, budleje, hibiskusa sirijskog i lavande. Rezidba kod ovih vrsta potiče snažniji rast i obilniju cvatnju.
Vrste koje cvatu u proljeće, poput jorgovana ili forzicije, orezuju se tek nakon cvatnje kako se ne bi uklonili pupovi.
5. Obnova travnjaka i uklanjanje mahovine
Važan dio koji obuhvaća priprema vrta za proljeće je i briga o travnjaku. Nakon zime travnjak je često prorijeđen i prekriven mahovinom. Mahovina se pojavljuje zbog zbijenog tla, viška vlage i nedostatka sunčeve svjetlosti.
Prvi korak je grabljanje i uklanjanje suhog materijala. Zatim slijedi prozračivanje tla kako bi korijen dobio dovoljno zraka. Ako je mahovina izražena, mogu se koristiti preparati na bazi željeznog sulfata, no dugoročno rješenje je poboljšanje drenaže i redovita gnojidba.
Na prorijeđenim dijelovima preporučuje se dosijavanje travne smjese i lagano zalijevanje kako bi sjeme ravnomjerno niknulo.
6. Posadite proljetnice i unesite boju u vrt
Priprema vrta za proljeće ne odnosi se samo na povrtnjak, već i na estetski dio vrta. Maćuhice, tratinčice, jaglaci, potočnice i ukrasni kupus podnose niže temperature i unose boju u gredice i tegle.
Većina proljetnica sadi se kao gotove presadnice kupljene u rasadnicima. Moguće ih je uzgojiti i iz sjemena, ali tada je potrebno ranije započeti uzgoj u zaštićenom prostoru.
Kod sadnje u tegle važno je osigurati drenažni sloj na dnu posude i koristiti kvalitetan supstrat kako bi biljke imale optimalne uvjete za rast.
7. Sagledajte vrt kao cjelinu
Priprema vrta za proljeće uključuje i strateško razmišljanje. Razmislite gdje vam nedostaje hlada, gdje biste mogli postaviti visoku gredicu ili zasaditi začinsko bilje. Dobro planiran vrt lakše se održava i daje bolje rezultate.
Planiranje vrta: Vrste vrtova, raspored biljaka i inspiracije za vaš vrt
Upravo sada imate priliku postaviti temelj za sezonu bez stresa. Čišćenje, priprema tla, rana sjetva i planiranje možda ne djeluju spektakularno, ali upravo ti koraci određuju hoće li vaš vrt tijekom proljeća i ljeta biti bujan, zdrav i funkcionalan prostor u kojem ćete rado boraviti.
You must be logged in to post a comment Login